Pratite nas na:
Naslovna
Recepti
Predjela
Supe
&
čorbe
Salate
Hleb
&
pecivo
Prilozi
Glavna jela
Deserti
Pića
Zimnica
Posni recepti
Napišite novi recept
Forum
Blog
Galerija
registruj se
Login
Diskusije
:
Kulinarstvo
+1 / -0
+1
Šta nam to sve stavljaju u namirnice?
Dzoli
09. mart 2011. u 19.57
Ne želim da vam pokvarim apetit ali smatrala sam da nije loše malo se dotaci i ove teme i prosetati se vasim mislima.Da li razmišljate nekad o tome šta je sve u pakovanju neke namirnice koju kupujete?Ako čitate sastojke(znam oni su često u s itnim slovima i poduza je lista) ali bar one koje redovno koristite, nije loše da znate bar neke osnove, šta sve industrija hrane stavlja u to, sto vi kasnije spremate i time hranite svoju porodicu.
Sve je vise dokaza da nije važno samo kojom vrstom namirnica se hranite već šta se u njima nalazi.Dvanaest čestih dodataka namirnicama od kojih su neki kao :hidrogenirano ulje,vestacki zasladjivaci smatrani bezopasnima sve se vise pokazuju kao stetni po zdravlje.
Svetska Zdravstvena organizacija izjavljuje: Zagadjenost hrane hemijskim hazardima je zabrinjavajuca u celom svetui glavni razlog trgovackih problema.Zagadjenje može biti iz razloga zagadjene okoline ili namernom upotrebom raznih hemikalija , kao sto su pesticidi, lekovi koji se daju zivotinjama i drugih poljoprivrednih hemikalija.Aditivi u hrani i zagadjivaci mogu proizaci i od proizvodjaca i preradjivaca namirnica.Ovo takođe ima negativne efekte na naše zdravlje.
Samo da navedem one na koje ja pazim(12), a vi ste naravno dobrodosli da dodate …na listi
Hidrogenirano ili delom hidrogenirano ulje
Kukuruzni sirup sa velikim procentom fruktoze
Vestacke boje
Vestacki zasladjivaci kao sto je saharin
BHA ili BHT
Monosodium glutamat (MSG)
Hidrolizovani proteini povrca ili autolizovani ekstrakti kvasca
Potasium bromat
Kalijum bromat
Propil galat
Sulfati
Natrijum benzonar ili Benzoeve kiseline
Hemikalije u ishrani mogu direktno biti vezane za bolesti srca, rak, hiperaktivnost i razlicite alergije.Znam da ova gore navedena imena sama po sebi zvuce strasno .Ako nekoga interesuje vise o ovome rado ću se potruditi da dokumentujem..Tema je veoma opsirna ali isplati se ulzoiti vremena u nju.Zar ne kažemo da zdravlje ulazi kroz usta?
Sledeći put pre nego sto stavite namirnice u korpu u prodavnici obratite paznju na sadrzaj.Nemojte da vas zavaraju izrazi kao sto je 0 posto masti i slično.
Toliko od mene .Sa nestrpljenjem ocekujem da vidim vase reakcije i dopunu ove diskusije.Nadam se da mi kuvari i kuvarice neće zameriti sto skrenuh voz na ovaj kolosek, ja i inače proizvodim iskljucivo ekolosko voce i povrce pa me naravno i ovo interesuje.
+1 / -0
+1
paukovaca
(obaram s nogu)
10. mart 2011. u 09.49
kad bi bar domaćice za početak izbacile iz kuhinje vegetu, zacin-c (sa Na-glutaminatom(nervni otrov)), i slične vestacke aditive, a takozvane zacine, u mnogome bi poboljsale svoju ishranu i ukuse jela.
pa onda uvesti sveze zacine (mogu se gajiti na prozoricu) u ishranu - ruzmarin, zalfija, bosiljak, origano.
pa onda kupovati po nekad organsku hranu, naročito meso, jaja i mleko.
margarin takođe izbaciti iz ishrane, umesto njega puter je sto puta zdraviji.
saharin i ostale zasladjivace vestacke koji su kancerogeni takođe izbaciti i ne kupovat namirnice sa tim dodacima.
umesto vestackih zasladjivaca ko mora da ih koristi, tu su prirodna fruktoza ili stevia.
+0 / -0
0
paukovaca
(obaram s nogu)
10. mart 2011. u 09.51
takođe konzervanse i vestacke boje treba izbaciti.
zimnica se može praviti bez konzervansa, a torte i kolaci se mogu praviti bez vestackih boja.
+1 / -0
+1
Komunikativna
(Sto mozes danas ne ostavljaj z)
10. mart 2011. u 14.21
Dzoli, slazem se u potpunosti. Previse aditiva u nasoj ishrani je jako stetno. Samo voce i povrce dok stigne na naše stolove, proprskano je raznoraznim pesticidima. Psenica i kukuruz su pre svega genetski modifikovane u pojedinim zemljama. Sam klip kukuruza je malecan i danasnja ljudska populacija je morala da ukrstanjem dodje do neke isplative velicine klipa. Nema genetski nemodifikovane soje i pirindza na trzistu. Garnele npr. se proizvode u malenim bazenima (primitivni bazeni kod kojih je samo zemljiste iskopano i navodnjeno). Pored proteinske hrane, dodaju im se antibiotici kako bi brze napredovali. Nije slučaj samo sa garnelama već sa svim zivotinjama koje padnu pod masovnu proizvodnju. Svi ti lekovi imaju katastrofalni uticaj na konzumenta, odnosno coveka. Razne vrste alergija, kardio-vaskularna oboljenja, tumori, rak debelog creva... Trenutno pratim sve moguće informacije oko vakcina. Koliko jedno odojce samo za prvih par meseci zivota vakcina dobije, da se covek zapita Cemu? Cerka mi je bila non-stop bolesna od treće godine. Razne upale uha, grla. Mislim, nije tema ali da skrenem paznju i ostalima.
