Diskusije : Politika

 Komentar
Wikipedia:Подршка КПЈ усташама против Срба 30их!
BeliVuk
04. decembar 2023. u 10.52
Подмукло Wikipedia пише како не треба преувеличавати однос, јасно пише КПЈ даје подршку усташама против Срба, који су извршавали терористичке нападе на Србе 30их, после су се раздвојили али КПЈ остао антисрпски. Треба да се суди комунистима за подршку усташама против Срба.
https://sh.wikipedia.org/wiki/Odnos_komunista_i_usta%C5%A1a_1930-ih

U septembru 1932. ustaše organizuju tzv. „Lički ustanak” (tj. Velebitski ustanak), odnosno napad na nekoliko žandarmerijskih stanica. Tada KPJ proglasom u partijskom organu Proleter »pozdravlja ustaški pokret ličkih i dalmatinskih seljaka i stavlja se potpuno na njihovu stranu«.[5]

U posljednje vrijeme počinje da se širi osobito u Lici i sjevernoj Dalmaciji ustaški pokret protiv srpskih okupatorskih vlasti. Bilo je više sukoba između naoružanih ustaša i žandara. Među Šibenikom i Benkovcem ustaše su digli u zrak četiri žandarske kasarne. U sukobima u Lici zarobili su ustaše 5 žandara i odveli ih sobom kao taoce. Vlada je, da uguši pokret proglasila opsadno stanje u tim krajevima, poslala tamo 1,400 žandara, tri bataljona vojske, dva kavalerijska odreda strojnihpušaka (mitraljeza) i jednu brdsku bateriju. [...] Iz okolnosti da ustaški pokret započinje u Lici i sjevernoj Dalmaciji - najsiromašnijim krajevima Jugoslavije - može se zaključiti da socijalno-ekonomski momenti igraju veliku ulogu u tom pokretu. Ali značenje nacionalnog momenta također je veliko, jer je pokret najviše razvijen u hrvatskim dijelovima Like i sjev. Dalmacije. Komunistička Partija pozdravlja ustaški pokret ličkih i dalmatinskih seljaka i stavlja se potpuno na njihovu stranu. Dužnost je svih komunističkih organizacija i svakog komuniste da taj pokret potpomognu, organiziraju i predvode.[6]
– „Ustaški pokret u hrvatskim krajevima”, službeno glasilo KPJ Proleter iz prosinca 1932.

KPJ u istom proglasu poručuje da se komunisti bore protiv nacionalnog i socijalnog potlačivanja, za samoodređenje potlačenih naroda do otcejepljenja. Zbog toga oni uzimaju aktivnog učešća u ustaškom pokretu, vezujući nacionalno oslobodilačku borbu ustaša sa borbom širokih masa radnog naroda za rad, hljeb, zemlju i slobodu.[6] Iako je KPJ podržavala Lički ustanak, upozoravala je na prisustvo fašističkih elemenata unutar ustaškog pokreta i osudila njihovu ideologiju i njihove metode:

U isto vrijeme Komunistička Partija ukazuje na dosadašnje nedostatke i pogreške u tom pokretu, koje se razjašnjavaju tim da u pokretu dosada znatan uticaj igraju hrvatski fašistički elementi. (Pavelić-Perčec), kojima nije u interesu da protiv velikosrpske vojno-fašističke diktature razvijaju jedan široki masovni pokret, jer se boje da bi se takav pokret okrenuo ne samo protiv diktature nego i protiv njih i njihovih talijanskih gospodara. Zbog toga se oni ograničavaju na akcije malih odreda i metoda individualnog terora.[7]
– „Ustaški pokret u hrvatskim krajevima”, službeno glasilo KPJ Proleter iz prosinca 1932.

Tri mjeseca kasnije, službeni organ Proleter za veljaču-ožujak 1933. potvrđuje ranije stavove CK KPJ u odnosu na ustaški pokret, i poziva članove KPJ da pomognu „nacionalno-revolucionarnom pokretu”.[6]
dituartu
(eng)
04. decembar 2023. u 11.54
Trebao bi da znaš da Wikipediju pišu slobodnoumni „istoricari” strelci takvi kao ti.

