Vesti
Sport
Celebrity
Lifestyle
Diskusije
Kuvar
Oglasi
Diskusije
:
Trudnice i mamice
+0 / -0
0
Biti prijatelj?
goffman
(She\'s gone)
25. februar 2012. u 06.07
inspirisana joanna´s temom, otvaram ovu jer nemam nekih pravnih komentara kojom bih doprinela njenoj. tako mi je zao kada procitam tako nešto.situacija kao ona bajka sa krojacem i muvama, samo u surealisticnom,ironicnom i jezivom izdanju, jednim udarcem budale nekoliko zivota dobi tragican tok.
u „nedajboze” scenariju buduci da ovde nemam nikoga,sina bih najradije ostavila (bratu, koji je u bgdu, sto bi bila nemoguća misija jer on kontrira sestrom koja živi u australiji) najboljoj drugarici, koja mi je kao sestra i kojoj verujem.
drugarici, koja mi je kao sestra, koju volim,kojoj verujem.moj prijatelj,moj veliki prijatelj.
kako vi definisete prijatelja? koje su osnovne karakteristike, odlike koje bi trbao da ima jedan iskreni prijatelj?
´ajd, ja ću da pocnem.
elem.
moju T, sam upoznala kada mi je umrla mama, znaci pre 12 god,. i odmah smo se zblizile. T je uvek imala pravu reč da kaže onu najtopliju, znala je intuitivno kako da me tesi- blizinom. po meni je prijateljstvo reciprocan koncept; malo ti-malo ja i gradimo ga, njegujemo, dajemo mu prostora da raste i da bude sve jače- kako vreme prolazi.
prošle smo moja T i ja ihaha stvari, situacija,ljudi, smeha, suza,planova,snova, vina i dzin-tonika, jedna sa drugom,ali jedna situacija me je uverila da ja zaista imam prijatelja, onog iskrenog i pravog.
kada sam upoznala oca mog sina, vrlo brzo sam shvatila da ne mogu da ostanem u drugom stanju-kada poželim.
i tako, iz meseca u mesec: suze,strahovanja pa onda ginekolog,testovi, pregledi i tako 10-ak meseci; svi cekamo ništa se ne desava. i jedan dan, nazove me T i sva zvanicna kao, sedis li? ´ajd sedni imam nešto važno da ti kažem.(T živi u gradu nekih 400 km od mene)
„znaš, nešto sam razmišljala, i znam koliko želiš dete, eto, ja sam spremna da ti ga rodim (misleci na ivf).”
duga pauza, ja bez teksta, sa suzama u grlu. njena trudnoća je bila jako rizicna, porodjaj jednostav, brz.
„znaš- nastavi T- ne znam kako bi naše prijateljstvo izgledalo posle toga.nije bitno, ja ću da ti rodim dete, pa taman se nikada više ne videle.”
tog momenta mi je postalo jasno kako sam ja sretna kada imam takvog prijatelja. na sreću, manje od dva meseca,kao u filmu sa happy end-om, posle tog razgovora, ja sam ostala u drugom stanju.
kako vi definisete pravog prijatelja (ne mislim na partnera)?
p.s: sorry ako se tema ponavlja.
+0 / -0
0
Lolypopa
25. februar 2012. u 06.36
Ne mora ništa da radi i da se dokazuje kao prijatelj, dovoljno je samo da me voli, da me prihvata sa svim mojim manama i vrlinama. I da me razume.
+0 / -0
0
goffman
(She\'s gone)
25. februar 2012. u 06.55
naravno da prijatelj ne mora ništa „da radi”, nije to uslov prijateljstva. moj primer je bio vise sinonim pozrtvovanosti i upravo ljubavi moje T prema meni. njena nesebičnost da meni podari nešto sto mi je,tada,bilo najbitnije u zivotu. njeno solomonsko rešenje „pa taman i nikada vise bili prijatelji” je kontenta prijateljstva. da usrecim mog prijatelja. da sam tu, kada mu trebam.
pasivno „sedim i on/a me voli” nikako nije my cup of tea. izvin`te molim vas, ali prijatelj treba da pokaze paznju, razumevanje, nesebičnost i to je, da naglasim reciprocan proces. prijateljstvo se gradi ne beres ga na grani kao jabuku.
+0 / -0
0
Lolypopa
25. februar 2012. u 07.26
Ne znam kako si povezala moje vidjenje prijateljstva sa tvojim, niti je moj post bio reakcija na tvoje prijateljstvo. Ja sam pisala o mojoj „T” :) To isto ne znači da se moji prijatelji nikada nisu „pozrtvovali” za mene, kao i ja za njih, samo sada trenutno nisam raspoložena da pišem koja su to sve učinjena dela. Hoću da kažem da je ta ljubav OSNOVA svega (sama si pitala „kako vi definisete prijatelja? koje su osnovne karakteristike, odlike koje bi trbao da ima jedan iskreni prijatelj?)” Eto za mene je osnovna ljubav, šta da ti radim sto tebi nije „cup of tea”. I posle još ponavljas moju reč „razumevanje”? U sustini mislimo isto, ali ti se hvatas za reč. Naravno da se gradi, ali ljubav koju imaš ili nemas prema nekom biću je osnovna, eh, koliko njih je prošlo kroz moj zivot, gradila se prijateljstva godinama, pa rusila kao kule od karata. Tako da koliko god nekome zvucalo kao fraza to je jedina istina. Kada nekoga volis bezuslovno, kao biće, čak i kada nije dobar, čak i kada nije tu.
+0 / -0
0
Diana_25
25. februar 2012. u 11.00
Sve je to hemija. Isto kao i u ljubavnoj vezi, samo u ljubavnoj ima malo i fizike.
+0 / -0
0
Vanderbilt
(whatever)
25. februar 2012. u 18.19
Ja ne verujem u bezuslovnu ljubav prema prijateljima. Takvu ljubav osecam samo prema svom bratu, svojim roditeljima i svojoj deci. Čak ni suprug (koji mi je inače zaista i najbolji prijatelj, bio pre veze i ostao u braku) ne spada u tu kategoriju, jer i te kako postoje stvari koje bi mogle ubiti ljubav prema njemu bas kao i obrnuto, njemu prema meni.
Što se prijatelja tiče, pravih prijatelja o kojima se ovde prica - za njih bih uradila MNOGO ali ne i SVE. Apsolutno mi je to SVE, koje kod mene podrazumeva zaista SVE a ne neko simbolično ili metaforicko „sve” - rezervisano za ovih par ljudi gore navedenih. Za ostalih par izuzetno vaznih ljudi u zivotu sam spremna na svasta, ali postoje granice. Nikada se nisam vezivala za drugarice ili drugove na takav način da ih dozivim kao produzetak sebe, da bih za njih učinila bas sve kao za sebe. Prosto nisam takva „vrsta”, mada poznajem devojke/žene koje se kunu da bi za svoje drugarice sve učinile i koje su toliko jedne za drugu vezane da je meni to oduvek delovalo totalno cudno, ali svakom svoje, to je super ako se ljudi toliko i tako vole.
Ne umem da definisem šta je za mene pravi prijatelj, definicije su po prirodi konacne a ja mislim da u prijateljstvu ništa nije konacno i apsolutno i da postoji bar jedna dimenzija u prijateljstvu koja je neizreciva, nemerljiva, neopipljiva a ipak neophodna i lako je osetimo kada je prisutna. Nije dovoljno samo da se razumemo, postujemo, volimo...postoji tu neka nevidljiva vezivna materija od koje sve zavisi. Nemam pojma kako se zove, ali je,osim onog sto sam pobrojala, imam samo sa još tri osobe na svetu. A samo jednoj od njih sam rodila decu:))) Ok, ovo je sala, da se sad neko ne uhvati za poslednju recenicu.