Imaš neke linkove na temi Supa, zašto je dobra? Postavila sam Link sa jedne srodne teme pa ako te ne mrzi, procitaj je. Prenecu ovde samo o ADITIVIMA koji se svuda kriju u kupovnim namirnicama. Mogu samo reci, blago tebi sto imaš povrtnu bastu. Moja majka je ima i snabdeva me povrcem raznih vrsta ali ipak mora prskati protiv plamenjace. Ne znam kako kod tebe uspeva bez ikakvog. Ako ti nije teško, napisi neku i o tome.
Paukovaca, kako se ostavlja zimnica bez konzervansa, mleven paradajz bez salicila? Meni je propao kecap koji sam spremala letos.
+1 / -0
+1
Komunikativna
(Sto mozes danas ne ostavljaj z)
10. mart 2011. u 15.27
Opasni dodaci:
E102,
E104,
E110, E120,
E122,
E123, E124, E125, E126, E127, E128, E129, E131, E132, E133, E142, E150, E151,E153, E154; E171, E173, E210, E220, E221, E223, E224, E232, E249, E250, E284, E285, E310, E311, E312, E320, E321. E308, E407, E472, E473, E512, E553, E620, E621, E622, E626, E942, E950, E951, E952, E954, E1440
Zabranjeni:
E103, 105, 111, 121, 125, 126, 130
Sumnljivi dodaci:
E125, 141, 150, 153, 171, 172, 173, 180, 240, 241, 477.
Dodaci koji su stetni za zdravlje
problemi s crevima: E220, 221, 232, 224
problemi s probavom: E338, 339, 340, 341, 45O, 461, 463,465, 466, u pakovanom sladoledu E407
kozne bolesti: E230,231,232,233
unistava vitamin B12: E220
povecava holesterol: E320,321
nadrazuje zivce: E311, 312
upala usne supljine: E330 (limunska kiselina) NAJOPASNIJI DODATAK (uzrukuje rak), nalazimo ga u Schweppesu od limuna, senfu, nekim bezalkoholnim picima, konzerviranom mesu rakova, u nekim sirevima, nekim gljivama u konzervi...
Dodaci, koji uzrukuju rak:
E131, 142, 210, 211, 213, 214, 215, 216, 217, 239
Paznja: E123 je vrlo otrovan te je zabranjen u SAD
Posebnu paznju obratite na sledeće proizvode:
E123 i E110 u gumenim bonbonima, cokoladnim bonbonima, posebno marke TREETS, SMARTIES, HARIBO – gumeni bonboni, puding sa slagom u plasticnim casicama, zaledjena riba marke IGLO, mleko za kuvanje Creme-Fraiche, topljeni sirevi za mazanje, puding od vanile, E102 i E110, u gotovim umacima raznih vrsta.
+0 / -0
0
Komunikativna
(Sto mozes danas ne ostavljaj z)
10. mart 2011. u 15.29
Konzervansi oznaceni od E200 do E290, mogu uzrokovati nize zdravstvene probleme odnosno negative posledice:
E210 - astma, neuroloske teskoce, hiperaktivnost djece;
E211 - astma;
E216 - alergije
E218 - kozne alergije;
E220 - astma, unistava vitamin Bl;
E235 - mucnina, povracanje, proliv, nadrazaj koze, anoreksija;
E249 - potencialni kancerogen, poremecaj prenosa kiseonika, glavobolje,pad koncentracije, poteskoce sa disanjem;
E250 - potencialni kancerogen, u zeludcu stvara nitrozamine, hiperaktivnost dece;
E251 - u organizmu se pretvara u nitrit;
E252 - hiperaktivnost, potencialni kancerogen, slabokrvnost, ozlede bubrega, zabranjen u nekim zemljama;
E261 - neka ga izbegavaju ljudi sa ostecenjem bubrega;
E264 - mucnina, povracanje;
E280 - uzrokuje migrene;
E281 - uzrokuje migrene;
E290 - povecava učinak alkohola.
Pazljivi budite na antioksidante regulatore kiselosti koji su oznaceni od E296 do E385.
Oksidativni procesi i promene pH ubrzavaju razgradnju hrane, te proizvodjaci zbog toga dodaju prikladne hemijske stvari među kojima su posebno opasne sledeće:
E302 - uzrukuje stvaranje bubreznih kamenaca;
E310 - nadrazaj zeludca i koze
E319 - mucnina, povracanje, delirijum, smrtna doza je 5g.