Dovoljno je da osoba spomene Wikipediju kao izvor informacija pa da istu odmah stavis u kategoriju balavandera.
dituartu
(eng)
04. decembar 2023. u 12.01
Slobodna platforma gde svaki mrsomud-istoricar postavlja šta hoće kao što se radi sa video na Youtube.

To sranje vredi jedino ako gledaš neke tehnicke podatke za masine ili podatke o zivotinjama. Čak i tada nije sigurno da je korektno .
C_A_B_OPoruka negativno ocenjena. Pokaži

C_A_B_O
04. decembar 2023. u 12.30
ZANIMLJIVO je kako WikiPRdija tumaci dijelove srpske istorije 2 sv rata...prepisivali iz komy udzbenika za osnovnu skolu sezdesetih... APSOLUTNA je istina da ko uzima WikiPRdiju za izvor nema vise no 79IQ
BeliVukPoruka negativno ocenjena. Pokaži

BeliVuk
04. decembar 2023. u 12.31
dituartu типично комуњарски одговор, да је поставио Wikipedia позитивно о комуњарама што и има на Wikipedia онда не би била критика против Wikipedia. Wikipedia има пуно антисрпске и антируске пропаганде, али има неке ствари као што је ово о Пролетер КПЈ који је подржао усташе и шиптаре против Срба, то није измислио Wikipedia, чак је подмукло навео како и поред доказа да је КПЈ подржао усташе не треба давати томе значај.
Popaj
04. decembar 2023. u 12.44
Šestog januara 1929. kralj Aleksandar je zaveo apsolutističku vlast suspendovanjem Ustava, izričitom zabranom stranaka i
udruženja koja su nosila plemensko i versko obeležje, ukidanjem samouprave. Raspustio je Narodnu skupštinu i za predsednika vlade doveo generala Petra Živkovića. U kraljevoj
Proklamaciji narodu ovaj državni udar je opravdan „najvišim
narodnim i državnim interesima i njihovom budućnošću”. Za
Aleksandra je bio nastupio čas kada između njega i naroda više
nije moglo niti je smelo da bude posrednika. On je isticao da su
njegovi napori i strpljenje u prošlosti bili uzaludni i da se
njegove nade u evoluciju unutrašnjeg političkog života nisu
ispunile. Parlamentarizam je zloupotrebljavan od ljudi „zaslepljenih političkim strastima” u tolikoj meri da je postao smetnja
za „plodni rad” u državi, izazivajući nezdravo političko stanje i
škodeći ugledu zemlje. Posle junskog atentata u Narodnoj
skupštini pokolebala se vera u korist te ustanove, a sporazumi
između stranaka i političara postali su nemogući. Parlamentarizam, namesto da razvija duh narodnog i državnog jedinstva,
počeo je da dovodi do političkog rasula i narodnog razjedinjavanja. Proklamujući svoju obavezu da čuva narodno jedinstvo,
državnu celinu, kralj je rešio da „leka tome zlu” ne traži u
parlamentarnim promenama vlada i izborima, nego u „novim
metodama rada” i „krčenju novih puteva”, obećavajući da mu
je jedini cilj da u što kraćem vremenu ostvari „onu državnu
upravu i ono državno uređenje koje će najbolje odgovarati
opštim narodnim potrebama i državnim interesima”.
Zakon o kraljevskoj vlasti i vrhovnoj državnoj upravi, donet
istog dana kad i Proklamacija, utvrdio je da je Kraljevina Srba,
Hrvata i Slovenaca nasledna monarhija, a da je kralj nosilac
celokupne vlasti u zemlji, zapovednik vojne sile, posebno
nosilac zakonodavne vlasti kao donosilac i proglasivač zakona.
...
Popaj
04. decembar 2023. u 12.46
...
Kralj je postavljao činovnike i dodeljivao vojne činove, a
njegova ličnost je bila nepovrediva i nepodložna odgovornosti.
