Diskusije : Kanada

 Komentar
Rrsp
vladol
(student)
01. februar 2013. u 22.05
Da li je dobro stavljati pare u rrsp, i ako nije zašto?
Pjer
(svratio samo na 5 minuta)
02. februar 2013. u 11.00
Ako mislis da je stednja dobra, onda je RRSP najbolji način stednje.
Uprostena racunica:

Prihod oko 100.000 $
Stednja 10.000 svake godine (na racun bez takse)
nakon 10 godina uz kamatu imaš recimo 110.000 slobodnih od takse

RRSP 10.000 svake godine, povrat takse na to je 3700. Ulozis i to u RRSP
Nakon 10 godina imaš oko 150.000 na koje se placa taksa (zavisno od toga koliko posizes)

Nakon 10 godina se penzionises i krenes da dizes iz RRSP-a. Ako ti je prihod u penziji do 39000 onda će ti taksa biti 20 % (Ontario).
Znaci sa odbijenom taksom ćeš imati oko 120.000

vladol
(student)
02. februar 2013. u 22.56
Hvala na odgovoru Pjer. Ali mene brine to što je interes na te pare gotovo nikakav, pa ne znam dali će te pare ista vredeti za 10 godina.
Pjer
(svratio samo na 5 minuta)
03. februar 2013. u 10.53
Zato i rekoh „ako mislis da stedis” :)

Kamate na RRSP su iste kao i na bilo koji drugi oblik stednje.
Sam odlucujes gdje ćeš investirati novac.

Možeš da ulozis u GIC gdje trenutno dobijes oko 2% godisnje. Ali garantovano.

Ili u neki od investicionih fondova gdje je U PROSJEKU kamata 4-10%.
Ali zna se desiti da izgube i 10% u godini. A mogu i da puknu kao tikva i da ostanes bez ustedjevine. :(

Racunica „od gore” vazi ako ti je prihod oko 100.000 godisnje. Ako trenutno zaradjujes 40.000 onda je razlika manja. Profitiraces samo ako u penziji dizes sa racuna recimo oko 10.000 dolara godisnje, gdje se placa vrlo mala taksa.

Što se tiče pitanja isplati li se i kako stedjeti uopste, odgovor zavisi od mnogo faktora. Godina starosti, jesi li spreman da rizikujes, da li si konzervativna osoba koja voli pare da stavi u banku ili si neko ko voli da pare obrce, kupuje recimo nekretnine, izdaje kuce i slično.

Generalno:
1. Ako tvoja kompanija ima penzioni fond gdje oni uplacuju koliko i ti uplatis (moja recimo do 5%), to OBAVEZNO treba iskoristiti. Jer tako na ulozeno odmah dobijes 100% profita, sto ni jedan drugi oblik ne daje.

2. Nakon toga odvazes prema karakteru. Pošto si pitao, pretpostavljam da imaš nešto novca za ulaganje. Najjednostavnije je taj novac staviti na RRSP. Kad ti dodje povrat takse dobices oko 37% sume (zavisi u kojoj si „kosarici” prema prihodu. I sa tim radis šta hoćeš.

Pjer
(svratio samo na 5 minuta)
03. februar 2013. u 10.59
A zašto nije dobro imati pare u banci?

Imam jednu novcanicu od 500.000.000 dinara koja me podsjeca na taj rizik.

Evo ti lista za prošle dogadjaje. Hoće li se ponoviti i gdje?
Nem toga ko zna.
http://en.wikipedia.org/wiki/Hyperinflation
vladol
(student)
03. februar 2013. u 22.56
Svaka cast Pjer. Sve mi je sada jasno. Sad vidim da sam postavio glupo pitanje.
Pjer
(svratio samo na 5 minuta)
07. februar 2013. u 07.39
Pitanje ne može biti glupo. ;)

Nisam mislio da te obesrabrim ovim zadnjim.
Lično mislim da treba stedjeti.
Mada sam nedavno čuo za drugu „strategiju”:

