Vesti
Sport
Celebrity
Lifestyle
Diskusije
Kuvar
Oglasi
Diskusije
:
Filosofija
+0 / -0
0
Da li neka nauka može da se ugasi?
MostlyHarmless
(biotech)
03. decembar 2010. u 15.11
Pozdrav svima, nikada nisam bila na ovom forumu SCa...
Pitanje za vas, koji volite da razmišljate filozofski: da li neka nauka može da se ugasi, prestane da postoji, iscrpi sve što je u opisu njene oblasti istraživanja?
Evo, na primer, hemija. Mislim da hemija NIKADA neće „umreti”, dok čovečanstvo postoji, jer je oblast istraživanja neiscrpna. Čak i ako, samo teorijski, zamislimo da bi mogli biti ispitani i opisani SVI molekuli koji se nalaze u prirodi, svi metaboliti biljaka, bakterija, što je nemoguće, ali možemo da zamislimo... opet ostaje sintetička hemija i beskonačnost raznih molekula koji se mogu napraviti a nema ih u prirodi. Slično važi i za biologiju, fiziku...
Ali, recimo, geografija? Svaki kutak naše planete je ispitan, ako ne direktno i ako ljudska noga nije tu kročila, bar postoje detaljni satelitski snimci, može se slikati i zakržljali žbun na nekom zabačenom ostrvu...Eventualno reljef na najvećim okeanskim dubinama, ali i to je dosta dobro pokriveno... Nove pećine, reke ponornice? Odavno više nema značajnih geografskih otkrića koja se, recimo, ne bi mogla svrstati pod neku drugu nauku - geologiju, etnologiju, klimatologiju... Da li je geografija jedna od nauka na umoru?
+1 / -0
+1
YYYY
03. decembar 2010. u 22.57
Da li je geografija jedna od nauka na umoru?
--------------
Не верујем да ће се икада угасити, јер је географија потребна свима: од школа, до свих врста људске делатности. Свима је потребно да знају положај, величину, становништво, и сл једне земље. Ако ништа оно бар туристи морају да имају мапе и књиге водиче о најосновнијим подацима земље у коју путују. Да не и помињем истраживаче, професионалне путничке агенције, превознике свих сорта (земља, ваздух, вода)...
Даље, мапе света се мењају...ничу нове државе, нестају друге, мењају се и прекрајају границе...
Даље, остале науке се директно наслањају на географију, чак и бизниси тако да без географије не би могле нормално радити нити напредовати.
Даље, открића у разним областима се дешавају свакодневно, тако да то све се наслања на Географију...компаси се све више замењују ГПС системима, тако да је и ту потребно извршити осавремењавање метода...
Укаратко: географија се неће никада угасити. Јер помаже оријентацију у простору. Без географије бисмо изгубили просторну оријентацију. Дакле: живот би био немогућ.
+0 / -0
0
MostlyHarmless
(biotech)
04. decembar 2010. u 00.59
YYYY, u pravu si, geografija je svima potrebna i uvek će i biti u smislu kolekcije postojeceg znanja... Ali ja sam vise mislila na nauku u smislu novih otkrica, istrazivanja, a ne reprodukcije. Al dobro, granice se menjaju, neka ostrvca potonu, neki vulkan proradi i napravi novo ostrvce... Ali sve mi je to nekako minorno. Mislim, kad se poslednji put čulo za neko veliko geografsko otkrice posle Kolumba? A velikih otkrica iz biologije, recimo ima malo-malo pa svaki cas (eno juče objavljeno da postoje bakterije koje ugradjuju arsen umesto fosfora!)
+0 / -0
0
toplap
(Neumorni)
04. decembar 2010. u 02.45
Sve dosadasnje nauke i njihove podgrupe su u uzajmnoj vezi!
Ugasi li se jedna nauka to će polako delovatio da se ugase polako i sve druge nauke - TO JE NEmogućE!!!
Možda je bilo bolje postaviti sledeće pitanje:
Koje nas u buducnosti ocekuju druge nauke?
+0 / -0
0
Awake
(slikar)
04. decembar 2010. u 07.47
Da li jedan 'život' može da se ugasi?
Awake.
+0 / -0
0
Awake
(slikar)
04. decembar 2010. u 07.50
Sve što je jednom 'upaljeno' jednom će biti i ugašeno.
Awake.
+0 / -0
0
Simeon
04. decembar 2010. u 15.59
Pojam geografija mi najcesce uzimamo u smislu zemljopis, sto je geografija nekada zaista i bila.
Ni biologija međutim, koju uzimas kao protivprimer, nije bila u početku drugacija - priorodopis.
Sve dok su se bavile opisima, ni biologija ni geografija nisu bile nauke u smislu u kome pojam nauke danas upotrebljavamo.
