klasifikacija navodi nekoliko vrsta migrene:

migrene bez aure (prije zvana obična migrena), zatim
migrena s aurom (ili prije - klasična migrena), te
glavobolja tenzijskog tipa (tenzijska glavobolja). Postoje još i
kompliciranije migrene, kao npr. oftalmoplegična migrena, bazilarna migrena i sl.
Migrenu bez aure karakterizira napadaj glavobolje koji traje (ako se ne liječi) od 4 do 72 sata. Radi se o pulsirajućoj boli, koja se javlja u jednoj strani glave, koja remeti svakodnevni život. Počinje često ujutro, pojačava se pri fizičkom naporu i pri kretanju. Obično se uz glavobolju javlja barem jedna od slijedećih karakteristika; mučnina i/ili povraćanje, osjetljivost na svjetlo i/ili na buku. Neposredno prije i za vrijeme napadaja može se zapaziti pojačana hidratacija tijela. Napadaji takove glavobolje, iako periodični, nisu redovni, pa je moguće da osoba sa tim tipom glavobolje dulji period bude bez glavobolje i bez liječenja. I u žena za vrijeme trudnoće je primjećeno da napadaji takove glavobolje ili prestaju ili su puno rjeđi.

U migreni s aurom, već i samo ime kaže, glavobolji prethodi tzv. aura. Aura se može očitovati kao smetnja vida, mrlja u vidnom polju koja se povećava; zamućen vid, ili čak i potpuna sljepoća na jednom oku, no mogu se javiti i svjetleće točkice, zvjezdice ili cik-čak crte. Mogu se javiti i drugi neurološki simptomi, npr. utrnulost i slabost u ruci i nozi, te utrnulost u jednoj strani lica, smetnje govora, promjene raspoloženja, vrtoglavice, nelagoda u prsima. Aura obično traje oko pola sata, ne duže od sat vremena, i nakon nje se javlja glavobolja, mučnina i osjetljivost na svjetlo i/ili zvuk. Katkad se glavobolja javi tek nakon nekog vremena, a koji put se uopće ne javi, već napadaj završava aurom. Glavobolja nakon aure, ukoliko se javi, traje obično od 8 do 24 sata, najčešće je jednostrana ali može se proširiti i obostrano, s time da je jača na onoj strani na kojoj je počela. Bolesnici osjećaju opću slabost, blijedi su, razdražljivi, najčešće sa izraženim kolobarima tj. podočnjacima oko očiju i podbuhla lica.

Kod migrena s tzv. produženom aurom tj. migrena s komplikacijama, u auri mogu biti izraženi i neki puno veći i dramatičniji neurološki ispadi kao što su; oduzetosti različitog stupnja jedne strane tijela, vrtoglavice, smetnje ravnoteže, šumovi u ušima, poremećaji svijesti, ispadi pojedinih moždanih živaca.

Poseban oblik migrene je i tzv. migrenozni status, kada napadaj migrenozne glavobolje traje duže od 72 sata, bez obzira na liječenje. Glavobolja je kontinuirana, ili s prekidima manjim od 4 sata. U toku migrenskog napada tog tipa može, doduše rijetko nastati i moždani udar. Neurološki ispad ponekad ne išćezava nakon takova napada, danima, čak do 7 dana.

Glavobolja tenzijskog tipa je glavobolja koja nastaje zbog stiskanja tj. kontrakcije mišića, naziva se još i psihomiogena, neurotična ili stresna glavobolja, može trajati od pola sata pa do tjedan dana. Bol je u obliku pritiska i stezanja poput obruča, obično u predjelu čela, ali i u potiljku. Bol može biti blaga, ne više od obične nelagode, no može biti i neugodna. Kretanje ne mijenja karakteristike bola u glavobolji tenzijskog tipa. Može biti prisutna blaga mučnina no nikad nema povraćanja i osjetljivosti na svjetlo ili zvuk. Osim na bol u glavi bolesnici se žale i na druge tegobe, na punoću u abdomenu, stezanje u grlu, lupanje srca, razdražljivost, teškoće koncentracije i pamćenja. Radi se zapravo o dugotrajnoj napetosti mišića glave i vrata, kao tjelesnom izrazu psihičke napetosti.