Ni penija u banci, kucu prepisemo djeci i kad se penzionisemo dobicemo
„Guaranteed Income Supplement”.
CEO
(Filozof)
07. februar 2013. u 16.15
RRSP nije uvek najbolja strategija za stednju. Zavisi šta radis, koliki ti je prihod,koliko placas taksu, itd... Sto je plata manja to je manja i potreba za RRSP. Ako ti prihodi nisu malo značajniji onda je mnogo bolja i pametnija opcija TFSA (Tax Free Savings Account) koji možeš da otvoris ili u banci ili u nekoj drugoj financijskoj instituciji/brokerom. Lično ne koristim banku za svoje finansijsko planiranje, imam (bar ja tako mislim) super Finansijskog Savetnika i veoma sam zadovoljna.
Od svega mislim da je najpamentije za sve one koji žele da stede ili bilo šta drugo da rade vezano za finansije je da ipak lično porazgovaraju sa ljudima koji su strucnjaci na tom polju umjesto da po selu traže savjet. Strucnjak će da uradi detaljnu analizu vaseg „zivotnog stila”, misleci na prihode, rashode, vase godiste, itd... Odavno je receno da ne treba da trazis savjet kako da mesish hleb od bankara, niti savjet u vezi finansija od pekara. (Bez uvrede, postujem oba zanimanja. Ovo je samo izreka).

Ako mogu još da dodam da je „Guaranteed Income Supplement” jedan mamac za naivne ljude, naročito penzionere, i sto ovde kažu „Good Luck!”
Inače što se tiče kuce ima par strategija koje su idealne za ljude i kad odu u penziju mogu da iaju i kucu i novac u penzijskom fondu. Ima i strategija gde kada vadis novac za penziju placas malo, ili gotov nikako taksu, itd...Sve zavisi od osobe do osobe i kao sto rekoh najbolje je da covjek poprica sa profesionalcem ma koliko to „strasno” zvucalo. Ako je jezik problem ima i naših Srba koji se bave tom profesijom i veliki su profesionalci (bar je to moje iskustvo). Nadam se da sam malo pomogla. Pozdrav.
CEO
(Filozof)
07. februar 2013. u 16.34
„Možeš da ulozis u GIC gdje trenutno dobijes oko 2% godisnje. Ali garantovano.

Ili u neki od investicionih fondova gdje je U PROSJEKU kamata 4-10%.
Ali zna se desiti da izgube i 10% u godini. A mogu i da puknu kao tikva i da ostanes bez ustedjevine. :(”

Ako mogu samo da dodam par stvari na deo vaseg komentara:
GIC je takođe jedna „magla” ljudima ispred ociju, jer garantovane investicije imate i izvan banke po mnogo boljim uslovima. Što se tiče zagarantovanog GIC recimo na 2% kad izracunate u to taksu koju morate da platite kad pocente da vadite tajn ovac za penziju, pa onda inflaciju vi ste u minusu i tek tada mozete da vidite koliko je ta „garancija” smesna. Uradite racunicu pa ćete se i sami uveriti.

Drugo, ne znam odakle vam to da investicioni fondovi imaju prosecnu kamatu od 4-10%? Zao mi je ali moram da vam kažem da to uopste nije tačno. Ja recimo imam investicioni fond ciji je prosek u zandjih 5 godina preko 15%!
Tačno je dam ogu da izgube 10%, a mogu i vise, mnogo vise, zavisi u kakvom ste fondu, tj. kakav ste investitor. Pa nijedan savestan finansijski savetnik neće staviti jednu babu od 60 godina u nešto toliko agresivno! Zato se i kaže da svaka osoba mora da se lično porazgovara o svojoj situaciji sa strucnjakom. I treće, ko vam je rekao da ako ste u investicionim fondovima (Mutual Funds) da mozete da ostanete bez ustedjevine? To takođe nije tačno. Mozete ostati bez ustedjevine samo ako izvadite (recimo u panici kad market ide dole kao 2008) te investicije (Mutual Funds) sa marketa. Ova tema je toliko opsirna i nikad kraja, ali svako ko je bar malo upoznat sa trzistem, ekonomijom, itd... Nemojte mi zameriti ali na zalost nas narod i dalje veruje u babske price stose tiče novca, nikom ne verujemo, svaki bankar, svaki finansijki savetnik nam ne želi dobro, mutibaric, itd...ali zato je veoma zalosno kad vidim neke naše ljude koji su skoro ceo svoj zivot proveli u Severnoj Americi, ali zbog ignorantnosti i trzenja saveta po selu, sad po stare danem oraju da napuste Ameriku ili Kanadu pa idu da žive u otadzbini iako znaju da tamo nemaju ni 10% standard ni po cemu koji imaju ovde, ali eto CPP m je toliki da bar tamo mogu da prezivljavaju. Sto je još zalosnije njihovi potomci to vide, ali se i oni drže tog istog puta. Po meni to je zalosno.
Još jednom nemojte mi zameriti sve sto sam napisala bilo je iz dobre namere. Pozdrav.
Pjer
(svratio samo na 5 minuta)
10. februar 2013. u 10.19
„Ja recimo imam investicioni fond ciji je prosek u zandjih 5 godina preko 15%! ”

