Diskusije : Elektronika

 Komentar
Solarna energija
Seeb
11. jul 2010. u 07.25

Dali je komplikovana teh. i izrada ovakovih solarnih kolektora?
Možda bi to bilo dobro za proizvodnju u Srbiji na veliko jer potraznja uskoro bit će vrlo velika.
Kako vidim ovaj kolektor kosta skoro 1000 eur !?
Može li Srbija postat veliki proizvodjac ovoga, ako da to bi rijesilo mnoge probleme u Srbiji a ona eto i nas da pomognemo:))

http://www.mercateo.com/p/115-920531/KC130GHT_2_Solarzelle_130_W.html

dituartu
(eng)
12. jul 2010. u 09.21
Srbija je bila nekada proizvodjac kada su zaostali komunisti osamdesetih vodili privredu,sada kada dodjose eksperti shvatili smo da nikada ne možemo biti dobri kao oni na zapadu pa zašto da se mucimo,gubimo vreme i snagu bolje je uvesti,kupiti i zavrsiti posao
Mostro
(junior member)
12. jul 2010. u 18.46
he he, Seeb, što ne probaš ti da investiras u Srbiji ? Dinkici i banda vole takve optimiste :)
dituartu
(eng)
13. jul 2010. u 13.57
Sa' će Turska da vam pravi solarne panele, eno Tadic napravio sporazum
Mostro
(junior member)
13. jul 2010. u 18.56
sporazum po sporazum, 5 % po 5 % ... ko da više. Eno Italijani pohapsiše preko 300 ljudi zbog nameštanja tendera, a kod nas su tendere i prevazišli pa i Turci mogu po dogovoru sa Tadicem da uzmu svaki poso. Koj ga šljivi, platice narod.
dituartu
(eng)
14. jul 2010. u 11.25
Na svaki naruceni panel dobijes 200 grama ratluka za radnike na instalaciji.Nije loše nije.
Pjer
(svratio samo na 5 minuta)
15. jul 2010. u 02.09
A za subote i nedelje, 300 grama. Gozba. ;)
zabrkandi
(*****)
24. jul 2010. u 03.04
Srpsko preferencijalno poreklo:
www.eol.in.rs
Arhitekta123
(kapi s oboda)
04. avgust 2010. u 15.59
Ne može to Srbija niti Srpske firme da proizvode jer su za to potrebne odredjene strateske rudne sirovine, doduse u malim kolicinama ali su kljucne i nalazista su izuzetno retka u svetu. Srbija, bogom darivana, ima takva nalazista ali je ista nasa država za bagatelnu cenu već prodala svetskim rudnim korporacijama (Rio Tinto i sl.). Takođe ona na KiM-u su u rukama tih istih korporacija sto i objašnjava postupke Nata u zadnjih 15-20 godina. Za strateske prozvode dali smo sopstvene sirovine strancima i odsekli noge domaćoj industriji. Takođe da dodam interesantnu stvar da su u pitanju retki zaemljani metali tipa jadarit, litijum i sl. (rare earth metals), da su oni ljucna komponenta baterijske eko-tehnologije u nadolazecem veku, da su to prvo Kinezi skapirali, te da su Kinezi u prethodnoj deceniji pokupovali upravo takve rudnike i nalazista po svetu te imaju svetski 90%-tni monopol.
GOSPODARMUNJA
(PI)
07. avgust 2010. u 22.00
Solarne celije na bazi silikona mogu da se prave i kod nas ako uzmemo cilindar za rast silikona i potrebne komponente.Pitanje je dal se atj deo ispati raditi jer sad evc su dosta povoljne celije na svetskom trzistu,a biće sve povoljnije i povoljnije.Sam proces sklapanja selog panela i nije komplikovan i moguće je uraditi sve to,a moguće je uci i u semu sa nekom jacom firmom i napraviti zajednicu firmu za iste.Indija ima solidnu i jeftinu tehnologiju,nekad pre nismo imali carinu sa njima možda je još tako.
Popstoje i drugi solarni kolektori (topao vazduh,Topla voda i jednostavno mogu da s eprave isto da s euzme deo potreban i od Kineza ako treba jer to rade i ameri.
Možda još vazvnije od toga je da se sve kuce dobro izoluju da se urade tavani propisno,da se psotave pravi pragovi kad bi s eu Srbiji i okolini uradili smao pravi pragovi na ulaznim vratima to je već ogromna usteda..
nego pitanje dragio moji

KO CE TO DA RADI???