E320 - alergije, hiperaktivnost, kancerogeni i estrogeni učinci;
E325 - neka ga izbegavaju deca sa intolernacijom na laktozu;
E339 - rusi ravnotezu između kalcijuma i fosfora;
E363 - zabranjen u nekim zemljama;
E370 - zabranjen u nekom zemljama;
E375 - ozlede jetre, podize razinu mokracne kiseline, gastritis;
E380 - ozlede jetre i trbusne sluznice;
E385 - zabranjen u nekim zemljama;
+0 / -0
0
Komunikativna
(Sto mozes danas ne ostavljaj z)
10. mart 2011. u 15.33
I među stabilizatorima, stvarima za zgusnjavanje i emulgatorima oznacenim od E400 do E495, sa kojima se postize primerena stabilna struktura i gustoca namirnica, takođe nalazimo i one koje su zdravlju stetne:
E407 - u vezi s etilen oksidom stvara etilenklorohidrin, koji je opasan kancerogen, uzukuje cir;
E412 - mucnina, nadimanje i grcevi, snizava holesterol;
E413 - mogući kontaktni alergen;
E414 - nadrazenje sluznice, alergen
E416 - mogući alergen;
E420 - ozlede zeludca, nije dozvoljen za decju prehranu;
E421 - proliv, mucnina, povracanje, ozlede bubrega;
E432 - zabranjen u nekim zemljama;
E450 - remeti odnos između kalcijuma i fosfora;
E461 - nadimanje, obstrukcija tankog crijeva;
E463 - zabranjen u nekim zemljama.
Sredstva protiv zgrusavanja nalazimo pod oznakama od E500 do E585. Opreznost kod nabrojanih:
E503 - nadrazuje sluznice;
E508 - pokrece ulcerozna stanja zeludca.
E510 - neka ga izbegavaju ljudi s bolesnim bubrezima i jetrom;
E513 - zabranjen u nekim zemljama;
E514 - remeti vodeni balans organizma;
E553 - veza s rakom zeluca;
E554 - teskoce s placentom kod trudnoće, alzheimejreva bolest.
Pored atraktivne obojanosti, kod namirnica su bitni i privlacan miris i okus. Za promenu mirisa i okusa su aditivi od E620 do E640 odnosno umetne arome:
E620 - neka ga izbegavju deca;
E621 - glavobolja, zedj, vrtoglavica, trbusni grcevi, proliv, smetnje u otkucajima srca (aritmija), zabranjen za decju ishranu;
E622 - mucnina, povracanje, proliv;
E626 - može uzrokovati protin;
E627 - može uzrokovati protin, zabranjen za decju ishranu;
E629 - može uzrokovati protin;
E631 - može uzrokovati protin;
E633 - može uzorkovati protin;
E635 - može pokrenuti promene koze, zabranjen u mnogobrojnim zemljama.
+0 / -0
0
Komunikativna
(Sto mozes danas ne ostavljaj z)
10. mart 2011. u 15.35
(aspartam) - mnogobrojni izuzetno opasni učinci, alergije, migrene, vrtoglavica, smetnje vida, sluha i okusa, smetnje pamcenja, depresije, smetnje ponasanja, uzrocnik nekih degenerativnih bolesti (multipla skleroza, parkinsonova bolest), hormonske smetnje;
E952 - migrene, potencialno kancerogen, zabranjen u SAD i Engleskoj;
E954 - kancerogen kod pokusnih zivotinja;
E967 - pokrece nastanak bubreznih kamenaca, diuretik, smetnje ponasanja kod pokusnih zivotinja;
E1505 - u metabolizmu se mijenja u etanol;
E1520 - veza s fatalnimi infarktniim stanjima (intravenozno), smetnje zivcanog sistema, dermatitis.
Dodaci koji nisu stetni:
E100, 101, l03, 104,105, 111, 121, 130, 132, 140, 151, 152, 160, 161, 162, 170, 174, 175, 180, 200, 201, 202, 203, 236, 237, 238, 260, 261, 263, 270, 280, 281, 282, 290, 300, 301, 303, 305, 306, 307, 308, 309, 322, 325, 326, 327, 331, 332, 333, 334, 335, 336, 337, 382, 400, 401, 402, 403, 404, 405, 406, 408, 410, 411, 413, 414, 420, 421, 422, 440, 471, 472, 473, 474, 475, 480.
Zasladjena zavisnost potrosaca i bljesatvi izgled donose i gorke i manje slatke zakljucke, u vezi sa upotrebom zasladjivaca i glazura pod oznakom od E900 do E1520:
E905 - moguća veza s rakom prebavnih organa;
E907 - zabranjen u nekim zemljama;
E924 - mucnina, povracanje, proliv;
E925 - kancerogen, unistava biolosku vrednost hrane;
E927 - zabranjen u nekim zemljama;
E950 - spada među najopasnije aditive, kancerogen za pokusne zivotinje, smetnje stitnjace; E951
+0 / -0
0
Komunikativna
(Sto mozes danas ne ostavljaj z)
10. mart 2011. u 15.38
ADITIVI KOJI NE SADRžE GLUTEN
u zavodu za javno zdravlje u ambulanta za ishranu spisak aditiva koji ne sadrže gluten, tako da ako neki proizvod sarzi E ako je na ovom spisku nema potrebe za brigu:
E211-natrijum benzonat, E250 i E251-natrijum nitrit i nitrat, E320-BHA, E-321-BHT, E322-lectin, E330-limunska kiselina, E331-E333-citrati, E300-askorbinska kiselina, E406-agar, E407-karagenan, E410-karuba guma, E412-guar guma, E413-tragakant guma, E414-akacija guma, E415-ksantan guma, E420-sorbitol, E421-manitol, E422-glicerol, E471-gliceridi masnih kiselina, E460-mikrokristalna celuloza, E466-karboksimetilceluloza, E452-kalcijumpolifosfat, E509-kalcijum hlorid, E528-magnezijumhidroksid, E1200-polidekstroza
Bez aditiva ne možemo napraviti kvalitetnu hranu, učiniti da ona dobro izgleda i da je održiva. Ipak, za svaku od tih supstanci je definisano za koju vrstu hrane se može upotrebiti i u kojoj količini, odnosno tačno je određena količina sredstava koja se može naći u gotovom proizvodu„, -Grujić.”