Deklaracija vlade Petra Zivkovića je dopunjavala šestoj anuarski program navodno obećavajući brigu režima za otklanjanje
privrednih i socijalnih nevolja naroda, zavođenje discipline u
državnoj upravi i izjednačavanje zakonodavstva u celoj državi.
Istoriografska ocena o diktaturi kao da pogađa u jedan bitni
vid njene suštine vezane za ličnu vlast i njeno ostvarivanje:
„Šestojanuarski akt je bio samo prirodna završnica višegodišnjih procesa koji su doveli do toga da se Kraljevina SHS
približila ,iskonskom tipu monarhije', sa kraljem na čelu u
svojstvu neograničenog vladara države, koji je proglašen za
jedinog subjekta suveriniteta. Izvršno-pravni aparat je bio
strogo centralizovan i vertikalno subordiniran, a vlada, kojoj je
kralj nekoliko puta lično predsedavao dobija ulogu sojevrsne
direkcije i ovlašćenja neposredno naredbodavne i nadzorne
instance. Oslanjajući se na državni aparat diktatura je ukinula
sve vidove predstavničkih tela građana.”
Prelaz na otvorenu diktaturu nije bio izveden naglo, već
posle dužih priprema, o čemu je svedočilo nekoliko činjenica,
među kojima i pripremljeno zakonodavstvo, koje je stupilo na
snagu objavljivanjem kraljeve Proklamacije. Da li je kralj na
zavođenje diktature pomišljao pre skupštinskog atentata, teško
je prosuditi, ali izgleda izvesno da se za taj korak odlučio posle
junskih događaja, koji su zaprepastili i domaću i svetsku
javnost. Znakove da je odluka o diktaturi bila doneta ranije i da
granicu Aleksandrovog „strpljenja” valja tražiti u skupštinskim
događajima, nalazimo u imenovanju vojnih lica na civilne
položaje u Zagrebu i Bitolju — koji su smatrani za ključne
centre u atmosferi pogoršanoj i nezadovoljstvom poslovnih
krugova zbog nestabilnih prilika — kao što ih nalazimo i u
konsultacijama koje je on obavio u Parizu pre no što se odlučio
na zavođenje diktature. Značaj ovih indicija ne umanjuju drugi,
prividno suprotni kraljevi potezi, kojima je navodno tražio
rešenje političke krize, kao što je nuđenje mandata za sastav
vlade političarima i vojnicima, ili dvorska farsa s audijencijom
Vlatka Mačeka, Ljubomira Davidovića, Ace Stanojevića i
Svetozara Pribićevića, neposredno pred državni udar, jer su ti
potezi služili za obmanjivanje šire javnosti da se izlaz iz krize
traži starim metodama, i za zamagljivanje stvarnih namera pred
mogućnim protivnicima narednih kraljevih koraka.
...
Popaj
04. decembar 2023. u 12.48
...
j- J- U KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
On je društvenu i političku osnovu diktature našao u vojsci
i njenom komandnom kadru, grupama dvorskih demokrata i
radikala, poslušnoj državnoj upravi, organima pravosuđa, policije i žandarmerije, buržoazije hrvatskog i ostalih naroda, koja
je bila zainteresovana za poslovni život, trgovinski promet i
nesmetanu cirkulaciju kapitala. Vojska nije zvanično učestvovala u politici, ali su se stranački prvaci i te kako u kriznim
situacijama interesovali kakvi ,,vetrovi duvaju s Topčidera„.
Navodno izolovan od politike, militaristički činilac je i te kako
bio prisutan u njoj. Uključujući Hrvate u šestojanuarsku vladu
Petra Žikovića, kralj je dao šire jugoslovensko obeležje njenom