Ja sam se 1989 vrati sa solarnim kolektorimna napravuio ugovor sa Vincom i Geonasinom projekt odličan sve smo imali sto je trebalo za početak sem nekoga ko bi radio.Tada je u zemlji i bilo novaca i to dosta ali
YEBE LUD ZBUNJENOG
Profesor Mako sa elektrotehnockog fakulteta i Vince možda još uvek radi eksperimente sa istim kolektorom.Jedne prilike sam bio tamo kad su pumpali neku vodu iz bunara i radili neka merenja.Merenja postoje i tacna su ali da proverimo d aslucajno neće ameri da prevare.
Mnogo toga treba nasioj zemlji ali ako nađetesemu kako da unistite taj korov a da nepoveredite običnu travu to je izum koji nama treba.

zdravo zivo svima redom
SatMonter
(setac po krovovima)
08. avgust 2010. u 16.21
Samo solarni kolektori već izlaze iz mode, sada je aktuelan Fotovoltaik. Ali postoji mnogo veci problem, a to je Ministarstvo energetike koje je nazalost korumpirano kao i ceo sistem i zakonom stiti EPS. Prema trenutno zakonu potrebno je celih 25 dozvola da se montirao jedan sistem za alternativnu energiju.

Pored ovakivih zakona ostaje pitanje kome prodati opremu? Proizvodnja sigurno nije problem u srbiji, ali treba naći i kupca sto je domaćem trzistu veoma teško a od izvoza nema ništa ako nisi podmazao nekog.

Ja sam mislio da ulozim 15-ak hiljada eura u svoju kucu i da montiram fotovoltaik i solarnu za grajanje vode. Ali siguran sam da bi me neko od dobih komsija zbog ljubomore prijavio. Da se posle zazam sa raznim inspekicjama nije mi potrebno.
I na kraju jedan link gde je lepo opisan zakon o alternativnoj energiji:
http://www.vreme.com/cms/view.php?id=460498
Arhitekta123
(kapi s oboda)
08. avgust 2010. u 16.50
Seeb se zanimao za proizvodnju „photovoltaic” panela i ja tvrdim da to kod nas nije izvodljivo. Solarni paneli za grejanje vode imaju mnogo ozbiljnije ekonomsko opravdanje jer su daleko manje zahtevni, manje kosta proizvodnja a energetska efikasnost im je 30%+ veca nego fotoelektricnih. Ako imate vremena, uporedite cenu KW/casa u evrocentima struje proizvedene fotoelektricnim panelima i trzisne cene (kod nas, a zatim i sa cenom u regionu). To jedva prolazi kod Nemaca, Amera i u Kini gde firme imaju daleko dostupnije kljucne komponente i pride još državne subvencije (posto im je KW/cas i dalje znatno skuplji od trzisnog). Proizvodnja solarnih panela u Spaniji npr. je 99.9% za grejanje vode (vrlo uspesno). Moj dobronameran savet: zaboravite „photovoltaic” u Srbiji.
Što se tiče trendova, video sam nedavno prezentaciju sa tehnickog Univerziteta u Cirihu (ako se dobro secam) gde eksperimentisu sa dosada najjeftinijom „phtotvoltaic” tehnologijom a baziranoj na fotosintezi. Daleko im je kraci upotrebni vek ali izgleda da je i dalje isplativo (neke ozbiljne Evropske korporacije su zainteresovane). Koga zanima može da istrazi na Google-u.

E da ono iznad sto pisah vise se tiče baterijske tehnologije, ali dotice se i fotoelektricnih panela.
zabrkandi
(*****)
09. avgust 2010. u 07.27
SatMonter
(setac po krovovima)