+0 / -0
0
goffman
(She\'s gone)
26. februar 2012. u 07.22
vanderbilt, mnogo lepo si opisala tvoje stavove, sazeto rezonirala o konceptu prijateljstva. donekle se slazem sa tobom, posebno tvrdnja da ne verujes u bezuslovnu ljubav prema prijateljima. i ja mislim da takvu vrstu ljubavi možeš osecati samo prema detetu ili majci.bezrezervna, velika,koja vodi do nesebičnih reakcija stavljajuci njih u prvi plan. ljubav prema prijatelju, međutim ima svoje faze.
kao i identitet ta ljubav nije staticna nego se menja godinama.ja ne mogu sa sigurnoscu da tvrdim koji su razlozi iza nesebične ponude moje T, mogu da nagadjam, spekuliram.ja, ustvari ne želim da analiziram njenu ponudu, nego je prihvatam kao gestu ljubavi.
međutim,ono sto bi bilo interesantno u ovom kontextu je okrenuti fokus na mene, mojoj eventualnoj kontrareakciji u pokusaju da izbalansiram tu emotivnu uslugu. ja mogu da konstatujem da je mene njen predlog zbunio i uplasio. uplasila me misao koja mi je proletela kroz glavu da ja nisam sigurna da li bih isto učinila za nju. ona je tim cinom meni dala veliku obavezu vracanja „usluge”, emotivni „dug” koji moralno trazi protivuslugu.
to je kao koncept konfucijskog „pao” sistema u kineskoj kulturi, socijalna, reciprocna norma koja ima svoj izraz u socijalno/emotivnom reciprocnom mehanizmu.ako ćemo da filozofiramo i eleboriramo dalje ovaj dogadjaj, postavlja se pitanje šta je ona i da li je uopste ista ocekivala u tom slučaju? da li je pomislila da meni daje veliku obavezu vracanja „duga” namece mi „pao” koji nisam sigurna kako izbalansirati? ne, ne mislim da je ona tako razmišljala, njen predlog je bio nesebican, gest pun ljubavi. pitanje je vise filozofsko, i treba da se shvati kao takvo ali isto tako implicira pitanje koje je,ustvari, kontenta prijateljstva; emotivni balans:radimo li neke usluge/ustupke (ovog tipa) prijateljima ocekujuci protuuslugu?i da li je to egoizam u tom slučaju?
+0 / -0
0
Vanderbilt
(whatever)
26. februar 2012. u 11.48
Ako probam da zamislim sebe u istoj situaciji takođe ne mogu da vidim da bi moja prijateljica to učinila iz bilo kakvih do nesebičnih pobuda - odnosno da budem preciznija, nisam sigurna da bi ona to za mene učinila, ali ako bi učinila onda poznajuci osobu mogu da znam da tu ne bi bilo nikakvih skrivenih namera. Sa druge strane, sigurna sam da ja to njoj ne bih predlozila. Ali sam isto sigurna da bih joj dala bubreg ako bi zatrebalo. To možda zvuci paradoksalno i kao poremecena gradacija, ali u mojoj svesti to je toliko logicno da mu ni ne treba objašnjenje. Da li bih je time obavezala da uzvrati istom merom prvom prilikom? Ili, da mi prasta sve izgrede do kraja zivota? Ili... ne znam, teško je to reci jer zavisi i od toga kako će ona to sebi protumaciti. Ali cinjenica je da gigantska dobrocinstva prema drugima često umeju da poremete ravnotezu, unesu sumnju ili opterete odnos upravo tim teskim dugom koji visi drugoj osobi iznad glave ako ga tako dozivi. Zato je veliko pitanje pod kojim ih uslovima treba preduzimati. Da ne budem pogresno shvacena, ne kažem da za ljude ne treba ciniti... nego jednostavno da stvari ne treba da budu bez inhibicije. Ne da bi dobro razmislila da li ti se isplati i da li ćeš dobiti natrag to što das, jer to onda nije prijateljstvo ni altruizam, već da dobro sagledas koje su moguće posledice. Znaš kako kažu, put u pakao je poplocan dobrim namerama, sto je zaista nekada skroz tačno.
Što se tiče tvog razmišljanja na temu reciprocnosti, tvoje poslednje pitanje zvuci kao da spremas seminarski rad iz evolucione psihologije na temu reciprocnog altruizma. Hoću da kažem, postavljas THE pitanje.
Evoluciona psihologija ima strasno interesantne teorije o reciprocnom altruizmu, tit-for-tat strategiji i uopste, zanimljiva je kompletna teorija igara koja sluzi kao osnova tumacenju ovih ponasanja. Naročito je, kad govorimo o ovoj temi, interesantna cinjenica da nakon neuzvracenog dobrocinstva sa jedne strane, tit-for-tat strategija (koji ima negativnu konotaciju, odnosno saradnja se odvija pod pretnjom odmazde) može vremenom da dovede do ponovnog uspostavljanja saradnje, dok reciprocni altruizam (koji ima pozitivnu konotaciju) ne može. Sto objašnjava zašto najbolji prijatelji nekada nakon samo jedne velike greške zauvek prestaju to da budu, dok ljudi u manje obavezujucim odnosima u kojima se stvari konstnatno mere i porede mogu da ostvare odličnu i dugu vezu uprkos mnogim greškama ili transgresijama. Meni je ustvari kompletna evoluciona psihologija fascinantna jer mnoge stvari koje naizgled nemaju objašnjenje stavlja u konkretnu perspektivu gde ti je jasno da drugacije i ne može, ne bismo se odrzali kao vrsta. Tek kad vidis kakvi gigantski procesi su na delu u na izgled benignim i beznacajnim situacijama, shvatis da zaista jesi tockic u velikom mehanizmu evolucije. Ako nisi citala do sada o tome a imaš vremena - prelistaj, biće ti sigurno interesantno naročito dok razmišljas o ovoj temi.
A mislim da je ona opaska „pa makar se nikad vise i ne videle” upravo bila pokusaj tvoje drugarice da ti predlozi veliku uslugu a da te pri tome ne optereti osecanjem bezgranicnog dugovanja koje bi vam moglo pokvariti odnos. Lično, kad bih htela nešto tako veliko da učinim nekome, uvek bi islo uz „disclaimer” - ne dugujes mi ništa, nikad, i to moras da znaš.
+0 / -0
0
skoljka
(student)
26. februar 2012. u 13.13
Moji najbolji prijatelji su samo moja porodica, sve ostalo dodje i prođe. Ima tu par ljudi koji se vrte i s kojima ja uzivam da budem, uvijek se osjecam bolje posle razgovora, uvijek su tu za podrsku i ja njima, al daleko je to od toga da ja smatram da će to biti uvijek i zauvijek i u dobru i u zlu.
Naravno da dok sam bila mladja sve mi je to drugacije izgledalo, al tu negdje sredinom mojih 20-tih sve mi se iskristalisalo.
+0 / -0
0
Barilli
(bez_izuvanja)
26. februar 2012. u 13.57
Nemam Vujakliju ovde, ostao mi u Bg, je l može prevod?