1. Izazivači zloćudnih tumora: E 105, E 121, E 123, E 125, E 126, E 130, E 142, E 152, E 210, E 213-217, E 240, E 330, E 477.
2. Izazivači oboljenja želudačnog i crevnog trakta: E 221-226, E 320-322, E 338-341, E 407, E 450, E 461-466.
3. Alergeni: E 230-232, E 239, E 311-313.
4. Izazivači bolesti jetre i bubrega: E 171-173, E 320, E 322.
SPISAK OZNAKA MATERIJA (EMULGATORA) OPASNIH PO ZDRAVLJE:
E102 - opasan
E103 - zabranjen
E104 - sumnjiv
E105 - zabranjen
E110 - opasan
E111 - zabranjen
E120 - opasan
E121 - zabranjen
E122 - sumnjiv
E123 - veoma opasan
E124 - opasan
E125 - zabranjen
E126 - zabranjen
E127 - opasan
E130 - zabranjen
E131 - izazivac raka
E141 - sumnjiv
E142 - izazivac raka
E171 - sumnjiv
E173 - sumnjiv
E180 - sumnjiv
E210 - izazivac raka
E211 - izazivac raka
E212 - izazivac raka
E213 - izazivac raka
E215 - izazivac raka
E216 - izazivac raka
E217 - izazivac raka
E221 - poremecaj creva
E222 - poremecaj creva
E223 - poremecaj creva
E224 - poremecaj creva
E226 - poremecaj creva
E230 - stetan za kozu
E231 - stetan za kozu
E232 - stetan za kozu
E241 - sumnjiv
E250 - poremecaj pritiska
E251 - poremecaj pritiska
E311 - izaziva osip
E312 - izaziva osip
E320 - holesterol
E321 - holesterol
E322 - poremecaj zeluca
E330 - izazivac raka
E338 - poremecaj zeluca
E339 - poremecaj zeluca
E340 - poremecaj zeluca
E341 - poremecaj zeluca
E407 - poremecaj creva
E450 - poremecaj zeluca
E461 - poremecaj zeluca
E462 - poremecaj zeluca
E463 - poremecaj zeluca
E465 - poremecaj zeluca
E466 - poremecaj zeluca
Fakticki, monosodijum glutamat je ne moguće odstraniti iz vecine zacina.On predstavlja modifikiovan protein koji se dobija fizickim procesima.I ma koliko varenje proteina traje dva do tri sata i pocinje u zelucu pod dejstvom proteolitickih enzima (pepsin I ili gastriksin i pepsin II ili pepsinogen) i tu dolazi do razlaganja slozenog molekula proteina na velike molekule polipeptida. PH vrednost zeludacnog soka je 2. U tankom crevu pod dejstvom fermenata tripsina, himotripsina i karboksipolipeptaze, koje se luce u pankreasu, dolazi do razlaganja na male polipeptide, dipeptide i aminokiseline. Ovo se odvija u duodenalnom soku cija pH vrednost iznosi 6.5. U tankom crevu razgradi se na aminokiseline 98 % proteina unetih hranom. Znaci samo mali broj se ne vari i oni se apsorbuju u obliku polipeptida.E taj mali broj pripada grupi modifikovanih proteina u koje spadaju:
1. soja proteini kao analog mesnim proteinima
2. monosodijum glutamat (dodatak supama, koji se često koristi u kineskim restoranima, a poremecaj koji nastaje usled prekomernog unosa naziva se „sindrom kineskog restorana”)
3. aspartam
4. fenil-alanin
I oni se ne mogu razlagati i nikako se ne vare.E, M.G. dodavan u zacinsko bilje pospesuje ukus i pojacava efekat sastojaka zacina, pogotovo zacina na bazi povrca.
Obzirom da se tendencije menjaju i da je hraniljvost i ukus samih namirnica ( povrca i mesa ), takav da ga so i biber ne mogu poboljsati previse, pristupa se dodavanju ````zacina koji sadrže ovaj protein````.Zbog hrane koja je genteski modifikovana i koja je redovna na trpezi, taj zacin ima ulogu, jer su mnoga jela bez njega bljutava i bezukusna.
Ne mislim da postoji zacin koji uopsteno ne sadrzi M.G.Možda ga ima u manjim kolicinama ili razgradjenog po segmentima na pojedinacnom sastojku, ali siguran sam da je prisutan.
Svi suseni zacini, svi suseni poluproizvodi, ako i koncentrat kocke ( mesne ili povrce ), sadrže M.G., negde u manjim, a negde u većim dozama.
Moj jedini savet bi ti bio da smanjis unosenje M.G. i da pocenes sama da seckas i susis povrce i zacine koje ćeš mesati sa morskom solju i na neki način napraviti sama svoj ````Zacin C````, koji nikako neće imati 100% ulogu zamene tog zacina, ali će imati efekat poboljsavanja
+0 / -0
0
Komunikativna
(Sto mozes danas ne ostavljaj z)
10. mart 2011. u 15.40
U „Atlasu hrane” naučni stručnjak Erik Milstoun sa Univerziteta u Saseksu, u Engleskoj, kaže da prehrambena industrija godišnje potroši 20 milijardi dolara na hemijska jedinjenja koja se ubacuju u hranu i da svako od nas za godinu dana unese šest do sedam kilograma aditiva. Proizvođači se često brane time da ta jedinjenja sprečavaju kvarenje namirnica i stoga štite potročaša od trovanja hranom. Međutim, ta vrasta supstanci čini svega jedan odsto svih aditiva, dok se 90 odsto aditiva koristi u kozmetičke svrhe. Tu spada 40 različitih boja (u cerealijama, grickalicama, slatkišima i napicima), 13 zaslađivača i neverovatnih 4.500 supstanci za poboljšanje ukusa. Tu su zatim emulgatori i stabilizatori, koji omogućavaju spoj vode i ulja u proizvodima kao što su margarin i majonez.