*******************************************************************
Moram da te demantujem!
Pogresno si procitao ili shvatio zakone.
Sve te dozvole su ti potrebne samo ako želiš da proizvodis i PRODAJES energiju!...i ako želiš da je prodajes možeš da je prodajes samo državi koja ti onda placa po nekoj ceni.
Ako proizvodis energiju samo za sebe,ništa ti od dozvola nije potrebno! (osim eventualno gradjevinske,ako gradis neko postrojenje),čak možeš da energiju poklanjas komsijama i opet ti niko ništa ne može.Ako naplatis od tih komsija za energiju koju si proizveo i preneo im...u tom slučaju si prekrsio zakon!
Starac_Foco
(--)
09. avgust 2010. u 07.40
Slazem se sa arhtektom, premda ni solarni kolektori za grijanje vode nemaju neku ozbiljnu buducnost u podrucjima koja nemaju izrazito toplu klimu. Solarni kolektor je jednostavan proizvod koji svaka ozbiljnija masinksa radionica može da napravi, i tu ne treba nikakva velika nauka, ali postavlja se pitanje svrhe kome ćeš ti to prodati? Ja sam živio na Kipru, i tamo svaka kuca, bukvalno, ima kolektore za grijanje vode, ne zato što su oni nešto posebno napredan narod u odnosu na Srbe već zato što sunce grije mnogo vise nego u Srbiji i isplati se uloziti u to. U Srbiji pak, sunce mnogo slabije grije, a i ne grije bas isto svugdje, tako da po tom pitanju ono „sto juznije to tuznije” :) i ne vazi, već je čak obratno - u Leskovcu može i da bude ekonomski opravdano u odnosu na recimo Novi Sad.

Što se tiče pitanja, a pitac je nespretno nazvao panel sa solarnim celijama kolektorom, to nije lako u Srbiji napraviti a da bude konkurentno, a još teze je prodati - ko je taj ko je voljan da placa struju jedno 5 puta vise od onoga koliko ga trenutno kosta? Tj struja iz vlastitog solarnog panela je drasticno skuplja nego ona iz distrubucije. Ja se trenutno profesinalno bavim solarnom energijom (tj manje elektrane sa solarnim panelima), ali po meni je to trenutno bazirano na otimanju para od običnih mucenika, poreskih obveznika, i guranja istih u dzepove već bogatih investitora... Tj, sistem funkcionise tako što se kWh solarne energije otkupljuje od onih koji ga proizvode po nekoliko (čak i do 5) puta vecoj cijeni nego sto krajnjem korisniku distribucija prodaje tu struju... To niti je dobro za mene poreskog obaveznika, jer mi vise para otimaju, niti je dobro za mene kao potrosaca struje jer biće skuplja, ali eto u mom slučaju se potrefilo da je makar dobro za mene inzenjera, imam šta da radim... :) a za većinu ostalih koji ne žive od toga nisam nešto siguran, bar za duzi niz godina...
Axe
(zjakoprodavac)
09. avgust 2010. u 08.37
Hmmm,Slovenija ima mnogo manje sunca od Srbije pa tamo sam primetio da skoro svaka kuca ima kolektore za grejanje vode na krovu.
Starac_Foco
(--)
09. avgust 2010. u 15.11
Ja ne znam sto je to tako u Sloveniji, moguće da država na neki način subvencionira ugradnju kolektora, ali ono sto znam je da kolektora ima da se kupi i u Srbiji i da takođe u Srbiji ima dovoljno tehnicki obrazovanih da mogu izracunati isplati li se ta investicija, ali sudeci po tome da se kolektori prilično rijetko vide na krovovima, čini se da se to u njihovim okolnostima slabije isplati.
chichakast
(Otpr. vozova)
10. avgust 2010. u 00.50
Starac Foco u pravu si u vezi solarnih ploca za proizvodnju struje.
Ja sam kupio sistem od 1,5 Kw koji mi je ugradjen na krov i od 15 juna je ugradjeno drugo brojilo koji meri kolicinu proizvedene struje na mome krovu. Moja kompanija će mi placati/odbijati od racuna/ za struju 66 centi po Kw a potrosaci placaju oko 25 centi po Kw.
To je uradjeno da bi sto vise ljudi ugradilo solarne sisteme za proizvodnju struje.
Ova cena koja oni meni placaju je dogovorena za iducih 6 godina a dotle će oni dizati cenu tako da bi se u tom periodu izjednacile.
To govori u prilog da ove stvari stimulisu dizanje cena jer naravno da isporucioci struje moraju odnekud naplatiti razliku koja postoji.
Starac_Foco
(--)
10. avgust 2010. u 03.26
U kojoj si ti državi/provinciji otpravnice i ako nije tajna koliko je to kostalo i koleko uberes energije mjesecno?