CEO,
prvi instinkt mi bismo: „pa daj podijeli sa nama koji je to savjetnik i fond”
Ali bas juče procitah clanak o grupi investitora koje su dvojica „savjetnika” ojadila za kompletnu ustedjevinu.
;)
Veci povrat UVIJEK znaci i veci rizik. Nekad se isplati (nadam se tebi) nekad ne. I sreća ne traje vjecno.
prof_Gale
(manager)
12. februar 2013. u 12.50
Znam zhenu koja je lovu od stana ulozhila kod jednog nasheg lokalnog vankuverskog struchnjaka za fondove. Malo joj je shta ostalo na kraju.
CEO
(Filozof)
25. februar 2013. u 16.56
Gospodine Pjer svim svojim prijateljima i komsijama sam toplo preporucila svog finansijkog savjetnika i znam iz prve ruke da su svi vise nego zadovoljni. Da se poznajemo i vama bi ga drage volje preporucila, ali ovako ne. Sredjivanje finansija nije odlazak na pijacu ili na neku web stranicu pa hajde kako ko stigne...
Srdacan pozdrav!
CEO
(Filozof)
25. februar 2013. u 17.09
„Znam zhenu koja je lovu od stana ulozhila kod jednog nasheg lokalnog vankuverskog struchnjaka za fondove. Malo joj je shta ostalo na kraju.”

Ne bih da vas vredjam ali ovo je upravo tipicno lupetanje neznalica! Da li vam je ta žena rekla sve detalje? Da li vi ili ona uopste imate pojma o cemu se radi(lo)?
I ja znam nasu ženu kojoj je pravi finansijski savjetnik (nas covek)pre nekoliko godina objasnio jednu alternativnu verziju kako da investira novac iz kuce, a ona pametna podelila tu informaciju sa jednim kucnim prijateljem koji veze nema sa zivotom, pa je posavetovao da to ona lepo uradi sama uz malu pomoć banke (detalji nisu sad bitni kako je to napravila) i da umesto da ulozi u prave investicione fondove preko finansijskog savjetnika opet sve uradi na svoju ruku i da joj on pomogne da izabere stokove i bondove, jer boze moj on uz jutarnju kaficu cita novine i zna gdje se krecu akcije kojekavih kompanija i zna u šta treba da se novac stavi, i ona guskica to i uradi. Boze dragiPa prijatelj kompjuteras je pametniji od finansijskog strucnjaka! I na kraju izgubi i kucu, i novac i brak, i bankrotira. Jedino sto je nakraju bila postena pa je priznala prijatljima šta je uradila i da taj nas covjek nema veze sa time, za razliku od pojedinih koji krive druge za svoje greške, a narod nasjeda jer ne zna pravu istinu. E to je sto vecina našeg naroda radi, svi su pametniji, i svi njihovi drugari iz Starbucks su pametniji, od pravih strucnjaka. Zato je mnogo iskrenije, postenije i pametnije da provere sve informacije pre nego sto nekog, naročito našeg coveka, blatite i potkopavate mu karijeru. Pozdrav.
Pjer
(svratio samo na 5 minuta)
25. februar 2013. u 22.51
CEO,

Ako covjek kaže: Ne bih da vas vrijedjam, a zavrsi sa „lupetanje”, jedno od to dvoje je visak. :P

Ovi sto su bili prije koji dan u novinama su SVI preporucili svoje „savjetnike” prijateljima. I svi su izgubili ne dio, nego ukupno ulaganje. Niti je tvoj niti njihov „slučaj” pravilo. Nema razloga da se nekom kaže da lupeta.

Zašto ne upitah za savjetnika?
Dest najvecih fondova imaju prosjek u zadnjih 5 godina oko 4%.
Od deset fondova koji su rankirani kao najbolji na duge staze, jedan je preko 15%, sest od 10-14%. Tri su ispod 10% u zadnjih 5 godina. To su NAJBOLJI fondovi u zadnjih pet godina. Bazirano na dogadjajima koji su poznati. Vjerovatnoca da neko ulozi jedan od njih prije 5 godina je bila vrlo mala.

Na zapadu 15% povrata lici na Dafinu, Jezdu i slične. Preporucujem da 5to što si „zaradila” povuces i prebacis u mirnije vode.

