Sarajevski atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju desio se 28. juna 1914. godine. Vijest je kao bomba odjeknula svijetom. Gavrilo Princip, atentator, i nekoliko njegovih saučesnika su uhvaćeni.
Austrougarska je istragom ukazala da je oružje za ubistvo došlo iz Srbije i zatražila od ove zemlje da njeni žandarmi vrše istražne radnje na njenoj teritoriji što Srbija nije dozvolila. Rat je počeo. Prvi put u istoriji svijet je bio u najvećem sukobu do tada.
Za sve to je bio kriv metak ispaljen iz pištolja mršavog i od tuberkuloze bolesnog mladića Gavrila Principa, rođenog u selu Obljaj kod Bosanskog Grahova.
Rodno selo ovog revolucionara smješteno je u podnožju planine pod koju su se davnih godina doselili ljudi iz Obljaja kod Crne Gore.
Po tome selo i dobi ime.
Prije posljednjeg rata brojalo je oko 120 mještana u tridesetak domaćinstava, dok ih danas ima tek oko desetak s nekolicinom starijih seljana.
Jedna od napuštenih urušenih kuća je i nekadašnji dom Marije i Petra Principa kojima se 13. jula 1894. godine rodio sin Gavrilo.
Na mjestu gdje je nekada bila starinska kuća Principa danas su ruševine.
U jednom ćošku izrastao je orah, dok su u drugom cigle i melter od srušenog gornjeg dijela. Ovdje se rodio čovjek koji je postao simbol otpora austrougarske monarhije.
Život sa slavnim imenom: Danas u Obljaju živi još jedan Gavrilo Princip. Gavrilo Mile Princip rođen je 1961. godine kao Mile, ali godinama znajući za život njegovog rođaka Gavrila odluči da svom pravom imenu doda i ime slavnog revolucionara.
Tako na nagovor Desanke Maksimoviić, srpske pjesnikinje, Mile od 1984. godine svom imenu doda još jedno. I od tada je cijeli region čuo za njega. Princip, koji se bavi i pisanjem poezije objavio je četiri zbirke pjesama: „Pucanj u tišini” (1994), „San o pragu” (2000), „U snu su me pohodili preci” (2002), te „Grč” (2006).
Ponosan je na svoje ime, svog pretka i na selo koje je iznjedrilo čuvenog Gavrila.
„Nositi ime Gavrila Principa je ponos, čast, a najviše obaveza. Tako kada me neko pita kako mi je nositi poznato ime, ja mu odgovorim da bih mu ga rado ustupio na mjesec pa da vidi i osjeti. Ali ne žalim se, već se ponosim s tim”, kaže rijetki rođak Gavrila Principa.
Kaže da je za ovo godina koliko živi, mnogo toga i dobrog i lošeg prešlo preko njegovih leđa. Međutim, shodno prezimenu, istrajava i sve u životu prihvata kao normalno.
Osim Gradske biblioteke, s fondom od preko dvanaest hiljada knjiga, u rodnom Grahovu osnovao je i Izviđački savez, a trenutno radi i na pokretanju kulturno-umjetničkog društva.
Prema njegovom mišljenju, današnji odnos javnosti prema liku i djelu Gavrila Principa je loš. Smatra da slavni predak nikada nije zauzeo odgovarajuće mjesto u istoriji. Zato je odlučio da počne da piše monografiju Gavrilo Princip, koja je već pri kraju.
„Ime mog pretka se svelo na ime poneke ulice, čak su i škole prestale da nose njegovo ime, kao što je slučaj u rodnom Grahovu. Konkretno, u njegovom i mom rodnom mjestu osnovna škola više se ne zove po njemu. Ulici je vraćeno prijeratno ime, a škola danas nosi naziv 'Grahovo'”, kaže Gavrilo Mile Princip.
Obljajci ponosni: I mnogi Obljajci ponosni su na komšiju Gavrila. Svi se sjećaju priča o njemu, ali više se, kažu, bave svojim problemima jer je život u Bosanskom Grahovu sve teži.
Milica Marić (79) rođena je u doba kada je još bila živa baka Marija, Gavrilova majka i sjeća se priča koje ona pričala.
„Ponosna sam na Gavrila. Tako je bilo lijepo živjeti u vremenima kada je bio otvoren muzej. Ljudi su dolazili. Danas toga nema, ali ostalo je sjećanje na hrabrog dječaka”, kaže Milica, koja u Obljaju živi od 40 maraka pomoći. Trudi se, kaže, da sebi obezbijedi osnovne uslove za život što teško uspijeva.
Mirko Đurić (70) kaže da će proći dosta vremena dok se opet rodi „heroj kao što je bio Gavrilo”. Danas se rado sjeća svih proteklih godina koje su bile u njegovom znaku, ali od kada dođe zadnji rat, priča Mirko, kao da se nešto preokrenu.
„Ponosan sam na njega, ma kako ga neki označavali kao teroristu. Ostaće uvijek u sjećanjima svih Grahovljaka jer je bio fenomen”, kaže ovaj mještanin.
Njegova supruga Milica (64) sjeća se da je kao djevojčica znala Gavrilovu mamu Mariju koja je u selu bila jako priznata i cijenjena žena.
Obljajac Dragoljub Đurić, inače odbornik u opštinskom parlamentu Bosanskog Grahova, smatra da je Gavrilo Princip ljudska veličina koja se neće skoro roditi u Evropi.
„Neko ko je sposoban i odlučan dati život za ostvarenje slobode ne rađa se često. Svakog dana me ljudi pitaju o Gavrilu, kada će biti obnovljena kuća i trudim se da ga predstavim u najboljem svjetlu. Danas se malo ulaže u njegovanje lika i djela ovog momka, a na nama je da se borimo da se o njemu sazna prava istina. On nije bio terosrista, kako ga mnogi hoće predstaviti, već junak”, kaže Đurić.
Uskoro obnova kuće: Danas su na mjestu gdje se rodio Gavrilo ruševine. O vremenu njegovog postojanja svjedoči samo temelj sazidan od kamena.
U unutrašnjosti kuće hrpa materijala koji je ostao od gornjeg sprata kuće tj. nekadašnjeg muzeja. Nema više ni slika, ni diploma, ni knjige utisaka u koju su se nekada upisivali svi građani Jugoslavije, ali i strani turisti.
„Ni komunisti nisu cijenili Gavrila zato što su htjeli, već zato što se omladina divila njegovom podvigu. Nakon 91 godinu na dan Gavrilove smrti 28. aprila ove godine vršili smo parastos za njega. Prije nam to nije bilo dozvoljeno”, kaže Gavrilo Mile Princip.
Objašnjava da će uskoro početi obnova kuće Gavrila Principa koja je 1964. godine bila otvorena kao muzej. U njemu su bili eksponati iz života porodice Princip.
„Tu su se čuvale slike atentata, maketa mosta na kojem je Gavrilo pucao, kao i ostaci Gavrilovih odijela. Sve ratove i rušenja kuće jedino je preživio fildžan kojeg je svojoj majci Gavrilo donio 1914. godine, kada je zadnji put boravio u Obljaju”, kaže Princip.
Napominje da se već javljaju donatori iz SAD koji će pomoći obnovu kuće.
Mile se, kaže, odlučio pokrenuti obnovu iz ličnih razloga i poštovanja Gavrila Principa, a narod će sigurno dolaziti da vidi rodnu kuću obljajskog revolucionara koji je promijenio istoriju.
http://www.vrbas.be/najnovije/ponosni-na-kom-iju-gavrila-principa.html