Ja sam mislio da na moj krov u Ontariju stavim 3kW, jer placaju još vise, 80 centi (kanadskih) po kWh, ali kad sam sve sabrao, a sabirao sam danima, ispostavilo se da bi period otplate bio najmanje 15 godina a da bi investicija kostala blizu $25 000, po cijenama takve robe u Ontariju, jer mora se kupititi roba koja je „made in Ontario”.

Moj proracun dalje pokazuje da bi na mojoj lokaciji godisnja proizvodnja energije bila nešto mao preko 3000kWh (ovdje su se brojevi fino poklopili, sistem od 3000W za godinu bi proizveo 3000kWh, dakle svaki instalisani W panela proizvede jedan kWh energije godisnje), sto znaci pri 80c/kWh ja bih imao godisnji bruto prihod od oko $2500.

Međutim, kad od te bruta zarade odbijem troskove, a to je poseban „generatorski” racun kod distrubucije koji ima mjesecni „fee”, sitno održavanje, dodatno osiguranje kuce, a ponajvise porez na zaradu (income tax) koji zavisi od toga koliko već zaradjujes na neki drugi način, moj neto prihod bi bio negdje oko $1500 na godinu.

Dakle ja ne nadjoh bas atraktivnim da se ispruzim $25 000 da bi imao godisnji povrat od $1500. Jer posle 15 godina ta oprema svakako vise ništa ne bi vrijedila posto bi dotle efikasnost sistema jako opala, a čak i da ne bi, ta skalamerija na krovu će biti prije mana nego prednost pri eventualnoj prodaji kuce, jer neće biti mnogo onih koji žele da to imaju na krovu.
Starac_Foco
(--)
10. avgust 2010. u 07.08
Napomenuo bih još da moj gornji racun ne bi trebao da bude referenca za svakoga i sve prilike i države, jer cijena sistema, proizvodnja struje, troskovi, porezi, subvencije, uslovi, ogranicenja i ostalo može mnogo da se razlikuje od slučaja do slučaja, tj od države do države, tj bolje receno od lokalne jurisdikcije. moguće da bi u necijoj situaciji i povoljnijoj lokaciji matematika bila značajno povoljnija.

Ako se ide u vise detalja, moj racun dalje pokazuje da bi za 15 godina i pri fiksnoj zaradi od $1500 godisnje (jer prodajna cijena struje se ne bi mijenjala tokom 20 godina) ukupan prihod pretvoren u danasnji novac (Net Present Value na engleskom, ne znam koji je srpski termin za to) pri pretposatavljenoj godisnjoj inflaciji od 3% bio oko $18 000. Ako dalje pretpostavim da bi ono sto ostane od sistema posle 15 godina vrijedilo 20% od danasnje cijene, finalna matematika svodi se na to da bi ja trebao potrositi $25 000 da bi zaradio $18 000 + $5000, dakle ne bi se ni pokrio...

Dakle, čak i da su moji brojevi previse konzervativni, a moguće da jesu, i da bi proizvodnja struje bila 20-30% veca od pretpostavljene/izracunate, opet nekako izgleda primamljivije drzati $25 000 u banci pri kamati od 2%, ako već ne znam šta da radim sa njima :), nego raditi ovo...