Izvesni aditivi pogoršavaju simptome astme. Najčešće su to sulfiti, grupa konzervansa (E220-228)
Većina zemalja danas ima „pozitivnu” listu, to jest spisak aditiva koji smeju da se ubacuju u hranu. Godine 1983. Evropska unija je uvela takozvane E brojeve, što znači da se ti aditivi koriste u Evropi. Na primer E133 je „svetloplava” boja , dok je E951 zaslađivač aspartan. Jedan aditiv dobija prefiks E tek kada se testira njegovo dejstvo na ljudsko zdravlje. Ukupno 540 aditiva proglašeno je bezbednim za našu upotrebu.
Kako aditivi utiču na naše zdravlje
Postoje istraživanja koja hemijske supstance u hrani dovode u vezu s čitavim nizom zdravstvenih tegova, od astme, preko alergije, pa do karcinoma.
Mozak
Istraživanja su pokazala da između 30 i 50 odsto hiperaktivne dece pokazje dramatično poboljšanje stanja ukoliko i se iz ishrane izbace namirnice s aditivima, naročito boje.
Glava
Mnogi ljudi koji rade u fabrikama gde se proizvode aditivi pate od hroničnih glavobolja; stručnjaci smatraju da je uzrok izloženost tim hemijskim supstancama.
Koža
Urtikarija je alergijski osip po koži koji može trajati od nekoliko sati do šest nedelja. Prouzrokuje ga alergijska reakcija na neke aditive u hrani, na primer tartrazin.
Organi
Nekoliko studija na životinjama ukauju na vezu između nekih aditiva i različitih vrsta raka. To su natrijum-nitrit (E250), propil-galat (E310), saharin (E954) i acesulfam-K (E950).
Nozdrve
Rinitis je upala sluzokože nozdrva, a nastaje u dodiru s alergenom koji izaziva kijanje, curenje sluzi iz nosa, svrab očiju, nosa i grla, pa čak i ušiju. Kod nekih ljudi te tegobe izazivaju aditivi, recimo tartrazin.
Disajni putevi
Izvesni aditivi pogoršavaju simptome astme. Najčešće su to sulfiti, grupa konzervansa (E220-228) koji se koriste u sušenom voću i bezalkoholnim pićima.
Koža
Neki aditivi pojačavaju simptome ekcema. Glavni krivac su benzoati (E211-219), koji sprečavaju pojavu buđi, a uglavnom se stavljaju u bezalkoholna pića.
KAŽI E
KLINIKA za pedijatrijsku onkologiju iz Diseldorfa sastavila je spisak sumnjivih i opasnih dodataka u hrani i piću. Zloćudne tumore izazivaju E-105, E-121, E-123, E-125, i da ne nabrajamo. Ima šest izazivača oboljenja želudačno-crvenog trakta, a jetra i bubrezi stradaju od E-171, E-173, E-32 i E-322.
Aditivi su svrstani, uopšteno rečeno, u zabranjene, sumnjive, opasne, veoma opasne, kancerogene, one koji izazivaju poremećaj pritiska, holesterol, alergiju...
KONZERVANSI:
IZAZIVAČI ZLOĆUDNIH TUMORA:
E-105, E-121, E-123, E-125, E-131, E-142, E-152, E-210-217, E-240, E-330 i E-447
IZAZIVAČI OBOLJENJA ŽELUDAČNO CREVNOG TRAKTA:
E-221-226, E-320, E-338-341, E-407, E-405, E-461-466
ALERGENI: E-230, E-239, E-311-313
IZAZIVAČI BOLESTI JETRE I BUBREGA: E-171-173, E-320-322
+0 / -0
0
paukovaca
(obaram s nogu)
10. mart 2011. u 16.40
Komunikativna,
i te kako se može proizvoditi organska hrana u malim basticama, samo se treba informisati-edukovati i nauciti.
to je nauka.
postoji mnogo plemenitih i lekovitih biljaka koje su kompatibilne sa svim povrcem koje ljudi gaje u bastama, i koje mogu sprečiti ne samo plamenjacu nego i druge vrste patogena i suzbiti korove.
kadulja(zalfija) na primer ako se sadi izmedu redova jedne vrste povrca (ne secam se sad napamet da li je to paradajz ili paprika)sprečava parazite i korove, te nema potrebe za prskanjem.
i ima još mnogo takvih 'pametnih' biljaka, te njihovom kombinacijom sa povrcem i kooperacijom u basti dovode do organski uzgojenih i zdravih biljaka koje nam trebaju.
rastvor od koprive(postoji recept za to), koristi se kao neka vrsta prirodnog pesticida koji je veoma efikasan.
postoje dva odlicna foruma na netu na primer:
www.svetiljaka.com
, i
www.cvijet.info
,
pa na njima imaš odeljke za organsko gajenje povrca. tu ljudi razmenjuju iskustva i znanja.
-------------------------------------------------
pronadji na internetu i sajt televizijske emisije „5kazanje”. ona se emituje na televiziji vojvodine. u jednoj epizodi te emisije pre nekih 2-3 meseca, voditelj Bora je napravio odličan prilog sa jednom inzenjerkom poljoprivrede, koja već duže vreme uzgaja na sasvim organski način sebi povrce, i u basti ima bukvalno svega.
ako pronadjem tu epizodu gde sam to zapamtila u kompu postavicu ti link. a pokuaj i ti da pronadjes.