+0 / -0
0
goffman
(She\'s gone)
26. februar 2012. u 16.22
vanderbilt, neko rece, mislim da je mesa; svakom ću dati za pravo da me prevari-osim prijatelju. to vrlo dobro opisuje tvoj komentar da se i najveca prijateljstva mogu prekinuti nakon trivijalne greške.krupne stvari se i oproste, ali one male zabole i neretko dovedu do prekida. šta zaboli? ego? šta se to desi u coveku da banalne svari dovedu jedno prijateljstvo do kraja? oprostiti? kako? oprastanje je proces, treba ga zasluziti.lako je reci oprosti-teško je zaista to i osetiti. ja, na sreću nisam imala prekide prijateljstva na ovaj način,neka prijateljstva su se prekinula jer spoznaja da smo se razvili na način koji je stran onom drugom je dosla ocekivano i nedramaticno.
nisam sigurna da bih se slozila sa axiomom altruizam vs prijateljstvo koju spominjes. koncept altruizma ima konkretnu primjenu u drugim socijalnim sferama.prijateljstvo percepirano sa aspekta altruizma postaje neka vrsta kalkulacije,i prijateljstvo gubi na spontanosti i reciprocnoj emociji.
pomaganje drugima i stavljanje drugih interesa iznad vlastitih interesa, ne ukljucuje automatski i emociju koja je kontenta prijateljstva. ja ne bih,znaci i to posebno u ovom kontextu njen „predlog” nazvala altruizmom, ljubav je po meni prava reč koja ima „pravo” da opise prijateljstvo.(lingvista u meni se buni, zato sam zapela za semantiku, nadam se da znaš šta sam, u stvari hetla da kažem.) jer ako je ko, onda je ona znala, i tvrdim osetila dubinu moje frustracije, moj bol i bezgranicnu zelju da imam dete.zato bi se žrtvovala,pa čak i po cenu prijateljstva.po meni,dakle altruizam nema tu emotivnu notu koja je osnov jednog prijateljstva.
i ja bih, bez razmišljanja dala bubreg mojoj T, ali i dalje mislim da to nije cin altruizma iz moje perspektive, možda sa aspekta socijalnih, normi, morala, etike zovi kao hoćeš, ali ja to zovem ljubav.
hahaha, vanderbilt! ne, ne radim seminarski u oblasti psihologije, ali radim doktorat u sociolingvistici.nisam imala priliku da čitam nešto detaljnije o evolucionoj psihologiji,ali hoću,kada nađemmalo vremena, ali me sama ideja podsetila na chomskog i njegovu radikalnu teoriju u generativnoj lingvistici, ideji da generativna gramatika grubo receno, fokusira na razumevanju psihologije/ljudske vrste u celini, teorija koja je per se umanjila značaj behavjurizma i inicirala kognitivne znanosti.
pade mi (bum,bum) nešto na pamet: Aurelije Augustin rece:
„Prijateljstvo koje je prestalo postojati nije nikada ni postojalo.”
pitam se; da li je zaista tako?
+0 / -0
0
-afrodita-
(♫)
26. februar 2012. u 17.45
u „nedajboze” scenariju buduci da ovde nemam nikoga,sina bih najradije ostavila (bratu, koji je u bgdu, sto bi bila nemoguća misija jer on kontrira sestrom koja živi u australiji) najboljoj drugarici, koja mi je kao sestra i kojoj verujem.
drugarici, koja mi je kao sestra, koju volim,kojoj verujem.moj prijatelj,moj veliki prijatelj.
-------------
Meni ovaj deo nikako nije jasan.
Šta li si ovde htela da kažeš?!
+0 / -0
0
goffman
(She\'s gone)
27. februar 2012. u 04.33
evo, jedan nešto modifikovani model, u lingvistisci poznat kao „semantic primitives” koji će pomoći u razumevanju prosto proširene recenice.
1) sina bih najradije ostavila bratu koju živi u bgd.
2) otac mog sina ima sestru, koja živi u australiji
3) otac mog sina kontrira ideji da sina ostavim mom bratu,
4) otac mog sina želi da sina ostavim/o njegovoj sestri (ta koja živi u australiji)
5) ostavljanje deteta njegovoj sestri vs mom bratu; mrtva trka
6) IMPLIKACIJA =njegovi roditelji žive u istoj zemlji kao mi
7) IMPLIKACIJA=ja ne bih da dete ostavim njegovim roditeljima
8) moja drugarica živi u istoj zemlji kao mi
9) ja želim dete da ostavim mojoj drugarici
10) otac mog deteta je precutno odobrio ideju
ergo
9) u dilemi, njegovi roditelji vs moja T, dete bi ostavila mojoj T
+0 / -0
0
-afrodita-
(♫)
27. februar 2012. u 09.21
Sprzila si me:P
Previse ti je sve to komplikovano.
+0 / -0
0
svirena
(teaser)
27. februar 2012. u 11.50
„(bratu, koji je u bgdu, sto bi bila nemoguća misija jer on kontrira sestrom koja živi u australiji)”
ovo nije prosto proširena recenica, već recenica koja nema smisla. ni tri tautologije je ne bi pojasnile.
+0 / -0
0
Vanderbilt
(whatever)
27. februar 2012. u 12.00
„bratu, koji je u bgdu, sto bi bila nemoguća misija jer on kontrira sestrom koja živi u australiji”
ja mislim da je zabuna samo oko toga sto je „on” zapravo muž, a zvuci kao da je brat
ostalo je vrlo lako da se razume
+0 / -0
0
svirena
(teaser)
27. februar 2012. u 12.27
ma nebitno, kad se nešto ovako lično i intimno (mislim na temu) napise koristeci rjecnik verbalnog dijela GRE testa i doktorantske teze, ubije mi volju za citanjem, najiskrenije. Iako goffman to sigurno nije bio cilj, ovako napisano zvuci pretenciozno. prostim rjecnikom: preserans.
+0 / -0
0
acinica
(vaspitaÄ)
27. februar 2012. u 13.26
Kako god okreneš,iako pola nisam razumela,da kažem da 'biti' prijatelj...imati ptijatelja i nije tako neka teška filozofija kako sma (pola) razumela iz postova iznad...sve u svemu ,lako je biti prijatelj na rečima...
+0 / -0
0
goffman
(She\'s gone)
27. februar 2012. u 13.36
preserans ili ne, svirena ali to je,i takva je, moja retorika.kako pisana tako i verbalna.
pretenciozno ili ne.
iritantno ili ne.
...ga, kada si odrastao, kao i kada radis u akademskim krugovima,ne razmišljas mnogo da li,i zašto takav način izrazavanja nekoga nervira i zasluzuje slikoviti preserans komentar.
tebi smeta?
´ajd, vazi.
zahvaljujem na sintaktickom osvrtu besmislene recenice, iako tvoja kritika nije rezultirala korektnom ispravkom.
ja sam je,pak „tautoloski” objasnila wierzbickinom semantickom teorijom.
haha, teza mog doktorata nema bas nikakve,ali nikakve veze sa postavljenom temom
+0 / -0
0
babyshamble
(sandinista)
27. februar 2012. u 13.48
ijao, i meni sve cudno, kao da namerno ubacujes reci gde im nije mesto, izvini ako sam pogresila ;) nisam to ranije primetila kod tebe, pa sam mislila da se zezas ;)
ako možeš da kažeš šta je kontenta?
'kontrira' upotrebljavas pogresno, vise bi islo 'ne slaze se sa idejom' ili 'protivi se ideji'.
takođe *behavjurizma je apsolutni promasaj, mi imamo reč biheviorizam, koja se u nauci koristi preko 100 godina u srpskom, a nije ni engleski izgovor tačan.
i ja obozavam comskog, ali mislim da si pricala o univerzalnoj gramatici.
+0 / -0
0
skoljka
(student)
27. februar 2012. u 14.45
Šta se desilo sa ovim diskusijama?