Matematika bi naravno bila još komplikovanija kad bi pretpostavio da moram na vise godina uzeti kredit od banke da napravim sistem, ali dotle nisam isao, pretpostavio sam da pare imam...
chichakast
(Otpr. vozova)
10. avgust 2010. u 10.54
Ja sam u Sidneju. Sistem je mene kostao $4000 plus $400 za ugradnju drugog sata. Inače sistem kosta $11500 sto znači da država placa razliku od $7500. Drugi sat se ne racuna. Sistem se sastoji od 8 ploca koje su povezane jedna sa drugom i invertera koji pretvara istosmernu u naizmenicnu struju, zatim naravno kablova, nešto automatskih osiguraca i to bi bilo to. Meni su to ugradila 2 coveka za 4 casa. Ovo sto država prebija sa njima nema nikakve veze sa mnom, odnosno oni to međusobno regulisu.
Sa obzirom šta sam ja video, mislim da postoji prostora za malverzacije između ovih sto ugradjuju i nekoga iz governmenta. Ali to me ne interesuje.
Sad o ekonomskom aspektu. Oni su reklamirali da sistem proizvodi 2200-2500 Kw/h na godinu ili 1320 do 1500 dolara. Po tome ulozeni novac bi se trebao vratiti za oko 3 godine. Ja sam isao logikom da i ako se vrati za nekih 5 godina a neka mu vek trajanja bude 10 godina, znaci u tom periodu/10 godina/ profit bi bio 100%.
Inače paneli i inverter su Sharp, na inverter je garancija 5 godina a na panele 25 godina. Izvinjavam se na opsirnosti.
chichakast
(Otpr. vozova)
10. avgust 2010. u 11.02
Nadam se da sam malo objasnio ljudima koji nisu upoznati a interesuju ih ove stvari.
Negde sam procitao da Francuzi nameravaju staviti ogroman broj solarnih panela na severu Afrike i onda vuci proizvedenu struju kablovima ispod mora.
Starac_Foco
(--)
10. avgust 2010. u 12.57
Ti živis u državi koja je mnogo pruzenije ruke, tj još bolje dere poreske obaveznike :). A i sunce ocigledno bolje grije kod tebe sudeci po brojevima. Doduse, to ćeš tek da vidis, ali imaš li konkretan podatak koliko si proizveo kWh prošlog mjeseca, npr?

„Država” Ontario ne daje nekakav rebate na opremu ali placa kWh 80c sto je oko 50% vise nego sto ti dobijes. Međutim, cijene opreme su vece jer kao sto rekoh da bi dobio 80c oprema mora biti made in Ontario, kako je kod vas, mora li biti made in AU? I da li će država da te oporezuje na tu zaradu?

U Ontariju svrha svega ovoga u stvari i nije pravljenje struje, to je od sekundarnog značaja. Svrha je kreiranje poslova, jer neko će tu opremu sad da pravi u Ontariju (jer tako mora), pa će neko da je ugradjuje, održava itd. Dakle država kao potpomaze ekomomiju tako što kreira neku vrstu perpetum mobile :), otmi pare jednima pa ih daj drugima, a ovi trećima i tako će se to kao nešto da vrti oko nečega sto je vise prodaja magle nego sto je korisno :).

Što se tiče struje iz Sahare, tih projekata će sigurno biti. Međutim, nije to bas tako bezbolno, tu je veci problem boriti se protiv pijeska nego postaviti podmorske kablove za odvodjenje energije. Pijesak u Sahari će stvarati velike probleme jer i bez oluja paneli će se brza zaprljati i efikasnost će osjetno pasti. I kako onda da ocistis hiljade hektara panela, a kisa rijetko pada, ili nikad... Naravno može se ugraditi neki sistem za pranje ili ciscenje, ali to će da kosta mnogo. A kad je pjescana oluja, onda će neki od panela biti zatrpani, bukvalno... Na neki način pijesak je gori od snijega, jer ovaj drugi će kad tad da se istopi. Po meni su bolji kandidati za velike solarne elektrane Grcka, Spanija, Turska i sl, gdje sunca ima dovoljno, kise taman dovoljno da drže panele koliko toliko cistim, a pijeska i prasine nema tako mnogo.
chichakast
(Otpr. vozova)
11. avgust 2010. u 01.00
Već sam rekao da je sistem marke Sharp odnosno japanski, ali koliko sam video na inverteru da je proizveden u Kini.
Zima u Australiji pocinje 1 juna i zavrsava 31 avgusta, tako da je to najnepovoljniji period godine odnosno ima dana kada sunca i nema a i dani su kraci.
Inače za ovaj period od kako je ugradjen sistem je proizveo 170 Kwh tako da bi to bilo za 55 dana u proseku nešto preko 3 Kwh.
Primetio sam da je u dva dana kada je bilo suncano bez oblaka proizveo preko 10 Kwh, mislim da će u toku leta proizvoditi 9-10 Kwh na dan jer će ugao pod kojim padaju suncevi zraci biti blizi uglu od 90 stepeni i dani će biti znatno duzi. Puno pozdrava.
chichakast
(Otpr. vozova)
11. avgust 2010. u 01.06
Da kažem i da država neće oporezivati ovakvu vrstu prihoda, bar zasada.
Starac_Foco
(--)
11. avgust 2010. u 04.36
OK, hvala na informacijama, ocigledno u tvojim okolnostima to je isplativa izvesticija i ja bih u tvom slučaju ugradio i vise kW, ali pretpostavljam da je problem prostor?