-------------------------------------------------
i još nešto, radila sam jedno kratko vreme u jednoj firmi koja se bavi proizvodnjom bioekoloskih pesticida.
to je samo jedna od 3 firme u svetu koja se time bavi.
oni imaju neke preparate na bazi jedne bakterije koja normalno obitava u zemljistu, i gaje je laboratorijski i prave rastvor od nje.
kada se sa tom bakterijom, tj. tim biopesticidom prska povrce i voce, onda on potpuno efikasno unistava patogene.
zašto se ovakvi pesticidi ne koriste, to je samo zato što su ljudi glupi (moram da budem zaista toliko gruba) i lenji da saznaju i prihvate nešto novo ekolosko i edukuju se, pa samim tim i ne vide korist od ovoga.
ovakvi preparati su samo malo skuplji od stetne hemije koja nas truje.
u Novom Sadu možeš kupiti te preparate, jer se u gradu u kom se proizvodi ne mogu kupiti.
sutra ću ti reci kako se zovu.
takođe oni proizvode čak i bioekolosko sredstvo za suzbijanje larvi komaraca, tako da komarci ni ne stignu da se izlegu, pa nema potrebe za onim trovanjem iz vazduha. par puta su uspeli da dobiju tender da prodaju opstini preparat za zaprasivanje komaraca, ali najcesce ne uspevaju, zbog korupcije i kriminala... a i koga briga ekologija i zdravlje stanovnistva, to je zadnja rupa na svirali pohlepnim mocnicima sa vlasti...
+0 / -0
0
paukovaca
(obaram s nogu)
10. mart 2011. u 17.06
„Paukovaca, kako se ostavlja zimnica bez konzervansa, mleven paradajz bez salicila? Meni je propao kecap koji sam spremala letos. ”
ne mogu ti tačno dati recept, ali ako se zimnica sprema za kraci period, i drzi u adekvatnim uslovima (bez variranja temperature), može bez konzervansa. ko ima dobar podrum, ili spajz to može.
znam jednu ženu koja čak ima jedan poseban frizideric u kome drzi samo dzemove i ostalo povrce u teglama koje nema konzervansa u sebi.
kako se mogu naći prirodni dzemovi u prodavnicama bez aditiva i konzervansa? onda isto tako se može napraviti i u kucnim uslovima.
ne vidim tu nikakvog problema.
znaš za ono: tegla sa originalnim poklopcem koji pravi vakuum, bez celofana, tegla se u rerni sterilise pre stavljanja dzemova i sl. unutra, poklopac stavi propisno i ostavi na kraju u ostavu.
još jedan trik za dzemove bez konzervansa je da stavis voce u zamrzivac - sljive, kajsije, breskve (samo ocistis od kostica i cele stavis odvojene po vrstama u kesice), i sve ono sto ti padne na pamet a koje volis da imaš u dzemovima.
pa u toku zime kada ti zatreba nekoliko teglica od neke vrste skuvas dzem bez aditiva.
tako moja mama radi.
a i kiseli kupus kada pravimo ne stavljamo konzervans. tu neki stavljaju i tursiju-papriku i krastavce (umesto da se posebno konzerviraju pa još dodaje otrov-konzervans).
ja mnogo stvari u prodavnici kupujem bas zato što je bez konzervansa, jer mi ne trebaju velike kolicine dzemova, ukiseljenih salata, maslina. a i neću da se trujem svesno bez potrebe.
kupujem najcesce: dzemove, masline, ajvar, paprike, cveklu, krastavce kornisone.
paradajz sok uopste ne kuvam, već ga kupujem. kupujem onaj bez konzervansa i dodatog secera, i njega koristim za sve vrste jela.
paradajz jedino na druge nacine 'konzerviram': u toku leta kupim vece kolicine, i ostavim jednu kolicinu u celim glavicama (za djuvece i corbe), a drugu kolicinu ocistim-oljustim mu kozicu, izvadim semenke i na sitne kockice iseckam, i spakujem u kesice. tako pripremljen kasnije koristim za spremanje sosova za picu.
za sataras se može paradajz samo iseckati pa ostaviti takođe u zamrzivac. ali posto ja ne volim semenke paradajza, ja i paradajzu za sataras izvadim semenke i oljustim ga(ne volim ni ljusku) i na vece komade isecem i spakujem u kutije ili kesice pa u zamrzivac.
posto imam veliku terasu u stanu, planiram da uskoro posejem ceri paradajz u saksije i jagode na spalir.
postoje čak i mini jabuke pogodne za saksije i još neko voce, ali to ću nekom drugom prilikom da probam.
+1 / -1
0
Dzoli
(Sta ti je smisao zivota, da bi)
10. mart 2011. u 17.47
Malo se preplasih od komentara za Vegetu.To je odprilike jedini zacin koji ja čak preporucujem i mojim drugaricama i prodaje se i ovde u normalnom supermarketu.Znam da je MSG zabranjen ovde u namirnicama pa potrcah u spajz da proverim.I zaista abr u ovoj nasoj Vegeti nema ga.
Inače ja u basti imam jako mnogo zacina koje koristim dok su svezi a kasnije osusim visak(ono sto ostane a ne potrosim ili podelim).O tome će (čim dobijem u vremenu) biti i blog na Teslio.A zimi da obavezno na prozoru.Lepo i izgleda.Hvala svima koji su zastali na ovoj temi i na dodatnim informacijama.