Samo pametovanje, prepucavanje...bas mi zao da se nema šta korisno procitati...
+0 / -0
0
goffman
(She\'s gone)
27. februar 2012. u 15.12
baby, thx sto si mi obratila pazju (ovo zaista mislim, nije provokacija).
moja komunikacija na srpskom je prilično ogranicena,retko da komuniciram na srpskom osim pojedinih komentara na tim (fb). ovde dodjem da predahnem što se odrazava na stilistici.
a izgleda da se malo zanesem kada razmišljam na L2 preko L3 pokusavajuci doslovce prevesti na srpski.
„kontenta” je bukvalan prevod sa eng-content, kao i „kontrira”- contra.
da u pravu si da sam mogla drugacije da se izrazim.
(ali opet, zar nije vaznije šta, nego na koji način je receno?)
ja sam ambivalentna kada dodje do chomskog, njegovu teoriju sam spomenula u kontekstu evolucione psihologije koju vanderbilt spomenu. konkretno zelela sam reci kako jedna ideja ima vise tumacenja u raznim disciplinama.
chomski je prilično popularan na mojoj katedri jer je jedan nas profesor bio njegov doktorand pa tako.
inače ja sam sociolingvista, sa usmerenjem na pragmatiku.
danasnji dan je kao uklet, sve neke negativne vibracije,provokacije.
+0 / -0
0
babyshamble
(sandinista)
28. februar 2012. u 05.46
e daleko od provokacije, izvini ako je tako zvucalo.
(imam groznicu već dva dana ;)
ja sam studirala lingvistiku, meni je omiljena bila neurolingvistika i dan danas pratim desavanja, koliko mogu.
a comskog obozavam i kao lingvistu i kao coveka ;)
pozdrav!
+0 / -0
0
goffman
(She\'s gone)
28. februar 2012. u 07.49
baby, ne znam gde si, i da li znaš, ali juli, 2013, je kongres lingvista u zenevi (u cast 100 god smrti- saussure-a) „the interface lanuage cognition” gde je pocasni gost chomsky.
kod nas je neurolingvistiska prilično jaka,dosta se istrazuje na temu „specific language impairment”, npr „children with language disorders + gestures= semantic development”. nettelbladt, ulrika (nije kod nas,lund) je dosta aktivna u ovoj disciplini primera radi, istrazuje dosta o language disorders kod dece, pragmatic development etc.
+0 / -0
0
Barilli
(bez_izuvanja)
28. februar 2012. u 10.21
Jao goffman, ja sam bas htela da postavim neku temu o deci i razvoju pragmatskog jezika, tema me jako interesuje zbog mog sina. Nikako da stignem da to uradim. Ajde napisi malo ako stignes šta neurolingvistika misli o tome, neki kažu da je to poremacaj na aut. spektru (pragmatic language impairment ili semantic pragmatic disorder) a neki da je samo poremecaj komunikacije/jezika
+0 / -0
0
Vanderbilt
(whatever)
28. februar 2012. u 16.02
Cinilo mi se ociglednim da goffman ne studira na srpskom jeziku i da zbog toga prevodi sa engleskog strucne termine onako kako misli da treba, sto nekad zvuci nezgrapno ili pogresno ali meni je bar ocito da nije proseravanje nego se žena izrazava onako kako razmišlja i kako se izrazava u svakodnevnom zivotu tj na studijama, samo sto mora da prevede jer se ovde diskutuje na srpskom. Kad bi se to što ona prica prevelo na engleski imalo bi savrsenog smisla i ne bi zvucalo ni malo komplikovano, i ja sam to tako i shvatila. Nisam bas u tome videla nikakvu ni losu nameru ni prepotentnost a razumela sam šta govori između ostalog jer mi je materija bliska (ovo sad na temu psiho i sociolingvistike). Pa nema u tome nikakve sramote, ni pompe, jednostavno neko raspolaze nekim strucnim znanjem i strucno se izrazava, možeš misliti, svi mi znamo nešto bolje i vise od drugih, nećemo valjda jedna drugoj na tome zamerati. Ustvari njena tema je postavljena običnim recnikom a ja sam skrenula na koncepte iz evolucione psihologije jer je reciprocni altruizam definisan bas doslovno tako da se dotice njenih pitanja u ovoj temi i znam da bi joj bilo interesantno da o tome procita nešto više. Njen odgovor je totalno imao smisla. Ovo kažem zato što mi se čini da je pogresno shvacena. Izvinjavam se ako izgleda kao da sad bespotrebno branim nekog od nečeg, nije mi namera ni to, već samo da razjasnim zabunu posto mislim da je bezveze ispalo...
+0 / -0
0
hana-banana
(.)
28. februar 2012. u 16.41
Ja sam bas uzivala u vasoj prepisci, nema potree za pravdanjem.
+0 / -0
0
goffman
(She\'s gone)
28. februar 2012. u 16.53
jao barili; nisam sigurna da sam bas naj naj ukapirala tvoje pitanje, ali ti ipak odgovaram (uz project runwey) sa par „koemntara” a ti pitaj ako te nešto konkretno interesuje:
elem:
neurolingvistika-proucava delom mozdane strukture koje kontrolisu sposobnost da se razume i producira jezik, delom kako neuroloska ostecenja uticu na ove strukture, i „cilj” je da opise funkcionalnu i neuralnu arhitekturu jezika pomoću studiranja kako normalnih tako i ostecenih funkcija.
neurolingvistika se može opisati i kao mix tri discipline, tako da kao teoretski ram neurolingvistika uzima teorije iz filozofije, psihologije i lingvistike. disciplina ne studira (grubo receno) samo „ jezik i mozdane strukture” već i neverbalnu komunikaciju.inotonaciju, prosodiju,gestikulacija,itd.
veliki deo studija danas se fokusira na poremecaje jezika kao npr autisam, dislexija (koje se smatra urođenim poremecajem); stecenih poremecaja kao sto su afazija, agrafija i još jedan kojeg ne mogu da se setim, studije koje uglavnom baziraju na semantickim i pragmatiskim teorijama i modelima.
ne verujem da si zainteresovana za konkretno koje teorije već te sigurno vise interesuje tipovi poremecaja. navescu par:
- specifican poremecaj: zove se i primaran poremecaj (SLI, specific language impairment).- jezik je primarni problem kod deteta koje inače ima „normalnu” inteligenciju. da bi se definisalo koji poremecaj konkretno, analiziraju se delovi/nivoi jezika; fonologija, semantika, gramatika, pragmatika kao i razumevanje.
- poremecaj u fonologiji: dete ima probleme sa npr pojedinim zvukovima
- poremecaj u sinatksi: dete ima problem sa deklinacijom,poteskoce sa redom u recenici.
- Impresivan poremecaj- dete ima poteskoce da razume reci /recenice ili oboje,
- expresivan poremecaj: dete ima poteskoce sa fonologijom, synatxom..
- poremecaj u pragmatici se pokazuje tako što dete ima problem sa jezikom u socijalnim susretima.sam termin semantic/pragmatic disorder se,pre možda nekih 15-ak godina koristio da opise decu koja nisu spadala u spektar autizma ovaj poremecaj danas je usko povezan sa Asberger´s syndrom kao i autismom. osnovne karakteristike; dete ne razume koncept dijaloga (turn-taking), problem sa svakodnevnim jezikom.