sastavu, a na drugoj strani osigurao podršku hrvatskih poslovnih krugova. Interesi kapitala i krupne buržoazije prevazilazili
su nacionalne konfrontacije: Slavko Švrljuga je bio predsednik
Zagrebačke berze i potpredsednik Udruženja hrvatskih industrijalaca čije se vodstvo izjašnjavalo protiv HSS; dr Želimir
Mažuranić pravni zastupnik velikih preduzeća; dr Oto Frangeš,
profesor i stručnjak za poljoprivredu, pre prvog svetskog rata
član bosanske vlade. U vladi Petra Živkovića bila je zastupljena
i Slovenska ljudska stranka, preko Antona Korošca. Monarh se
prilikom zavođenja lične vlasti oslonio i na zemlje koje su imale
u Kraljevini uložen kapital, posebno na Francusku i Čehoslovačku, čiji su vladajući krugovi sa zebnjom posmatrali manifestacije političkog rastrojstva i nacionalnih sukoba. Istoričari
diktature podsećaju da je inostranstvo bilo naviklo na ovu vrstu
udara u zemljama jugoistočne Evrope; računalo se, istovremeno, da se radi i o kratkotrajnoj vanustavnoj intervenciji u
Kraljevini SHS.
Kralju su prilikom zavođenja diktature naruku išla i
maglovita očekivanja naroda da će, posle perioda dugotrajnih i
neplodnih političkih borbi, eliminisanjem stranaka najzad početi da se rèsa va ju akutne socijalne i ekonomske nevolje, koje su
uoči šestojanuarske diktature sve više opterećivale seljaštvo.
Diktatura, izražena u neprikosnovenosti kraljeve volje,
pružala je režimu mogućnost za obračun s neprihvatljivim
ličnostima građanske opozicije, komunistima, separatističkim
snagama. Odnos između kralja i jakih političara u periodu koji
je prethodio zasnivanju režima lične vlasti pokazivao je autoritarnu prirodu Karađorđevića, koji nije trpeo nikoga pored sebe
ko nije bio u njegovoj senci, želeći da sam odlučuje preko
poslušnih političara i podređenih vojnih lica. Kralj je zamišljao
SE
..-”
Popaj
04. decembar 2023. u 12.50
...
da može sam, bez političkih činilaca, da izvrši nacionalnu
nivelaciju Jugoslavije državnom intervencijom s oslonom na
vojsku, i na taj način razreši protivurečnosti objektivnog
razvitka i nacionalnog pluralizma. Po njemu su, samim tim što
je prošlo deset godina zajedničkog života, postojale mogućnosti,
uprkos raspaljenim nacionalnim strastima, za oživotvorenje
čistog nacionalnog unitarizma i njegove ideološke osnove:
integralnog jugoslovenstva.
Kompleksna analiza ne bi smela ispustiti da je zavođenjem
režima čvrste ruke kralj Aleksandar odgovarao i separatističkim snagama i njihovim pokroviteljima u revizionističkim
zemljama, koji su smatrali da se država nalazi pred raspadom, a
na drugoj strani da je želeo pokazati njenu vitalnost Italiji.
Diktatura je iskorišćena za obračun s komunistima, ali su
neprihvatljive teze da je njihovo uništenje bilo glavni motiv
ustanovljivanja režima lične vlasti. Aleksandrova opsesija antikomunizmom je izvesna, ali je bila i realna opasnost od susedne
Italije, sa kojom je suveren uzaludno pokušavao da nađe modus
vivendi, te i revizionističke težnje poraženih država u prvom
svetskom ratu. Kralj je nesumnjivo želeo da se oslobodi
neprihvatljivih ličnosti građanske opozicije, komunista i separatista, ali i da stavi do znanja neprijateljski raspoloženim
zemljama, susedima Jugoslavije, da je država iznutra čvrsta i
njena budućnost izvesna.
Kraljevina SHS je bila deo bloka versajskih sila, jedan od
