Diskusije : Zdravlje

 Komentar
Depresija
MatejD
11. januar 2017. u 03.28
Ima li vas ovde sa takvom dijagnozom ili nekom f dijagnozom?
OPIS-50
(OPISIVAC)
13. januar 2017. u 06.33
Depresija je bolest, jednako kao i povišeni krvni tlak ili šećerna bolest. Bolesnici kao i kod bilo koje druge kronične bolesti, moraju naučiti kako je prepoznati i nositi se s njom tijekom života. Ne smijete biti posramljeni ako ste depresivni. Izrecite kako se osjećate! Neka Vaš liječnik zna sve o Vašim tegobama. Ako liječnik ne upozna Vaše smetnje, tegobe i simptome, teško mu je postaviti ispravnu dijagnozu. Postoje učinkoviti načini za liječenje depresije i za ponovni povratak u normalan život bez patnje. Ali ako se depresija ne liječi, ona može postati bolest koja ugrožava život!

Depresija je bolest koja uzrokuje smetnje u osjećajnoj, ali i tjelesnoj sferi pojedinca. Većina ljudi tijekom života iskusi žalosno raspoloženje. Stresni događaji poput smrti u obitelji ili financijskih problema mogu biti povod za depresiju, a ponekad se ljudi osjećaju depresivnima bez ikakvog jasnog razloga. Na pravu depresiju treba posumnjati kada se osoba konstantno osjeća žalosno svakog dana u razdoblju od dva tjedna ili duže i kada je više ništa ne može razveseliti.

Depresivni bolesnici su slabo raspoloženi, tužni, bezvoljni i pojačano umorni. Depresija se također manifestira ravnodušnošću, bezidejnošću, apatijom, gubitkom životne radosti (ahedonijom), ali i u nekim slučajevima pojačanom napetošću, nemirom i razdražljivošću. Isto tako depresija može ometati osnovne tjelesne funkcije, te se manifestirati poremećajem sna, smanjenjem ili pojačanjem apetita, tromošću, nemirom, slabošću, iscrpljenošću, gubitkom koncentracije i zaboravljivošću.

Depresivno raspoloženje onemogućava bolesnike u obavljanju normalnih i svakodnevnih životnih aktivnosti. Ljudi oboljeli od depresije mogu osjećati pretjerani sram ili krivnju i mogu se opširno baviti mišlju o smrti i umiranju, uključujući i ideje o samoubojstvu.

Liječenje depresije



Prvi korak pri liječenju znači donošenje odluke gdje će se liječenje provoditi, da li ambulantno ili u bolnici. Liječenje se može provoditi lijekovima, psihoterapijom, psihoedukacijom i metodama samopomoći.

Osnovu u liječenju ovih poremećaja predstavljaju lijekovi - antidepresivi, iako ne treba zaboraviti da najbolji rezultat daje kombinacija farmakoterapijskih i psihoterapijskih mjera. Depresivne se epizode mogu liječiti u velikom broju u gotovo 70-80% slučajeva.

Bolesnika već na samom početku liječenja treba obavijestiti o tome da je njegov poremećaj vjerojatno nastao kao rezultat međudjelovanja različitih biokemijskih i psiholoških čimbenika te da će se u liječenju koristiti i lijekovi i različite psihološke metode liječenja. Također je neobično važno upozoriti bolesnika da to nije bolest koja se može vrlo brzo ukloniti i da lijekovi koje uzima ne djeluju poput onih koji se uzimaju kod glavobolje.

Djelovanje lijekova koji se koriste u depresiji nastupa sa latencijom („zakašnjenjem”) od dva, tri, četiri, a ponekad i šest tjedana. Stoga bolesnika treba upozoriti da izostanak brzog terapijskog učinka ne znači da je lijek nedjelotvoran već samo da ga još nije uzimao dovoljno dugo da bi iskusio njegovo povoljno djelovanje. Također mu treba objasniti da lijekovi izazivaju određene nuspojave koje baš nisu uvijek ugodne. Međutim, one ukazuju na to da je lijek prisutan u organizmu i da tamo djeluje i da će uskoro započeti ono djelovanje zbog kojeg ga bolesnik i uzima. S obzirom da nam je poznato u većini slučajeva kojim se redoslijedom javljaju poboljšanja, to treba prenijeti bolesniku. Treba mu reći da će se nažalost njegovo potišteno raspoloženje popraviti zadnje, ali da će zato poboljšanje apetita i sna predstavljati rane znakove njegovog nastupajućeg oporavka.

Što se prije počne s liječenjem, bolji su izgledi za izlječenje. Kako napreduje liječenje, bolesnik treba obavještavati svog liječnika o tome kako se osjeća i surađivati u liječenju. To konkretno znači: pri uzimanju lijekova točno slijediti upute liječnika; napomenuti liječniku svaku neželjenu reakciju na lijek, kako bi se možda mogla promijeniti terapija; bolesnik koji nije zadovoljan tijekom liječenja treba o tome razgovarati s liječnikom, možda će pomoći promjena lijeka ili psihoterapija; odmah se javite liječniku ako se pojave misli o smrti i želja za samoubojstvom.

TEST: Jeste li u depresiji?

Kao priručno pomagalo donosimo Beckov indikator depresije (prema knjizi dr. Samuela Pfeifera ''Bodriti slabe'').

Radi se zapravo o nizu od 21 pitanja s ponuđenim odgovorima; cilj je da između ponuđenih odaberete upravo onaj odgovor koji se može najbolje povezati s vama.

Prije ispunjavanja moramo vas ipak upozoriti da ovaj test nije ni svemoćan niti nepogrešiv.

Jeste li ili niste u depresiji može procijeniti samo liječnik - kvalificirani stručnjak, na osnovu razgovora i boljeg upoznavanja s vama.
mornar7
(mornar)
03. april 2017. u 05.44
stari post, nadam se da ćete proveriti.
zalepe ti etiketu, ondA na pilulice, nervni slom, diabetes, psihoze...

postoje bezbroj razloga zašto se covek može osetiti „dole”, bez energije, volje pa čak i crnim mislima. Postoje bolji nacini da to prođe.

pogledaj recimo ovo, mogu pomoć ako treba prevod i razumevanja ovog clanka
http://www.greenmedinfo.com/blog/depression-it-s-not-your-serotonin
 Komentar Zapamti ovu temu!

Looking for PomPom Keychains?
.