- semantika : dete ima problem da uci kao i poteskoce da razume znacenje reci, problem u razumevanju apstraktnih pojmova.
u proceni kao i u lecenju poremecaja jezika treba se obratiti logopedu.
mnogi roditelji se pitaju da li ucenje dva (ili vise) jezika utice samo procesiranje jezika. da li ih i kako dete drzi odvojeno? postoje tri vrste dvojezicnosti:1)compound-Language 1 i Language 2 se uce istovremeno; 2) coordinated L2 se uci pre puberteta obično u kucnom ambijentu; L3)subordinated tj L1 je dominantan jezik ali L2 je jezik komunikacije, individua razmišlja na L1 ali prevodi na L2.
studije pokazuju da pokazuju da dete generalno kasni sa razvojem jezika, ali su razlike između dvojezicnog i kontrolnog, jako male.
+0 / -0
0
malasara
28. februar 2012. u 17.01
neki kažu da je to poremacaj na aut. spektru (pragmatic language impairment ili semantic pragmatic disorder) a neki da je samo poremecaj komunikacije/jezika
...
Barili, evo mog skromnog mišljenja.
Izolovani poremecaj pragmatickog govora se verovatno i može nazvati poremecajem komunikacije. Međutim kod autistickog spektra poremecaj pragmatickog govora nije izolovan već pracen drugim poremecajima u razvoju, koji su manje ili vise izrazeni, ali uvek prisutni.
+0 / -0
0
goffman
(She\'s gone)
28. februar 2012. u 17.05
vanderbilt thx,ja pišem - preko L2 - na L3 i vidim da mi se omakne pokoja cudna/smesna/ sintakticki nekorektna konstrukcija.vrlo bitno. zar nije vaznije šta je receno od dlake u lingvistickoj konstrukciji?
al ´ajd, de; onaj ko je shvatio shvatio je,ko nije - nije ni bitno.
ko želi da provocira neka- izvol´te, a oni koji žele da ispravljaju gramaticke greške bujrum!
nadam, što se i pokazuje da ima i kvalitetnih diskutanata koje cene i poznaju koncept kvalitetnog dijaloga.
+0 / -0
0
Barilli
(bez_izuvanja)
28. februar 2012. u 17.07
hvala na pregledu goffman, znam da je tematika obimna i nepregledna.
Ne postavljam temu, jer nemam vremena ovih dana da je na pravi način otpratim, a inače hoću, jer mislim da mnogo dece ima neki oblik ovog poremecaja. U nasem slučaju je to nemoguće razdvojiti od dvojezicnosti, ali me zanima, posto si pomenula drugi jezik, i tri kategorije-u koju bi se kategoriju svrstala moja deca: srpski kod kuce, i prakticno dominantan do skole, a od 5 godina skola na engleskom? Odlazak u Srbiju svakog leta, sa totalnom imerzijom (je l ovo reč na srpskom?) u srpski jezik
+0 / -0
0
goffman
(She\'s gone)
28. februar 2012. u 17.14
barili, usudila bih se reći da je to kategorija 1) compound- gde se L1 i L2 uce istovremeno. tako je i kod nas kuci. ja sam konsekventna (fanaticki) da komuniciramo iskljucivo na srpskom, i mom sinu (5god) je L1 definitivno dominantniji,(bolja sintaxa, pragmatika, fond reci etc) ALI - dete ima imput L2 preko druzenja sa L2 grupom dece, vrtica, medija (tv).
kretanjem u skolu L2 će prevladati sto je i razumljivo jer se uce reci pojmovi u drugim sferama. vremenom, ako je roditelj konsekventan i uporan, L1 i L2 bi se trebali ponovo izbalansirati i „izjednaciti”. ti pozuri sa pitanjima ja pocinjem sa predavanjima u martu, pa neće biti bleya na tim kao do sada. (hehe)
+0 / -0
0
Barilli
(bez_izuvanja)
28. februar 2012. u 17.17
nismo vam ništa zamerili, ja sam se malo nasalila sa Vujaklijinim leksikonom, nekako mi tema delovala suvise visokofrekventno za ovaj forum.
Podsetile ste me na onaj film 'Rosenkrantz and Guildenstern are dead', od Tom Stopparda ako znate, kad igraju „tenis” rečima, i pokusavaju da shvate šta je sustina zivota, ali samo filozofirajuci, ne preduzimajuci ništa da promene desavanja u svom zivotu (ovo u filmu, ne mislim na vas dve)
+0 / -0
0
babyshamble
(sandinista)
28. februar 2012. u 17.40
svaka cast za lund, nešto sam sve mislila da si ti u americi, sad mi je jasan biheviorizam sa skandi uticajem ;)
ja sam cirih-london, ali nisam znala da je comski u zenevi sledeće godine, nadam se da će ga zdravlje posluziti ;)
znaš li da draganessa ima sliku s njim? njoj je bilo lako, jer živi u bostonu, pa joj je MIT lokalni, a poslala mi sliku da mi vadi mast heheh
+0 / -0
0
babyshamble
(sandinista)
28. februar 2012. u 17.58
barilli,
nije pragmatski jezik nego pragmatski poremecaj.
ne može se vezivati iskljucivo za autizam, jer je to samo jedan od simptoma, a sam poremecaj ne znaci i autizam.
dakle, može biti na aut. spektru, a može biti i poremecaj komunikacije kako kažeš.
+0 / -0
0
Barilli
(bez_izuvanja)
28. februar 2012. u 18.48
a sam poremecaj ne znaci i autizam.
------------------------------------
U tome grmu lezi zec. Ja sam govorila o autisticnom spektru, na kome se nalaze razni stepeni autizma, Asperger, uopsteni tip PDD-a, i možda?? semantic-pragmatic disorder ili pragmatic language impairment. Kako sada stoji stvar, pola neurologa misli da taj poremecaj jeste deo spektra, a pola misli da je u pitanju samostalni poremecaj jezika i komunikacije.
Pragmatic language?? kako se prevodi-pragmatski ili pragmaticki jezik?
+0 / -0
0
goffman
(She\'s gone)
29. februar 2012. u 02.09
baby, aj`još malo da ti „izvadim mast”, pa da prijavim da je chomski bio na mojoj inst. pre 2/3 god. prof cooper je bio njegov doktorand,pa je svratio do njega i naše katedere imao je neko malo, neformalno i neplanirano predavanje, o politickoj situaciji u usa sve uz vino i meze (posle jednog većeg ,gde je bio gost na sajmu knjiga). nisam se slikala ali sa njim ali sam imala cast da ga upoznam, i da sedim za tim konferancijskim stolom gde se to desavalo. ne znam koliko si upoznata sa lingvistickom scenom ali sam ja zaista imala sreću da upoznam nekoliko. npr robin lakoff između ostalih. (da ne nabrajam,da ne ispadenm uobrazena)(u, bogte koji sam ja geek! )
to sa zenevu, o da, i ja sam pomislilila isto. nadam se da će biti ziv i zdrav do tada, (on je čini mi se, rođen 1930 ili tako nešto)
+0 / -0
0
babyshamble
(sandinista)
29. februar 2012. u 04.39
(nikad interesantnija tema, a niakd manje vremena :(
barilli,
pragmatizam u lingvistici (kod usvajanja jezika) se klasifikuje kao socijalni aspekat, dakle onaj deo jezika koji
se razvija socijalnom interakcijom.
to je samo deo sistema jezika, kao sto je na primer i fonetika, pa ne postoji fonetski jezik (mislim kao jezik), kao ni pragmatski jezik.
to su samo faze u ucenju/usvajanju jezika kod dece.