! stožera Male Antante, čuvar status quo na Balkanu. Čvrsto je
i bila vezana sa Francuskom i od nastanka konfrontirana s
Italijom, zbog njenih ekspanzivnih pretenzija koje su je ugrožavale kao državu. Velikoj Britaniji, koja teži ravnoteži sila, jedno
vreme je odgovaralo da Italija potisne Francusku u jugoistočnoj
i centralnoj Evropi kako bi umanjila uticaj moćne kontinentalne sile. Francuska i Velika Britanija su podjednako bile
zainteresovane za integritet Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije. Velika Britanija je, međutim, kao što pokazuju istraživanja
Dunje Hercigonje, nastojala da oslabi francusko-jugoslovenske
veze davanjem stabilizacionog zajma Jugoslaviji 1929. godine,
preko međunarodnog konzorcijuma u kome je dominirao anglosaksonski kapital, s vodstvöm londonske banke „Rotšild i
sinovi”. U tom „ekonomskom ratu” Britanije protiv Francuske
za uticaj u Jugoslaviji pokazalo se da Francuska nije lako
odstupala iz oblasti koju je smatrala svojom sferom uticaj
...
Popaj
04. decembar 2023. u 12.52
...
Velika kriza je zahvatila monetarno tržište, ali je Francuska na
njemu bolje stajala od Velike Britanije, tako da je krajem 1930.
Francuska pitanje stabilizacionog zajma uspela da reši u svoju
korist. Kao presudni činilac spoljne politike Kraljevine Jugoslavije, kralj Aleksandar je uticao da se zajam uzme od Francuske.
Britanci su, pri tome, bili za razoružanje i protiv korišćenja
vojnih kredita, za razliku od Francuza koji su dozvoljavali
„ upotrebu sredstava u vojne svrhe.
Kraljevina Jugoslavija ni po koju cenu nije želela da popusti
Italiji, pogotovu ne da joj prepusti Albaniju, svesna zaokruženja
u kome bi se našla. Za nju su bile neprihvatljive preporuke
savezničkih sila da ostavi Italiji pravo da vojno interveniše u
Albaniji, blagonaklono zauzvrat gledajući na širenje prema
Egejskom moru, kao ”pravom jugoslovenskom pomorskom
izlazu„. Aleksandrova uputstva Vojislavu Marinkoviću su sadržavala imperativ da se ni pod kojim uslovima ili objašnjenjima
ti ne može primiti intervencija Italije u Albaniji, jer bi ona bila
napad na životne interese Jugoslavije. Koliko je Albanija bila
, opasna tačka u jugoslovensko-italijanskim odnosima nije bilo
nepoznato ni britanskim diplomatima u Beogradu — Hauardu
Kenardu Hendersonu, jednom rečju da je italijansko iskrcavanje u ovoj zemlji ”pitanje života ili smrti„. Jugoslavija je
pokazivala spremnost da da garancije za očuvanje albanskog
integriteta i nezavisnosti, očekujući to i od Italije. Kralj
Aleksandar je naglašavao da mu nije potreban ”ni jedan pedalj
albanske teritorije„, ali istovremeno da bi Italija i Jugoslavija
trebalo da se sporazumeju o pretvaranju Albanije u ”jadransku
Belgiju„. Diplomatski razgovori vođeni posredstvom diplomata
i drugih ličnosti između kralja Aleksandra i Musolinija, zatim
Vojislava Marinkovića i Dina Grandija, jugoslo venskog suverena i britanskog poslanika u Beogradu Hendersona, Karla Galija
i Hendersona, Grandija i Milana Rakića, Orma Sardženta i
Hendersona pokazuju značaj Albanije u jugoslo vensko-
-italijanskim odnosima i uopšte složenu jugoslo vensku međunarodnu poziciju u uslovima italijanske nepopustljivosti i namera