Može se raditi o epizodičnoj tenzijskoj glavobolji, koja traje od 30 minuta do 7 dana, a broj dana u godini sa glavoboljom je obično 180, ili prosječno 15 dana mjesečno.

Kronična tenzijska glavobolja je češća od epizodične. Karakteristike boli su iste, samo je intenzitet slabiji. Bitna karakteristika je da senzacija tj. osjećaj boli nikada ne prestaje, iako varira u intenzitetu do gotovo nezamjetljive glavobolje.

Kod svih su glavobolja, pa i migrena, potrebne dijagnostičke pretrage. Osim uzimanja anamnestičkih podataka o tegobama bolesnika i ranijim bolestima, da bi se procjenilo o kakvoj se vrsti glavobolje radi i neurološkog pregleda, osnovnih laboratorijsko-biokemijskih analiza krvi, preporuča se Doppler-sonografija krvnih žila glave i vrata, za procjenu moždane cirkulacije, snimanje električne moždane aktivnosti (EEG), a koji put je potrebna i šira obrada koja uključuje i kompjutorsku tomografiju mozga (CT) ili čak magnetsku rezonancu mozga (MRI). Dijagnostiku je ponekad potrebno dopuniti radiološkim snimanjem glave i vratne kralješnice, te eventualno radiološkim snimanjem pomoću kontrastnih sredstava i krvnih žila glave (odnosno mozga) i vrata. Kod migrena sa aurom vidni evocirani potencijali (VEP) mogu dati karakterističan nalaz. No, za sada ne postoji niti jedna dijagnostička metoda koja izolirano sa sigurnošću može dokazati migrenu izvan napada.


Imate li migrenu?
S obzirom na to da se migrena može zamijeniti i s upalom sinusa ili drugim oblicima glavobolje, dobro je ovim brzim testom ustanoviti je li ono što i vas muči zaista migrena?

Kad vas boli glava, da li:

Katkad „znate” da dolazi, i prije nego što vas zaista zaboli?
Osjećate li bubnjanje, duboko u glavi?
Osjećate li bol u jednoj strani glave?
Osjećate li mučninu ili možda povraćate kad vas boli glava?
Plačete li ili mislite da ćete poludjeti od bola?
Imate li problema s očima - vidite svjetlace, zvjezdice, isprekidane crte?
Ili predmeti izgledaju tamni, ne vidite ih cijele ili su čudni?
Tako ste blijedi i iscrpljeni da vaša obitelj ili prijatelji primjećuju da ste bolesni?
Smeta li vam buka ili svjetlo?
Smeta li vam da vas se dotakne?
Rado biste bili sami (iako obično kad vam nije dobro volite da vas se tješi)?
Primjećujete li da vam je osjet mirisa promijenjen?
Primjećujete li da se bol pogoršava kada se krećete?
Osjećate li mravce u rukama i nogama?
Glavobolja obično traje između 4 sata i 3 sada?
Ako ste na nekoliko od ovih pitanja odgovorili sa „da” onda ipak patite od migrene i najvažnije je doznati kako spriječiti napadaj migrene, odnosno kako ga izliječiti!


Terapija migrene
Prije je već naglašena važnost zdravog i harmoničnog života u sprečavanju nastanka migrene. Ako su usprkos tome migrene i dalje prisutne, treba još naglašenije pokušati neku od metoda opuštanja koje vam stoje na raspolaganju, od autogenog treninga, preko joge, transcedentalne meditacije do bio-feedbacka i sl. Svatko će, prema svojim osobnim sklonostima izabrati najprikladniji način usklađivanja. Osim ovih općih mjera koje vrijede za sve osobe koje pate od migrene, pristup medikamentoznom liječenju (tj. upotrebi lijekova) je dvojak.