znaci, ako nedostaje ili kasni razvoj te pragmatkse faze radi se o pragmatskom poremecaju usvajanja jezika. ta faza generalno traje relativno kratko,
i totalno, ali totalno zavisi od socijalne interakcije. sad kada je ona povezana sa autizmom ili nekim drugim stanjem, ona je samo deo tog spektra,
nikada se neko dete ne klasifikuje kao autisticno samo zbog tog pragmatskog nedostatka.
to je isto deo onog vremenskog okvira za jezik o kome smo ovde često pricali.
gledala sam u engleskoj pre jedno 7 godina dokumentarac o jednoj devojcici iz ukrajine, koja je odrasla s psima, neki uzas,
roditelji alkoholicari, živela u stanu sa psima do tinejdzerskih godina, ono puzi, laje, jezik prakticno ne postoji.
ona tu pragmatsku fazu jezika ne može usvojiti sada i ima ogromnih problema sa jezikom, jer je nije prošla kada je trebalo.
sada vodi koliko-toliko normalan zivot, ali jezicki nedostatak je definitivan, može samo da se koriguje. veoma nizak iq ima.
zato je coveku u njegovoj evoluciji najviše porastao iq kada je poceo da upotrebljava jezik, mozak se razvija i razvijaju se neuronske veze,
koje samo povecavaju inteligenciju, ali to može da se uradi samo u odredjenom dobu, jer se one po zavrsetku istog 'zamrzavaju'.
tako da u principu, ako je pragmatksa faza usporena kod nekog deteta, s njim treba da se radi sto ranije i sto vise,
a ako je ona deo nekog spektra može samo da se koriguje, ne da se i 'izleci'. sumnje na autizam se najcesce javljaju kada
ta faza ili kasni ili je nema, jer je to najopipljiviji simptom, drugi simptomi se kasnije ispoljavaju i uvek, ali uvek postoji splet simptoma.
kada kažem raditi znaci, pricati, pricati i pricati, sa facijalnim izrazavanjem, pitanjima sa intonacijom pitanja (sto kažemo znak pitanja na kraju),
prepricavanjima i sl.
zato je najvaznije ucenje maternjeg jezika, jer ono (dete) samo jednom uci jezik kao sistem, drugi jezici koje s lakocom usvaja kasnije
su samo deo tog sistema, varijacije prakticno receno.
goffman,
ma koja uobrazenost bre, da li si normalna! nisi ti geek, nego celebrity ovde heheh
blago tebi! ja sam njega uvek volela, a kada je bio jedan od retkih koji je bas najjavnije stao protiv bombardovanja srbije,
i kao covek me je kupio za ceo zivot. ja obozavam takve ljude (ne zato što smo to bili mi na nesrecu, nego da je bio
bilo koji drugi narod on bi isto uradio, jer je princip u pitanju).
mogu da zamislim kako je izgeldalo slusati ga, zato obozavam managua lectures, znam je napamet maltene (razgovori sa studentima o lingvistici i o politici).
+0 / -0
0
resistance
(xxxxoooxxo)
29. februar 2012. u 05.25
„Kada nekoga volis bezuslovno, kao biće, čak i kada nije dobar, čak i kada nije tu”.
Potpisujem, Loli. Samo sto na zalost u zivotu nisam imala puno sreće s prijateljima niti je bilo puno takvih ljudi. Sve se svodi na poznanike, drugarice, koleginice..
Super je tema, samo pišite, čitam vas.
+0 / -0
0
Gala06
(......)
29. februar 2012. u 06.00
nikad interesantnija tema, a niakd manje vremena :(
barilli,
pragmatizam u lingvistici (kod usvajanja jezika) se klasifikuje kao socijalni aspekat, dakle onaj deo jezika koji
se razvija socijalnom interakcijom.
to je samo deo sistema jezika, kao sto je na primer i fonetika, pa ne postoji fonetski jezik (mislim kao jezik), kao ni pragmatski jezik.
to su samo faze u ucenju/usvajanju jezika kod dece.
znaci, ako nedostaje ili kasni razvoj te pragmatkse faze radi se o pragmatskom poremecaju usvajanja jezika. ta faza generalno traje relativno kratko,
i totalno, ali totalno zavisi od socijalne interakcije. sad kada je ona povezana sa autizmom ili nekim drugim stanjem, ona je samo deo tog spektra,
nikada se neko dete ne klasifikuje kao autisticno samo zbog tog pragmatskog nedostatka.
to je isto deo onog vremenskog okvira za jezik o kome smo ovde često pricali.
gledala sam u engleskoj pre jedno 7 godina dokumentarac o jednoj devojcici iz ukrajine, koja je odrasla s psima, neki uzas,
roditelji alkoholicari, živela u stanu sa psima do tinejdzerskih godina, ono puzi, laje, jezik prakticno ne postoji.
ona tu pragmatsku fazu jezika ne može usvojiti sada i ima ogromnih problema sa jezikom, jer je nije prošla kada je trebalo.
sada vodi koliko-toliko normalan zivot, ali jezicki nedostatak je definitivan, može samo da se koriguje. veoma nizak iq ima.
zato je coveku u njegovoj evoluciji najviše porastao iq kada je poceo da upotrebljava jezik, mozak se razvija i razvijaju se neuronske veze,
koje samo povecavaju inteligenciju, ali to može da se uradi samo u odredjenom dobu, jer se one po zavrsetku istog 'zamrzavaju'.
tako da u principu, ako je pragmatksa faza usporena kod nekog deteta, s njim treba da se radi sto ranije i sto vise,
a ako je ona deo nekog spektra može samo da se koriguje, ne da se i 'izleci'. sumnje na autizam se najcesce javljaju kada
ta faza ili kasni ili je nema, jer je to najopipljiviji simptom, drugi simptomi se kasnije ispoljavaju i uvek, ali uvek postoji splet simptoma.
kada kažem raditi znaci, pricati, pricati i pricati, sa facijalnim izrazavanjem, pitanjima sa intonacijom pitanja (sto kažemo znak pitanja na kraju),
prepricavanjima i sl.
zato je najvaznije ucenje maternjeg jezika, jer ono (dete) samo jednom uci jezik kao sistem, drugi jezici koje s lakocom usvaja kasnije
su samo deo tog sistema, varijacije prakticno receno.
--------
Odlično objašnjeno!
„ali to može da se uradi samo u odredjenom dobu, jer se one po zavrsetku istog 'zamrzavaju'.” - Tačno tako. Mi to zovemo 'kritican period'
+0 / -0
0
IKSA
29. februar 2012. u 08.02
Kada se zavrsava taj period tj.kada pocinje „zamrzavanje”?moj sin ima skoro 5 god i malih problema u komunikaciji
+0 / -0
0
goffman
(She\'s gone)
29. februar 2012. u 08.19
Malo duzi text (power point) koji sam koristila na jednom predavanju (ontogeneza decijeg jezika) pre koju godinu. Vrlo koncizno, pregledno ali na engleskom.
Critical Period
1 What is a Critical Period?
- In learning, a critical period (or sensitive period) is a limited period of time in which learning must take place. If learning does not take place then (misses the window), it will not take place (in the normal way).
- Children are exposed to language early in life and proceed in a particular way. - Would they proceed in the same way if they were exposed to language later in life? Not possible (ethical) to investigate experimentally in humans.
-Relevant to issue of innateness of language learning ability, interaction of nature and nurture ! if language-learning proceeds differently given same input, what does that say about the biological basis for learning?
1.1 Non-human animals
• Imprinting: if ducklings aren’t exposed to an adult duck from infancy, take another animal (even-human) to be their „adult”
• Barn Owls: barn owls locate their prey by matching visual input (movement of the mouse) with-auditory input (rustling sound). If either vision or audition is impaired shortly after birth (within-100 days), owl will adjust its degree of head turning (toward sound or visual input) to compensate.
