Ovom prilikom bih oda počast svim Muslimanima koji su dali život za otadžbinu.
Pošto je nemoguć pobrojati sve Muslimane koji su bili u odani kralju, ovom prilikom bih spomenuo samo naj istaknutije.

Dr. Ismet Popovac, Fehim Musakadić, Mustafa Mujo Pašić, Mustafa Mulalić, Mustaj-beg-hadžihuseinović, Husnija Čengić, Smajo Ćemalović,
Mustafa Berberović, Abid Prguda, Omer Kalajdžić, Muhamed i Abid Mehmedbašić,imam Džemal Kršvaković, prof.dr. Mehmed Begović, Muhamed Mulalić, Alija Konjhodžoć, Esad Vehabović, Omer-beg-Čengić, kapetan Husen Rovčanin, Muhamed Preljubović i mnogi drugi.

Ono što odmah upada u oči da je većina tih ljudi bila učena i tadašnja elita. Možda da je u ovom posljednjem sukobu Muslimanska elita imala više sluha i realnosti, kao njihovi sunarodnjaci koji su bili odani kralju i otadžbibni, ne bi ni došlo do rata.

Ako ima još neko podatke ovom periodu i učešću Muslimana u otadžbinskoj vojsci neka piše.

Ko je bio Mustafa Mujo Pašić?

Mustafa Mujo Pašić bio je do rata veoma poznati sudac Okružnog suda u Mostaru. Pravo je studirao u Beogradu. Već na studiju je pokazao sve karakteristike velikog srbofila. Prema pričama starih Mostaraca sudac Pašić je svoje srbofilstvo otvoreno pokazivao i kada je Nezavisna država Hrvatska uspostavila svoj režim u Mostaru i Hercegovini. Već sredinom aprila 1941. godine ustaše su izdale naredbu da svi Jevreji, Cigani i Srbi moraju predati ustaškom redarstvu svoje telefone, radio aparate, svo oružje, te bicikle, motore i automobile, a sve to pod prijetnjom smrtne kazne. U redu pred ustaškim redarstvom zajedno s Jevrejima, Srbima i Ciganima stajao je i sudija Pašić. Kad su mu ustaše rekle da on ne treba donositi radio aparat, telefon i bicikl, on im je ovako odgovorio „Ja sam Srbin, te se vaše naređenje odnosi i na mene, i zato evo vam i moje biciklo!”. Ustaše su ga uhapsili, ali se golema masa muslimana zauzela za njega, te je uskoro pušten. Nijemci su ga zarobili u zimu 1944. godine i predali ga ustašama na dalji postupak. Ubijen je u koncentracionom logoru „Jasenovac”.

Mustafa Mulalić - jedan od najvažnijih četničkih ideologa

Posebno važnu ulogu u muslimanskom četničkom pokretu imao je Mustafa Mulalić. Rođen je u Livnu 1898. godine. Bio je narodni poslanik Jugoslovenske Narodne Stranke za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Prije rata bio je službenik u beogradskom listu „Sokolski glasnik”. U toku rata bio je u štabu Draže Mihailovića na Ravnoj Gori, gdje je uređivao list „Ravna Gora i Ravnogorska misao”, a kasnije lista „Istok” - glas jugoslovenskih Muslimana.

Bio je potpredsjednik (Dražin zamjenik) četničkog Centralnog nacionalnog komiteta. Bio je potpredsjednik Ravnogorskog svetosavskog kongresa u selu Ba, održanom 28.1.1944. godine, a koji je trebao biti pandan komunističkom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu. Početkom 1944. godine trebao je sa dr Lazarom Markovićem predstavljati četnički pokret u Londonu, kod emigrantske vlade Kraljebine Jugoslavije. Međutim, prema mišljenju nekih četničkih glavešina Mustafa Mulalić nije bio podoban za tu ulogu, pa je umjesto njega poslan Adam Pribićević.

Mustafa Mulalić je u listu „Istok” u martovskom broju od 1944. godine objavio „Poruku đenerala Draže Mihailovića Muslimanima širom Jugoslavije.” U toj poruci Draža Mihailović kaže da „Muslimani stvaraju svoj budući položaj u novoj dolazećoj državi upravo saradnjom sa jugolovenskom vojskom u otadžbini i borbom protiv zajedničkog neprijatelja udaraju temelje svome položaju”. Đeneral Mihailović muslimanima poručuje „da će biti ravnopravni i jednaki pred svim zakonima, da će imati građanske slobode, vjerske slobode, imovinske slobode, itd”. (Arhiv Vojno-istorijskog instituta u Beogradu, 10/6-1, k.226, „Istok - glas jugoslovenskih Muslimana - broj 7 - Slobodne srpske planine).

Mustafa Mulalić nakon toga u istom broju spomenutog četničkog glasila ”obrađuje„ muslimane u članku ”Federacija i Muslimani„. Prema Mustafi Mulaliću, ”jedino rješenje za Muslimane je njihovo priključenje srpskoj federaciji„. (Arhiv Vojno-istorijskog instituta u Beogradu, 10/6-1, k.226, ”Istok - glas jugoslovenskih Muslimana - broj 7 - Slobodne srpske planine).

Mustafa Mulalić je dušom i srcem ostao do kraja na četničkoj strani, iako su mnogi četnici već bili svjesni da je njihov pokret u raspadanju. Mulalić je krajem januara 1945. godine dao u „ime Muslimana Bosne i Hercegovine” deklaraciju da se „Muslimani žele opredijeliti za Federativnu Jugoslaviju na čijem čelu će biti Petar II Karađorđević”.