velikih sila da otklone postojeća protivurečja i opasnosti koje su
iz njih izvirale. Italija je, na jednoj strani, pretila teritorijalnim
opkoljavanjem Jugoslavije, a na drugoj, ona je pritiskom
podsticala revizionističke sile i ohrabrivala njihove pretenzije.
Ulaskom u Albaniju Italija bi postala balkanska sila sa težnjom
za daljim prodorom. Ako izuzmemo sićušni zadarski mostobran,
... ”
Popaj
04. decembar 2023. u 12.53
...
Italija je preko Albanije dobijala šansu da svim sredstvima širi
svoj uticaj prema istočnom delu Balkana. Iz Albanije je dobijala
mogućnost da utiče na separatističke snage na Kosovu i
Metohiji, podstičući izdvajanje, preko svojih obaveštajnih službi ili preko Kosovskog komiteta koji je od 1919. radio na
otcepljenju Kosova, Metohije i ostalih delova Kraljevine naseljenih Arnautima (Šiptarima). Rukovodeći se slabljenjem Kraljevine, Italija je dobijala mogućnost podsticanja i drugih separatističkih snaga u Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori. Njena
agresivna politika davala je primer Mađarskoj i Bugarskoj za
podržavanje separatističkih grupa i uopšte svih antijugoslovenskih snaga. Italija je u svoju antijugoslovensku politiku uključivala i Vatikan, koji je mogao dezintegrativno uticati preko dela
hijerarhije i klera katoličke crkve u Jugoslaviji.
Odlučujući se za zavođenje neograničene vlasti, Aleksandar se više brinuo kako će na nju odgovoriti srpski nego
hrvatski krugovi, budući da se prisećao sudbine prethodnika
svoga oca iz dinastije Obrenovića, i uopšte, načina obračunavanja opozicije s vođama i krunisanim glavama u istoriji Srbije.
Što se tiče hrvatske opozicije s Mačekom na čelu, koja se
pokazala više nego malokrvnom, diktatura je dočekana gotovo
bez ikakvog otpora. Često se navode poznate Mačekove reči
povodom kraljeve odluke o prelasku na vanparlamentarnu
vladavinu: „Lajbek je sada otkopčan i treba ga samo zakopčati”, pri čemu je računao da su tek sada stvorene pretpostavke za
neposredno sporazumevanje hrvatske opozicije i kralja bez
učešća srpskih građanskih političkih partija. Maček je ubrzo
odustao od ove pretpostavke, pod pritiskom odlučnog nastupa nosilaca lične vlasti, ponetih namerom da učvrste
centralističko-unitarističku vladavinu na bazi nacionalnog izjednačavanja, a ne dogovorom predstavnika nacionalnih buržoazija o podeli vlasti. Umesto mogućnosti sporazumevanja
sagledao je „supercentralizam”.
Šestojanuarska vlada je radila na stvaranju organizacija,
društava, udruženja zasnovanih na ideologiji integralnog jugoslovenstva. Ove su naročito forsirane u „prečanskim krajevima”, gde se trebalo suprotstaviti stanovništvu nacija i nacionalnih manjina koje se nisu miriìé sa veštačkim ukidanjem nacija i
stvaranjem dekretiranog jugoslovenstva. Tako nastaju Jugoslovenska akcija, Zveza slovenskih vojakov i druge. Integralnu
jugoslovensku ideologiju nastavlja da nosi i Narodna odbrana.
...
Popaj
04. decembar 2023. u 12.55
dituartu
(eng)
04. decembar 2023. u 12.58
Wikipedia има пуно антисрпске и антируске пропаганде, али има неке ствари као што је ово о Пролетер КПЈ који је подржао усташе и шиптаре против Срба
-----
Aha a ti si takav genije i gromada da tačno znaš da to što je o Proleteru je istina a ovo sto pišu o Rusima i Srbima znaš da je laz.