The later the impairment, the less the owl adjusts. If impairment is removed before 200 days of life-(sexual maturity), owl will readjust; again, the earlier the impairment (and the later the removal of-impairment), the more difficult the readjustment. (Knudsen and Knudsen, 1990)
1.2 Humans & Language
Lenneberg (1967):
• noticed that deaf children who had been able to hear language at an early age (before becoming deaf)-were better able to learn to speak than deaf children who had never heard language at all (deaf from-birth).
• Also noticed that children who suffered aphasia (language loss) were better at overcoming their aphasia-than adults who suffered similar loss.
• suggested that there is a critical period for language learning: early toddler years to puberty.
1.2.1 Extreme cases: Genie, Chelsea
Genie (Curtiss, 1977, 1988)
• not exposed to language until age 13 (kept in isolation).
• able to learn lexical items, some limited knowledge of syntax (e.g. NP ! (det) (adj) N, *NP ! N-(adj); PP ! P NP, *PP ! (det) V; V+ing, *N+ing)
• often ungrammatical word order, inconsistent use of morphology (no modals, auxiliaries)
• able to communicate non-linguistically but never learned social conventions like How are you?, Well,
Please, etc.
(1) Applesauce buy store
„Buy applesauce at the store”
(2) Man motorcycle have
„The man has a motorcycle”
(3) Genie full stomach
„I have a full stomach”
(4) Mama have baby grow up
„Mama has a baby who grew up”
(5) Father hit Genie cry long time ago
„When my father hit me, I cried, a long time ago”
Genie did respect verb argument structure in large part:
ball fall floor but not *ball fall book-also she never produced *Genie run Curtiss or *Genie throw-Chelsea (Curtiss, 1988)
• profoundly deaf from birth, assumed by family to be mentally retarded/impaired, so never exposed to-language until age 32.
• when discovered, fitted with hearing aid/amplifier, now able to hear somewhat
• with instruction learned lexical items, some social conventions (hi, how are you?, well, etc.)
• never acquired syntax, even lexical categories; utterances not even semantically clear
• function words present in speech but totally unprincipled
2
• use of extra arguments (didn’t adhere to verb argument structure: airplane fly headache)
• good intonation
(6) The small a the hat
(7) Orange Tim car in
(8) I Wanda be drive come
(9) Breakfast eating girl
(10) They are is car in the Tim
1.2.2 Less extreme cases: deaf populations
Newport (1991) describes studies of deaf signers of ASL who were first exposed to ASL at different ages.group age of first exposurenative learners infancy (parents are deaf)early learners ages 4–6 (at school for the deaf)late learners after puberty (at school for the deaf)
Administered various tests of signing ability to subjects; at test time all had had at least 30 years of daily useof ASL. All signers mastered basic word order, but only native signers mastered morphology. Late signers:inconsistent use of morphology, used whole-word signs with no morphological structure, frozen forms. Earlysigners used morphology better than late signers, but not as well as native signers.
1.3 Second Language
Critical period effects also seen in adult learners of a second language. Johnson and Newport (1989) studiednative Chinese & Korean speakers who had learned English through immersion; immersion occurred fromages 3 to 39. All subjects proficient in English at time of testing.
Age of immersion significantly affected performance on grammaticality judgments task: decline in abilitywhen immersion occurred after age 7 to age 17, then uniformly low. Even late learners mastered word order,
use of -ing (with verbs, not other categories), cf. Genie.
2 Why Does Learning Ability Decline?
Two ideas about why critical period effects occur:
1. The learning mechanism itself changes over time; maturationally declines
(The learning mechanism follows the same declinational curve as learning ability,given age at onset of exposure)
2. The learning mechanism does not decline; other abilities are increasing with age and begin to interfere with efficacy of the learning mechanism in question (e.g. language)
Newport cites evidence in favor of (2): „less is more” ! adult L2 learners appear to be able to handle larger, more complex chunks of language at a time (in repetition tasks, for example), whereas children proceed morpheme-by-morpheme. But adults have trouble breaking down the large chunks into the smaller parts. Adults can handle more at once but this actually blocks them from acquiring all the smaller pieces of grammar. Children can’t handle as much at once so start small; this lets them build up the whole system.
3
References
Curtiss, Susan. 1977. Genie: A psycholinguistic study of a modern-day ‘wild-child’ . New York: Academic
Press.
Curtiss, Susan. 1988. Abnormal language acquisition and the modularity of language. In Linguistics: The
cambridge survey ii. linguistic theory: Extensions and implications, ed. Frederick Newmeyer. Cambridge
University Press.
Emlen, S.T. 1969. The development of migratory orientation in young indigo buntings. Living Bird 8:113–
126.
Johnson, J., and Elissa Newport. 1989. Critical period effects in second language learning: The influence of
maturational state on the acquisition of english as a second language. Cognitive Psychology 21:60–99.
Knudsen, E.I., and P.F. Knudsen. 1990. Sensitive and critical periods for visual calibration of sound localization
by barn owls. Journal of Neuroscience 10:222–232.
Lenneberg, Eric. 1967. Biological foundations of language. New York: Wiley.
Marler, Peter, and S. Peters. 1987. A sensitive period for song acquisition in the song sparrow, melospiza
melodia: A case of age-limited learning. Ethology 76:89–100.
Newport, Elissa. 1991. Contrasting concepts of the critical period for language. In The epigenisis of mind:
Essays on biology and cognition, ed. Susan Carey and Rochel Gelman, 111–130. Hillsdale, NJ: Lawrence
Erlbaum Associates.
4
+0 / -0
0
Barilli
(bez_izuvanja)
29. februar 2012. u 10.30
Drage moje, kasnim za vama 9 sati zbog razlike u vremenu, a sad moram da zavrsavam neke važne stvari, pa ću na miru da procitam šta ste pisale kad se vratim. Tema me beskrajno zanima, samo pišite. Trebalo je otvoriti zasebnu temu ali evo nikako da stignem, u strasnoj sam guzvi, a još imam i goste
Vidimo se kasnije
+0 / -0
0
Gala06
(......)
29. februar 2012. u 10.37
IKSA, možeš li malo detaljnije, kakvih problema u komunikaciji ima tvoje dete?
+0 / -0
0
BabyDoll_SW
29. februar 2012. u 14.43
IKSA, i knjizi „Brain rules for babies”, postoji deo u kome diskutuju razvoj jezika, secam se da su navodili studije u kojima je pokazano da za pravila izgovor nekih reci/slova potrebno je da je dete izlozeno jeziku između 6-12 meseci. Ako se dobro secam, posle toga se te veze zatvaraju. Primeri koje su naveli su napr. Kinezka deca koje žive u USA njihoiv izgovor R/L.
Knjiga inače citira publikovane radove na tu temu...al ja se na zalsot ne secam detalja.
Goffman, molim te me ispravi ako ti znaš nešto drugo!
Inače, meni jako bitna i interesantna tema. Vidim govporite o dvojezicnosti, a šta je kod trojezicnosti? Da li je to ludost?!
+0 / -0
0
babyshamble
(sandinista)
29. februar 2012. u 15.16
iksa,
taj period je relativan, ali u principu od rođenja do 6. godine sa nekim izuzecima, a najburniji je period od 1.5 do 3 godine.
utvrdjeno je da se mozak kompletno razvija do 7. godine zivota, posle toga se razvoj bukvalno gasi.
deca koja su na primer u tom okviru naucila dva jezika, koriste za njih drugacije delove mozga (broka i vernike oblast) nego starije osobe,
koje su savladale L2 kasnije. bilingvalna deca koriste istu oblast za oba jezika, dok stariji bilingvali koriste dva (fizicki nepovezana) razlicita mesta.
to se i prakticno može 'cuti', odmah znaš da li je neko kao dete naucio jezik ili kao odrasla osoba- ono sto u praksi zovemo akcentom.