Za razliku od „XYZopisa” koji se sastoji samo u prikupljanju podataka, nauka nastoji da poveze te podatke, da ih poveze u jednu celinu, neki sistem, da pomoću toga objasni, predvidi...
Kao evoluciona teorija u biologiji.
Na internet stranicama geografa može se naći:
„Suvremena geografija je znanost koja prostor istražuje upravo poput sistema: upoznaje elemente (npr. reljef, klimu, stanovništvo, grad), ali je naglasak na razumijevanju interakcija (odnosa) među tim elementima i procesima koji iz njih slijede.
Geografija nam pomaže shvatiti kako prirodni uvjeti utječu na život ljudi, ali i kako čovjek mijenja svoju životnu okolinu.
Geografija počinje pitanjem «Gdje je ...» ? No možda čak i važnije od toga je pitanje koje slijedi: «Zašto ?». Zašto je Sahara pustinja ? Zašto je Japan, kao država koja ne obiluje prirodnim resursima za industrijski razvoj, postao jedna od najvećih gospodarskih sila u drugoj polovici 20. st. ? Zašto je s prekrasnih jadranskih otoka iseljavalo stanovništvo u 19.st. ? To su pitanja koja podjednako djecu i odrasle «tjeraju» na razmišljanje, ponekad i čuđenje. A to je početak učenja i izvor znanja... No geografija ne završava pitanjem gdje je nešto i zašto je upravo tamo. Treba dati odgovor i na pitanje «Kakvo je ?» nešto i usporediti sa sličnim pojavama u drugom prostoru. Kako izgledaju naše tržnice ? A kakve su tržnice (i postoje li uopće) npr. u SAD-u ? Iduce pitanje je: «Koje su posljedice» toga da se neka pojava javlja u određenom prostoru (o tome nam je sada lakše govoriti jer znamo zašto je upravo tamo, te kakva je ta pojava). I konačno, kada upoznamo i posljedice, pokušajmo odgovoriti i na, za društvo, najvažnije pitanje: Što će se desiti u budućnosti s određenom pojavom ili prostorom ? Ovih nekoliko pitanja potiču radoznalost i zanimanje za svijet u kojem živimo, ali razvijaju i naše umne sposobnosti, posebno uočavanje uzročno-posljedičnih veza. Počinjemo razumijevati povezanost koja postoji na Zemlji (nijedan čovjek nije otok !), složenost prirodnih i društvenih sustava, te njihovu nerazdvojivost. Geografski način razmišljanja pomaže nam da brinemo o sebi i drugima, te da postanemo svjesni i odgovorni građani 21. stoljeća.”
Nebitno da li je geografija dobar primer za tvoje pitanje, ono je interesantno.
Ne znam da li je moguće da se neka nauka iscrpi.
Bez razmišljanja rekao bih da nije, jer svaki odgovor otvara nova pitanja.
Može da se dogodi da se tokom vremena proširi predmet ispitivanja, pa da neka nauka nasledica imena ne lici vise na onu početnu nauku.
+0 / -0
0
Dovlaa
04. decembar 2010. u 16.33
Nauke nisu nešto trajno.Ukupno gledano neiscrpne su mogućnosti nauka,ali ne svih.Neke ipak odumiru jer to je u prirodi nauke.Nauka nije isto sto i filozofija ili umetnost.Filozofija i umetnost se bave onim vecnim,onim sto uvek jeste.
Dela Fidije stara vise od dva mileniju nikad neće zastariti.Dok u naukama je suprotno.Kome još treba parna masina a nekada je to bilo veliko otkrice.Kao sto su nestali neki stari zanati tako nestaju,nestale su i nestajace i neke nauke.Ostace samo njima da se bavi istorija.Sa geografijom već sad je tako.
Neke su nauke nestale,neke se rodile.
+0 / -0
0
vrn2007
05. decembar 2010. u 15.10
Самим тим што нема довољно стручњака у многим земљама из научних дисциплина које важе за компликоване и тешке, као што је математика, физика, метеорологија (као синтеза математике и физике), физичка хемија...
то је једна врста умртвљења тих наука.
Географа има сасвим довољно да географија цвета, али они не могу надоместити потребе из тих дефицитарних занимања јер је разлика између тих наука огромна, као и међусобно неразумевање.
+0 / -0
0
razboritost
(student)
07. decembar 2010. u 13.11
NE MOžE!
Nauka je vecna.
Ne da se nijedna neće ugasiti, nego će se još puno novih pojaviti.
Looking for Chakra Necklaces and Bracelets?
Izaberite državu:
Australija
Austrija
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Evropska Unija
Francuska
Holandija
Hrvatska
Kanada
Nemačka
Sjedinjene Američke Države (SAD)
Srbija
Švajcarska
Švedska
Velika Britanija
Latinica |
Ћирилица
|
English
© Trend Builder Inc. i saradnici. Sva prava zadržana.
Terms of use
-
Privacy policy
-
Marketing
.