+0 / -0
0
paukovaca
(obaram s nogu)
10. mart 2011. u 17.53
profesionalni kuvari nikada ne koriste „vegetu”, niti suseno povrce-zacine kao sto su sargarepa, pastrmak, celer.
suseno aromaticno bilje se koristi kada nam je nedostupno sveze, ali je uvek najbolji izbor sveze. i zbog ukusa i zbog zdravlja (enzimi).
po meni ruzmarin (za mene jedan od najlepsih zacina) svezi i onaj suvi su kao dva sveta.
nema ničeg lepseg od grancice ruzmarina kojom se premazuje riba ili meso, ili stavi u jelo koje se kuva, pa se posle lako izvadi. a i čak akd se isecka, lakse se pojede u hrani, nego onaj koji je suv.
+0 / -0
0
Dzoli
(Sta ti je smisao zivota, da bi)
10. mart 2011. u 20.46
Sasvim se slazemo oko jednog;Sveze je najbolje.Međutim ja sam imala prilike da zabodem nos u razne kuhinje pa i boljih restorana i oni i te kako koriste razne mesavine koje spreme unapred :ili za marinade ili cisto za dodavanje jelima.A i vegeta je jedna od tih mesavina..tako da ne vidim ništa pogresno u tome(sad kad saznah da nema MSG u sebi).Pozdravcitj;)
+0 / -0
0
Komunikativna
(Sto mozes danas ne ostavljaj z)
11. mart 2011. u 04.55
Dzoli, draga moja, napisi nam sastav tvoje Vegete i naći ćemo ga. Odkako ne koristim Vegetu u ishrani, ne znam povrtnu supu skuvati :0)))) Snalazim se na sve moguće nacine ali nikako da ispadne onakva, a zašto? Vegeta sadrzi mlevene koske pernate živine, tako da im one daju poseban ukus. Izbacili su skoro neku za vegetarijance. Otici ću do prodavnice da vidim šta ona tačno sadrzi. Taman sam mislila da predjem na Zacin C, kad paukovaca napisa da i on stetan. Prc! Šta nam radis paukovacice. Em jedem 'ladan krompir i spanac, em Zacin C stetan... Kuku mene kad predjemo na ulja, secere i ostale potrepstine. :0))
+0 / -1
-1
Dzoli
(Sta ti je smisao zivota, da bi)
11. mart 2011. u 05.15
Na mojo Vegeti piše ovo:
Prevodim sa engleskog:
pakovanje;Neto 250 grama
Dobije se 20.5 litara(eto ti supe za svaki dan:)
99% bez masnoce
Bez glutena
Bez Laktoze
Bez zivotinjskih sastojaka
Bez GMO
Sastojci:
sargarepa.persun.luk,celer,paskanat,secer,zacini,boja(riboflavin)
E verujem da imamo sanse da ostanemo živi ako napravimo supu sa ovim:).Pozdrav
+0 / -0
0
Dzoli
(Sta ti je smisao zivota, da bi)
11. mart 2011. u 05.17
Samo da dodam ,ja živim na Novom Zelandu a koliko vidim ova nasa Vegeta dolazi iz Australije gde je pakuju za Podravku.
+0 / -0
0
paukovaca
(obaram s nogu)
11. mart 2011. u 06.18
Dzoli,
istina je da čak i u restoranima koji se smatraju za bolje ima takvih nacina spremanja hrane, ali u njima sigurno ne rade najbolji kuvari.
pravog profesionalca nikada neće mrzeti da u svom poslu (u ovom slučaju kuvarskom) nabavlja sveze zacine, i da sa njima sprema hranu za goste. to se naročito odnosi na kuvare sa sertifikatom, i na restorane sa Mislenovom zvezdicom.
+0 / -0
0
Dzoli
(Sta ti je smisao zivota, da bi)
11. mart 2011. u 06.44
Draga moja, nije pitanje u mrzeti ili ne mrzeti nego samo u vremenu.Znamo naravno sve je sveze bolje.A to Mislenove zvezde..pusti to je sve protekcija i propaganda i marketing i ostale moderne bolesti ovog doba(evo ja bih ovde nekim kuvaricama dala zlatnu kutljacu koji ima veću vrednost od Mislena:)))
+1 / -0
+1
acrosyl
(...)
11. mart 2011. u 14.13
Ljupčac - Levisticum officinale Apiaceae
eng.-lovage, nem.- liebstock ili maggikraut,
ita.- levistico, franc.- liveche
Ovo je zacinska biljka koja daje aromu Vegeti, već duzi niz godina znam da Vegeta nije bas dobra za ishranu, ali ja sam od onih koji i dalje koristi jednu kasikicu iste za supicu i svaki put se zapitam: Kako bi bilo dobro da pronadju neku organsku varijantu vegete? Veliki broj ljudi ima uzasne alergije na ovaj proizvod..
Za Dzoli koja već uzgaja neki biljkice ovo je možda početak kuvanje bez Vegete:)
+0 / -1
-1
Dzoli
(Sta ti je smisao zivota, da bi)
11. mart 2011. u 17.08
Draga moja .J je zbog cene(sve tražim neki zlatni prah da nisu stavili) ionako Vegetu koristim u vrlo malim kolicinama.Jedno ne verujem da ću ikada prestati.Da s vremena na vreme namazem pile kad ga pecem.UH:)
+0 / -0
0
paukovaca
(obaram s nogu)
13. mart 2011. u 09.44
pored ovih havarija na nuklearkama u Japanu, Vegeta će nam biti lekovita...