Pjer
(svratio samo na 5 minuta)
27. februar 2013. u 05.17
CEO,

Price „iz sela” su odraz stvarnosti. I savjet da se koristi financijski savjetnik je „prica iz sela”. Evo još nekoliko prica mojih prijatelja, sve „provjerene” :)

1. NN cuva pare kod kuce. Kaže pogled na njih ga raduje vise od pogleda na izvjestaj o stanju dionica. Na komentar da će za sumu koju danas ima za 20 godina moći kupiti jedan auto, a da danas može kupiti dva kaže: ta dva će za dvadeset godina vrijediti kao pola auta, i kad dodam osiguranje neću imati ništa. Dakle bolje da imam jedan siguran auto za dvadeset godina
2. NN1 bira sam dionice i ulaze. Do sada je nešto bolji od prosjeka fondova. kaže da je interesantno, ali da zahtjeva vrijeme i određeno znanje
3. NN2 je prihvatio usluge financijskog savjetnika, ulozio 30.000 CAD i nakon godinu dana imao 27.000 CAD. Savjetnik je naplatio usluge mislim oko 1000 CAD (ne sjecam se bas tačno, bilo je prije 5 godina) i „savjet” mu je bio da nastavi sa njegovim uslugama, jer vrijednosni papiri na duge staze „sigurno donose prihod”. Zahvalio se na uslugama i povukao novac uz gubitak od 10% (tada su svi na berzi gubili).
4. NN3 je kuplila novu kucu, staru nije prodala nego izdaje i uz ulozeno vrijeme, nekoliko peripetija sa stanarima, za desetak godina je odplatila oko pola stare kuce od stanarine. Teško je procijeniti povrat, ali ona je zadovoljna
5. NN4 je prije desetak godina kupio kucu sa četiri stana da izdaje studentima. Peripertije sa zakonskom regulativom (morao je uloziti u zastitu od pozara jer je u pitanju objekat sa vise stanara). Nakon pet godina je prodao i kaže da prakticno ništa nije zaradio, a kostalo ga je prilično nerviranja

Jedini kojima je zarada garantovana su oni koji rukuju TVOJIM novcem (banka, savjetnik, menadzeri fondova, berza..) Prije koju godinu su uradili eksperiment gdje je 20 priznatih strucnjaka izabralo dionice za kratkorocno ulaganje od 6 mjeseci. Protivnik im je bio simpanza koji je dionice izabrao birajuci ih sa hrpe papira. Simpanza je nakon 6 mjeseci bio bolji od polovine njih.
I da me ne shvati neko pogresno, i ja koristim „savjetnike” (banku za GIC, i menadzera penzionog fonda moje kompanije)

prof_Gale
(manager)
10. mart 2013. u 00.34
Žena je prodala stan u Beogradu i jedan od velikih struchnjaka za investiranje ju je obrlatio obecanjima o kamatama koje će joj omogućhiti ugodan zhivot u Kanadi. Žena je penzionerka bila. Posle sam čuo danje sav ili velika vechina novca nestala. Jer bozhe moj to je berza i fondovi pa su gubici normalni ali jednog dana dodju i dobici. A drugi sluchaj je kada su neki ulagachi dobili čestitku za uspeshnu godinu ali sa desetak posto gubitka. Naravno u ovom sluchaju jedini koji ne gube su firme koje ulazhu tvoj novac. One nemaju nikakve obaveze niti ikakav rizik i obavezu prema ulagachi
a. Pommeni je sve to hohtapler goli.
CEO
(Filozof)
02. april 2013. u 15.57
@Pjer - Vasi podaci o investicionim fondovima nemaju veze sa zivotom i to vam kažem iz najbolje namere. Malo se vise o tome obrazujete i ne sirite strah i dezinformacije među našim narodom kome je obrazovanje na fiansijskom polju i te kako potrebno. Ovo jem oj poslednji komentar na vase izlaganje jer nemam nameru da visegubim vreme
car_dusan_silni
(srednjovekovni roler ruler)
07. april 2013. u 16.49
Bankama i državi je u interesu minimalno finansijsko obrazovanje normalnog sveta i to je razlog zašto se recimo to uopste ne uci u osnovnim, pa ni srednjim skolama.

Da ljudi znaju kakav sistem vlada tj kakva je to sarena laza (procitati The Creature from Jekyll Island) davno bi se narod zalozio da se napravi nešto sto ima „substance”.

Ja svoje pare trosim jer danas vrede najviše.
 Komentar Zapamti ovu temu!

Looking for Unicorn Gifts?
.