(znate i sami da se čak i akcenat istog jezika nosi ceo zivot, ima slučajeva koji se 'trude' da ga eliminisu, ali to je sizifov posao i ta osoba nikada ne deluje opusteno,
sad mi pada na pamet nasa vesna dedic, kojoj je maternji srpski sa pg akcentom i ijekavicom, sama ona zna kako joj je).
barilli,
pridev je i jedan i drugi ispravan, s tim što se pragmaticki vise koristi za filozofski pravac pragmatizam, a pragmatski za pragmatiku.
u lingvistici se radi o pragmatici.
sve mame koje interesuje ova tema, objašnjena na divan način (bez mnogo vujaklije i vukajlije;) su dela stivena pinkera, koji je bio student comskog-
prva knjiga je 'the language instinct', ima ih još 5-6, ali ovu svakom roditelju preporucim.
babydoll,
smatra se da dete može bez problema i L3 da savlada, verovatno može i vise, ali ovo se racuna kao norma. ali opet, kao sto neće istim stepenom savladati L1 i L2, tako neće ni L3, mislim zbog koriscenja, ali sistem hoće.
pišem s brda s dola, ne zamerite
pozdrav ;)
+0 / -0
0
babyshamble
(sandinista)
29. februar 2012. u 15.25
babydoll,
dok sam kliknula 'objavi' setih se da će tvoja malena biti trojezicna, sva tri od izvornih govornika heheh- dobitna kombinacija.
bas javi kako napredujete i da li praktikujete da svako tera na svom jeziku.
+0 / -0
0
nesmajnik1
29. februar 2012. u 15.39
Devojke, samo da vam javim, da sam napravila temu za Barilli i ostale mame koje interesuje tema o Language disorders, sve sam kopirala sto ste ovde pricale, eno je gore na izdvojenim temama, ja na pola kopiranja a tema mi nestade, 10 min sam kontala, pogubila se i refresh kliktala dok nisam videla da je otisla gore.
+0 / -0
0
goffman
(She\'s gone)
29. februar 2012. u 17.35
pišem s brda s dola uz „game of thrones” ne zamerite, ako je konfuzno.
baby; mislim da je teorija koju spominjes „chomsky” teorija, tj teorija univerzalne gramatike, (strukturalne lingvistike),koja kaže da dete do odredjenog perioda (mada se mišljenja razlikuju) ima sposobnost „imitiranja”(ritmickim pokretanjem tela,fizickim reakcijama na prosodiju intonaciju) bilo kojeg jezika (ali ne produciranja i verbalnih zvukova!) i to nevezano za L1.
posle tog perioda, ta sposobnost se gubi. UG (chomsky) tvrdi da je nemoguće nauciti jezik preko „nekorektne gramatike stavljajuci granicu c a 6 mesec, drugi ca 12, pa čak i 18 mesec.
ucenje zvukova (L1) nije vremenski ograniceno, dete uvek ima mogućnost da grešku ispravi uz pomoć logopeda.
teorije o ucenju jezika:
behaviorism: (bloofield,skinner) dete ima generalne uslove za ucenja jezika: dete je pasivno i ucenje jezika je stimulans-respons.
Nativism: univerzalna gramatika (chomsky, lenneberg, mcneill) dete se rodi isprogramirano da nauci jezik,struktura jezika je univerzalna. LAD: Language Acquisition Device.
(druge teorije su npr:interakcionizm, vygotsky-dete je aktivno, roditelji su ti koji se prilagodjavaju, tj aktivna interakcija roditelj/dete), kognitivizm pyaget etc)
faze u ucenju jezika: (veoma pojednostavljena verzija)
0-6 mesec- dete testira zvukove.neverbalna komunikacija- dete prepoznaje ritam L1. osetljivo na vizuelne i auditivne stimulanse.dete uci da odredjenim zvukovima (plac,vristanje,smeh etc ”dobije šta želi„.
06+ meseci- dete pocinje sa produciranjem konsonanti bbb, posle toga dolazi produkcija vokala. period od 6 meseci se zove intersubjektiva faza u razvoju deteta (komunikacija između deteta i roditelja) kao i subjektivna faza tj dete se upoznaje sa okolinom.
ca 9 mesec-sve izrazenija produkcija slogova ”telegrafska faza„ u razvoju jezika.dete pocinje slogove sa vokalom.- verbalna komunikacija (Halliday ”Learning how to mean„)
1god - prve reci,dete uci 1-2 reci sedmicno
1.5 godine- naglo proširivanje fonda reci
sledeća faza u razvoju jezika su gramaticki elementi-sintaska morfologija,
faza ”dve-reci„ (obično subjekt+ objekt, glagoli i dalje nisu u reportoaru) je opisana sa univerzalne perspektive. zakljucak: (Slobin) - funkcije ove faze su iste u svim jezicima.faze koje dete prolazi u sintatickoj fazi u ovom uzrastu:1) nominalna faza (substantiv) 2)glagol bez subjekta (glagol+objekt) 3)glavna recenica+subjekt (medo kupa)
2 god- dete sastavlja tri/četiri reci u recenice, razvoj semantike.
do 4 godine dete je naucilo strukturu jezika.
dvojezicnost?trojezicnost? visejezicnost?
Bilingual language acquisition-What is it?
”Bilingual language acquisition, then, refers to the result of the very early, simultaneous, regular, and continued exposure to more than one language.„ de Houwer, 1995
Early…exposure =children who are regularly adressed in two spoken languages from before the age of two.
BFLA- dete se od rođenja uci dva ili vise jezika:
The role of input in BFLA
- The language(s) the parents speak with their child(ren)
- The language(s) the parents have as their native language(s)
- The extent to which the parents’ language(s) reflect the dominant language(s) of the community at large
- Age
-Input
- Disposal
- Attitudes
- Positive feedback
bitna razlika između: Second Language Learning i Second Language Acquisition (SLA- ja bih ovde svrstala fenomen trojezicnosti)
Argumenti za ucenje L2 L3
The structural – (jezik je interesantan per se)
The cultural –
The utilitarian – important to communicate
The sociolinguistic – expresssion of Self
”
+0 / -0
0
BabyDoll_SW
29. februar 2012. u 19.44
Baby-odgovoricu ti gore, na izdvojenoj temi :-)
+0 / -0
0
-afrodita-
(♫)
01. mart 2012. u 08.01
hahah:))
zavidis joj što se slikala sa matorim profom! koji si ti nerd :o)
Looking for Tassel Necklaces?
Life Press
Kako napraviti voštane trakice za igru
Napravite krevet od ormarića
Dete vam je previše stidljivo? Pomozite mu
Napravite sami ukrase za dom
Napravite zvučnu igračku za klince od malih plastičnih čaša
Transformišite svoje emocije
Izaberite državu:
Australija
Austrija
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Evropska Unija
Francuska
Holandija
Hrvatska
Kanada
Nemačka
Sjedinjene Američke Države (SAD)
Srbija
Švajcarska
Švedska
Velika Britanija
Latinica |
Ћирилица
|
English
© Trend Builder Inc. i saradnici. Sva prava zadržana.
Terms of use
-
Privacy policy
-
Marketing
.