legendo
dituartu
(eng)
04. decembar 2023. u 12.59
I ako se iz aviona vidi da je o Rusima i Srbima laz ti su ibedjen da u ovome slučaju kad se radi o proleteru govore istinu.
----------------

ha ha ha majko mila šta sve covek neće da procita i vidi,.
dituartu
(eng)
04. decembar 2023. u 12.59
I ako se iz aviona vidi da je o Rusima i Srbima laz ti su ibedjen da u ovome slučaju kad se radi o proleteru govore istinu

ha ha ha majko mila šta sve covek neće da procita i vidi,.
Popaj
04. decembar 2023. u 13.08
„Diktatura je iskorišćena za obračun s komunistima, ali su
neprihvatljive teze da je njihovo uništenje bilo glavni motiv
ustanovljivanja režima lične vlasti. Aleksandrova opsesija antikomunizmom je izvesna, ali je bila i realna opasnost od susedne
Italije, sa kojom je suveren uzaludno pokušavao da nađe modus
vivendi, te i revizionističke težnje poraženih država u prvom
svetskom ratu.”

P.S. Uplasio se Aca Oktobarske Revolucije u carskoj Rusiji?
C_A_B_OPoruka negativno ocenjena. Pokaži

C_A_B_O
04. decembar 2023. u 13.46
drUže PopY...nešto se ne Secam da je neka RF mazila cvEEcem arapske teroriste,, u Algerie, Nešto se nE secam da je Republika Turska mazila Kurske teroriste...i UZ svo gadjenje na Acino SSugoslovenstvo, gramzivost DEDE, politicku imbecilnost OCA...u svakoj državi na terorizam se odgovara REPRESIJOM!..VASI su vladali 'aman 50 godina uz nekih 450HILJADA ubijenih BEZ krivica i oruzja,90% SRBA...a VI i danas BOLUJETE od crvenog oSSipa...NIJE sramota biti mentalan bolesnik al' TOLIKO se patiti...DIVIM vam se.. zarad SNAGE u patnji.NADAM se da ipak ne zatrovaste CRVENIM VETROM ZLA svoje bliznje...i KAO BOGA vas MOLIM da potrazite psihijetriJsku pomoć.S Verom u Boga!
C_A_B_OPoruka negativno ocenjena. Pokaži

C_A_B_O
04. decembar 2023. u 13.59
https://znaci.org/

SAMO da prikazemo „izvore” drUga PopaY...IZBOR literature ZLA komunizma i PERVERZIJA tumacenja dogadjaja...Mjesto za memljiv podrum i hrana za miSSeve CRVENE... a DUZINA govora ili postova navedenog komuniSSta Popaja je obrnuto proporcionalna istoriJskoj realnosti
crni_jaguar-bec
(Saobracajni inzenjer)
04. decembar 2023. u 16.02
Još malo, pa che se izgleda u toj vikipediji nachi i chlanci kako su možda Srbi držali u logorima Hrvate, muslimane, četnike, Nemce...i da su zli Srbi bili zločinci.
Žalosno je da se istorijske chinjenice izvrchu, prekrajaju i menjaju zarad politichkih interesa, da se omladina lako zavede i izgubi u moru laži, dezinformacija i svakakvog smecha.
Simo
04. decembar 2023. u 19.39
Jači harči to je bar danas lako.
Beli vuk, aj malo zavrni rukave pa koriguj Vikipediju.
naročito onu na latinici jer ciriličnu održavaju Hrvati.
Kraj_SvetaPoruka negativno ocenjena. Pokaži

Kraj_Sveta
(socijala)
04. decembar 2023. u 22.47
Na stranu sve to, ali koja je svrha otvarati ovakve teme?
C_A_B_O
05. decembar 2023. u 13.23
FASCINIRA baljezganje BIVSIH Srba...OVDE..KOMUNJARA , DoSSoWaca,Danninih piXoliZZaca,WyckYjeWih udbaSSa...i SMECA srpskog. O BOZE, Polaci se rEsise sMECA,MadZari,Rumuni ,čak i Blgari...rCoati i maCadonci ALI se u zemlji srbijici DRZI kominterna u 3-4 generaciji i brozoWSstina ne popusta u UNISTENIJU SRPSTVA...

NIJE mi jasno KAKO i ZASTP nesretni narod SRPSKI ..TRPI TO SSMECE i sluzi nestanku svome
dr-mors
05. decembar 2023. u 16.41

Kraj_Sveta
(socijala)
04. decembar 2023. u 22.47
Na stranu sve to, ali koja je svrha otvarati ovakve teme?
========

postavljacu teme, -ocigledno da je suncanica udarila u tintaru.
dulebg
(posmatrach)
09. decembar 2023. u 15.59
Партизани ни четници нису током 4 године покушали да било где спрече било какав геноцид над Србима. У 3.офанзиви довели су народ на Козару - 80.000 душа - и предали га усташама. У 4.офанзиви повели преко сто хиљада из Лике преко Босне ка Неретви - где је сав тај народ успут пострадао и поумирао. Амерички бомбардери такође никада нису додирнули Јасеновац, ни Загреб, за разлику од српских градова.

Партизани су током 1942/43. спровели 2.фазу револуције поготово у Црној Гори, Ист.Херцеговини, Лици, Банији и на Кордуну - тако што су стрељали све виђеније Србе.
 Komentar Zapamti ovu temu!

Looking for PomPom Keychains?
.