Ideološkim protivnicima ukrajinske vlade prijeti zatvor ili smrt
Izveštaj ukrajinskog socijaliste
Maxim Goldwork
7. maja 2023
Svjetska socijalistička web stranica dobila je ovaj članak od Maxima Goldarba, lidera ukrajinske Unije lijevih snaga (Za novi socijalizam), koju je zabranila vlada Zelenskog. WSWS nedvosmisleno osuđuje progon ljevičarskih i opozicionih tendencija u Ukrajini od strane režima Zelenskog koji podržava NATO. Pozivamo naše čitaoce da što šire šire informacije o državnoj represiji protiv protivljenja ratu u Ukrajini.
Za Ukrajinu se dugo vremena govorilo da je najslobodnija zemlja među bivšim sovjetskim republikama. Mediji koji podržavaju NATO čak ga prikazuju kao bedem demokratije, ali to je laž. Desničarski oligarhijski režim koji je došao na vlast nakon puča koji je podržavao Zapad u februaru 2014. brutalno je progonio svoje protivnike koristeći terorističke metode.
Najtragičniji primjer kako režim u Kijevu ne samo da progoni već i ubija svoje ideološke protivnike dogodio se 2. maja 2014. u Odesi. Tada su krajnje desničarski nacionalisti zatvorili antifašiste u gradsku sindikalnu zgradu i zapalili je; vlasti su za to znale i otvoreno podržavale napadače. Da bi pobjegli iz zapaljene zgrade, mnogi su skakali u smrt sa prozora. Neke od preživjelih su potom ubili neonacisti ispred zgrade. Ukupno je ubijeno više od 40 ljudi, uključujući Vadima Papura, člana komunističke omladinske organizacije Komsomola, i Andreja Braševskog iz ljevičarske organizacije Borotba.
Dom sindikata u Odesi nakon požara i masakra 2014. (Foto: Lsimon/CC BY-NC-SA 4.0) [Fotografija Lsimon / CC BY-NC-SA 4.0]
Za ovaj zločin do sada niko nije kažnjen, iako se na brojnim fotografijama i video zapisima vide odgovorni. Jedan od organizatora ovog masakra kasnije je postao predsjednik ukrajinskog parlamenta, drugi je postao poslanik na izbornim listama stranke bivšeg predsjednika Petra Porošenka.
Ubice nekoliko poznatih opozicionih političara i novinara koji su poginuli od 2014. godine također nikada nisu kažnjeni. Među njihovim žrtvama su bivša poslanica Ukrajinske Socijalističke partije Valentina Semenjuk-Samsonenko (njeno ubistvo 27. avgusta 2014. iscenirano je kao samoubistvo), bivši poslanik i organizator opozicionih akcija Oleg Kalašnjikov (ubijen 15. aprila 2015.) i dobro- poznati pisac i antifašistički izdavač Oles Busina (ubijen 16. aprila 2015.) i mnogi drugi.
Komunistička partija Ukrajine, jedna od najvećih partija u zemlji, zabranjena je 2015. godine.
Drugi opozicioni političari, novinari i aktivisti, od kojih su mnogi lijevo orijentirani, bili su pretučeni, hapšeni i zatvarani posljednjih godina pod izmišljenim optužbama za izdaju i druge otvoreno političke optužbe. Primjeri uključuju novinare Vasilija Muravitskog, Dmitrija Vasileca i Pavela Volkova, aktivistu za ljudska prava Ruslana Kotzabu i druge. Značajno je da su čak i u onim sudovima koji su pod velikim pritiskom vladajućih optužbe za „veleizdaju” obično brzo kolale i pokazale se potpuno neosnovanim.
Situacija je nastavila da se pogoršava svake godine, posebno otkako je Volodimir Zelenskij postao predsednik Ukrajine. Formalni razlog za potpuno ukidanje onog što je ostalo od građanskih sloboda i početak otvorene političke represije bio je vojni sukob u Ukrajini, koji je počeo u februaru 2022.