Ako su napadaji rijetki, liječi se sam napadaj migrene, ali ako su oni učestali, tada se svaki dan daju sredstva za njihovo sprječavanje.

U prvu skupinu lijekova spada asetilsalicilna kiselina obično u kombinaciji s blagim sredstvima za umirenje ili s kafeinom, koji kod nekih može vrlo dobro djelovati.

Primjenjuju se i nesteroidni antireumatici, npr. ibuprofen i ketoprofen.

U slijedeću skupinu idu alkaloidi ražene glavice, tzv. ergot alkaloidi, koji su prisutni na tržištu u raznim kombinacijama i koji su dugo bili smatrani najspecifičnijim sredstvima za liječenje migrene. Njih svakako treba uzeti što prije, već kod prvih, upozoravajućih znakova glavobolje, odnosno aure, jer uzeti kasnije u tijeku napadaja, znatno slabije djeluju. Također se često predlažu pripravci u obliku čepića, ili lingvaleta, nazalnog spreja i sl., jer u slučaju povraćanja, tablete nisu od koristi. Pri dugotrajnoj upotrebi ergotpreparata može se javiti i glavobolja uzrokovana baš samim ergotima, kao jedan oblik navikavanja, što traži posebno liječenje.

Posljednjih se godina s uspjehom koriste agonisti specifični serotoninskih 5-HT 1 B/D receptora, kod osoba kod kojih drugi lijekovi ne djeluju ili im uzrokuju previše nus-pojava, a oni su prisutani na tržištu u obliku supkutanih (potkožnih) injekcija, tableta, čepića i nazalnog spreja. Postoje već i slijedeće generacije triptana u obliku tableta. Nuspojave upotrebe triptana su rijetke ali moguće. Najčešće se radi o osjećaju umora, vrtoglavici, omaglicama, pospanosti, bolovima i senzacijama u prsima, bolovima u vratu.

Pri vrlo intenzivnim napadajima koji ne reagiraju na opisanu terapiju, potrebno je liječenje u bolničkim uvjetima.

Pri vrlo čestim napadajima migrene (računa se više od tri atake mjesečno) pristupa se profilaktičkom liječenju svakodnevnog uzimanja lijekova, iz grupe beta-blokatora, antidepresiva, dihidroergotamina i sl. Ne treba posebno naglašavati da svako liječenje mora biti pod stalnim nadzorom liječnika, jer neadekvatna primjena lijekova može uzrokovati teške poremećaje.

Neki su bolesnici vrlo dobri kandidati za liječenje akupunkturom, što svakako treba pokušati, a i fizikalna terapija, posebno kod tenzijskih glavobolja u kombinaciji s degenerativnim promjenama na vratnoj kralješnici, može biti od koristi.

da iznesem svoje iskustvo:godinama patim od migrene sa simptomima veoma sličnim tvojima(aura,osecaj malaksalosti i trnjenja,itd...).Napade,na sreću,nemam često,jednom eventualno dvaput mesecno,zato ne koristim lekove koji se uzimaju svakodnevno i sprečavaju ili ublazavaju pojavu napada..Ja sam primetila kod sebe da su mi napadi povezani sa menstrualnim ciklusom(dakle,kod mene su hormoni ,,okidac„) jer napade dobijam najcesce dan pred menstruaciju.
Meni su lekari savetovali da čim krene napad,pri najblazim simptomima,dok je još bol bas slab,popijem 2 analgina i tabletu andola(acetisalicna kiselina).I to mi pomaze,uglavnom se napad uopste i ne razvije,mada se desi da kad prođe dejstvo lekova,posle dosta sati,opet osetim slabu bol,pa opet uzmem analgin.
Isto sam primetila da mi cigarete potenciraju napade,kao i visesatno sedenje za kompjuterom ili dugo spavanje.
Moj ti je savet,ako pusis,prestani,jer nikotin povecava pritisak i suzava krvne sudove.”