Dobro je da država ne namece vrlo nepovoljna ogranicenja kao sto je kod mene slučaj, jer ja bih morao da kupim panele koji se prave lokalno a takvi prakticno nisu ni postojali donedavno, a ovi sad sto ih prave mogu da ih cijene koliko god hoće jer konkurencija je skoro nula. Zlonamjeran bi mogao čak pomisliti da su ti rijetki proizvodjaci imali i neke veze pri donosenju zakona :).
Arhitekta123
(kapi s oboda)
11. avgust 2010. u 21.08
Japanci imaju najkvalitetniju solarnu tehnologiju na svetu već 20 godina unazad, a proizvodnja u Kini mu visestruko umanjuje cenu. Nemci su napravili veliki proboj u zadnjih 5-6 godina ali su im sistemi daleko skuplji. Vi u Australiji ste na dobitku! :)
Pjer
(svratio samo na 5 minuta)
14. avgust 2010. u 09.37
Foco,

Zakasnio si. Cijena od 80c je za one sto su sklop[ili ugovor do 2 juna.
Nova cijena je 64.2c

Vidio sam sistem u Njemackoj kod kolege za grijanje kuce sa rezervoarom toplote u podrumu i kolektorima tople vode na krovu. Cijeli sistem za grijanje kuce od oko 150 kvm je kostao oko 40.000 eura, dugorocni kredit bez kamate.

Pošto trziste raste cijena panela za proizvodnju struje će padati, ja bih sacekao malo. Ako već neko ima para, potrosio bi ih na grijanje vode.
Starac_Foco
(--)
14. avgust 2010. u 15.40
Ma jok pjerivoje, nisam ja zakasnio, ja sam sabirao brojeve još u aprilu i zakljucio da meni ni 80c ne radi posao iako imam relativno veliku povrsinu na krovu orjentisanu negdje između juga i jugozapada, sto je dovoljno adekvatno. Prema tome 64c će samo da značajno smanji broj kandidata za microFIT, ali nečije okolnosti mogu biti drugacije zbog poreza, npr. Meni se čini da će za microFIT vise biti kandidata među kakvim non-profit organizacijima nego među običnim „pucanstvom”. Inače, na „veliko”, FIT, solarna struja se u Ontariju placa 43c, a „veliko” je sve sto je preko 10kW (pa do 10MW).

Inače to smanjenje kandidata za microFIT će da ide na radost lokalnih distribucija, jer oni taj program ne vole - mnogo posla za njim a korist minimalna.
dituartu
(eng)
02. novembar 2010. u 20.57
Slazem se sa arhtektom, premda ni solarni kolektori za grijanje vode nemaju neku ozbiljnu buducnost u podrucjima koja nemaju izrazito toplu klimu.
----------------------
Potpuno netačno i pogresno,u hladnijim podrucjima Sunce greje pod drugim uglom i paneli treba da se postave tako da bude 90 stepeni ukoliko je moguće,tada ćeš imati isto ozracenje kao i na Kipru,Zracenje Sunca je isto svugde, jedino je upadni ugao drugaciji.
U hladnijim podrucjima koriste termo pumpe da bi napravili razliku od samo par stemeni i koristili to kao energiju a sa solarnim kolektorima možeš da dobijes i do dvadeset celzijusa razlike u odnosu na vanjsku.
dituartu
(eng)
05. novembar 2010. u 11.22
Htedoh reci paneli da se postave na 90 stepenu u odnosu na upadni ugao suncevih zraka
dituartu
(eng)
16. novembar 2010. u 08.45
Solarne celije na bazi silikona mogu da se prave i kod nas ako uzmemo cilindar za rast silikona i potrebne komponente.
------------------------
Munjo samo jedan savet da ne bi bilo zabune na srpskom to je silicijum a silikon kod nas ima drugo znacenje.
MTodorovic
(inzenjer)
18. mart 2011. u 17.18
Odličan sajt na temu solarnih celija, pogotovu sa primerima za vikendice, kuce i slično možete pogledati na linku,

http://www.solarnipaneli.org/
 Komentar Zapamti ovu temu!

Looking for PomPom Keychains?
.