Sve opozicione stranke u Ukrajini, od kojih su većina ljevičarske stranke, uključujući Ljevice Unije (Za novi socijalizam) koje ja vodim, zabranjene su zbog izmišljenih i ponavljajućih optužbi da su „proruske”.
Ukrajinska služba sigurnosti (SBU) je također uhapsila brojne lidere javnog mnijenja i novinare koji su prije rata kritizirali vladu u medijima. Svi su optuženi za širenje proruskih pozicija, veleizdaju, špijunažu, propagandu itd.
U februaru i martu 2022. nekoliko poznatih blogera i novinara je uhapšeno i zatvoreno zbog izdaje, uključujući Dmitrija Džangirova (pristaša ljevice koji je radio s našom strankom), Yana Taksyura (ljevičar), Dmitrija Maruniča, Mihaila Pogrebinskog , Yuri Tkachev i drugi. Razlog za njihovo hapšenje nije bila privremena izdaja, već strah vlasti od javnog političkog položaja uhapšenih, koji se nije poklapao sa zvaničnom linijom vlasti.
U martu 2022. istoričar Aleksandar Karevin, poznat po svojim političkim aktivnostima, nestao je nakon što su ga kući posjetili službenici SBU. Karevin je više puta oštro kritizirao postupke ukrajinskih vlasti u oblastima humanističkih nauka, jezičke politike i istorijskog obilježavanja.
U martu 2022. godine advokatica i aktivistica za ljudska prava Olena Berezhnaya, poznata po svojim antifašističkim pozicijama, uhapšena je u Kijevu i zatvorena u istražni zatvor zbog sumnje da je prekršila član 111 Krivičnog zakonika, odnosno izdaju. Samo nekoliko mjeseci ranije, u decembru 2021., razgovarala je s Vijećem sigurnosti UN-a o bezakonju u Ukrajini.
Dana 3. marta 2022. godine, braća Aleksandar i Mihail Kononovich, levičarski aktivisti i antifašisti, uhapšeni su u Kijevu od strane SBU zbog kršenja člana 109 Krivičnog zakonika („radnje koje imaju za cilj nasilnu promenu ustavnog poretka ili preuzimanje državne vlasti ”). uhapšen i zatvoren u istražnom zatvoru do kraja 2022. godine. Tu su ih tukli, mučili i uskraćivali im pravovremenu medicinsku pomoć.
U maju 2022. SBU je uhapsila Mihaila Tsareva, brata bivšeg predsjedničkog kandidata Olega Tsareva, pod optužbom da je „destabilizirao društveno-političku situaciju u regionu”. U decembru 2022. godine proglašen je krivim i osuđen na pet godina zatvora zbog terorizma.
Šest aktivista opozicione organizacije Patrioti za život u Severodonjecku netragom je nestalo 7. marta 2022. godine. U maju 2022., Maxim Zhorin, jedan od vođa neonacističkog bataljona Azov, objavio je fotografiju njihovih tijela na internetu i tvrdio da su „pogubljeni”. Njeno ubistvo je bilo povezano sa njenim političkim stavovima i izvršile su ga paravojne strukture.
12. januara 2023. godine, poluslepi, invalid i psihički bolesnik Sergej Titov iz Bele Cerkove uhapšen je kao navodni „saboter” i odveden u istražni zatvor. 2. marta je objavljeno da je on tamo umro.
U februaru 2023. pravoslavni publicista i bloger Dmitrij Skvorcov uhapšen je u manastiru u blizini Kijeva i odveden u istražni zatvor.
Dmitrij Šimko iz Hmjelnickog je u zatvoru od novembra 2022. zbog svojih političkih stavova.
U današnjoj Ukrajini stotine običnih građana već je procesuirano zbog objavljivanja političkog sadržaja na internetu koji su vlasti smatrale zabranjenim.
...
https://www.wsws.org/de/articles/2023/05/07/mena-m07.html