+0 / -0
0
paukovaca
(obaram s nogu)
13. mart 2011. u 10.17
da se ne zaboravi:
http://www.mail-archive.com/
[email protected]
/msg18947.html
+0 / -0
0
Dzoli
(Sta ti je smisao zivota, da bi)
13. mart 2011. u 15.25
Da pa to je verujem problem.Cuvati se od onoga sto mzoemo proveriti (npr jesti iz abste ako imamo sreću d aje imamo) čitamo pakovanja onoga sto kupujemo a kako se sacuvati od onoga što ne znamo i sto nigde ne piše...
+0 / -0
0
paukovaca
(obaram s nogu)
15. mart 2011. u 19.34
e za ovo nisam znala.
malo pre saznadoh na diskusijama o zdravlju.
pazi ovo:
„bele kesice za caj (kao i beli filteri za kafu) su izbeljene sa hlorom (chlorine bleach) i imaju i druge toxicne substance kao dioxine etc. i zato je uvek bolje koristiti one braon boje (non bleached ). ”
Dioxin je inače kancerogen.
A ja sam ljubitelj caj. A takođe sam operisala prošle godine tumor na mozgu.
može biti da ima neke veze...
samo pitam se gde naći u Srbiji cajeve u neizbeljenim kesicama, osim ako se uzmu u obzir rinfuzni cajevi.
+0 / -0
0
paukovaca
(obaram s nogu)
17. mart 2011. u 10.23
na temi o surutki, smo se podsetili koliko je ona lekovita.
može se povremeno koristiti za detoksikaciju jetre.
takođe i zelena glina se koristi u iste svrhe.
+0 / -0
0
Bane-san
(Долази смак Свет)
20. mart 2011. u 06.57
Ма колико се трудили, чак и на пустом острву, да гајимо башту и ловимо рибу, колико би и ТО заиста било здраво?
Читава планета је, мање више загађена.
Да делујем локално а размишљам глобално, може!
Има томе око 25 година, док је мајка била у пуној снази и обрађивала башту у Зрењанину. Домаће поврће, за 5 минута из леје у лонац, понека воћка, милина. Једна од омиљених поврћки, спанаћ, наводно новозеландски, расте као жбун, ваљда дво (или чак вишегодишњи?, откидају седелимично листови, биљка избаци нове, милина.
Скувала она регуларно, навалили укућани (ја бејах негде), ма милина.
Нешто касније, мајка и сестра се отимају око месрта у тоалету, а тата (алаво то, појео највише!)почео да се кочи- трну руке и ноге!?
Срећом, извукоше се, сво троје. Касније се дошло и до узрока- комшија је пар дана раније прскао соје воће, а дан беше ветровит... Никада му то нису ни рекли! У нашу башту иначе, хемија није ушла још од 1962!
По потреби узимали овчије или живинско ђубриво од комшија!
Сасвим случајан разговор са младом дамом, продавачицом у продавници „еминентног” произвођача меса и прерађевина... Да не именујем, зарад „политичке коректности”, а и да ме не туже „за клевету”! :Р
Када доручкују, она и колегинице иду у пекару, не дирају газдине производе, иако им није забрањено. Знају шта садржи! Једна од мање битних, али интересантних података- газда је одавно купио мажину која кости и остале некада отпатке меље ситно као шећер у праху! Паааа, штета је!?
Нисмо једини унесрећени, то је изгледа светски тренд ( морамо ли баш све трендове да пратимо? ).
Пријатељ је неколико месеци радио за неку фирму у Мађарској. Полумађар, није имао много проблема са комуникацијом и сналажењем у тој средини. Купио је једном,за маренду, некада чувену саламу (кобасицу?), славну као наше Гарвиловићеве и сл. Да је узео комад стиропора, мање би погрешио! Одвратно за причу, бачено офуцаном псу који је пребирао око контејнера... Кучиште је пришло, помирисало, па отишло!!!
+1 / -0
+1
marina2005
24. mart 2011. u 10.23
Sastojci:
sargarepa.persun.luk,celer,paskanat,secer,zacini,boja(riboflavin)
MSG se krije pod imenom „zacini” (spices)!
Nazalost, nemoguće je naći kocku za supu, bujon (broth, stock), instant supu, sos, dressing ili zacin kao sto je Maggie, Zacin C, Vegeta, Kulinat, Gurman itd, organic ili ne, bez MSG jer je glavna „tajna” bas u tom sastojku. Čak i Vegeta na kojoj piše „no MSG” ili „MSG free” sadrzi jedinjenje koje nije MSG, ali je, takođe, pojacivac ukusa i neurotoksin.
Ovde mogu da se nadju imena sastojaka u kojima se krije MSG:
http://www.msgmyth.com/
Suvo povrce u Vegeti ne igra nikakvu ulogu osim maskiranja MSG-a koji se u obliku belog kristalnog praha stavlja direktno u jela u restoranima. Može i da se kupi u slobodnoj prodaji u supermarketima.
Najbolja zamena za Vegetu je domaća supa od kostiju. Dugo kuvana na tihoj vatri (koncentrovana), a zatim zamrznuta u obliku kockica u posudi za led je odlicna i vrlo zdrava zamena za Vegetu. Pa kako su domaćice vekovima živele bez MSG-a i spremale ukusna jela, a sad odjednom poslednjih 50 godina ne mogu?
P.S. Surutka je zdrava samo ako nije pasterizovana i sadrzi žive bakterije - probiotike.
+0 / -0
0
paukovaca
(obaram s nogu)
26. mart 2011. u 16.43
marina2005,
tačno tako!
msg out! msg out! msg out!
+0 / -0
0
paukovaca
(obaram s nogu)
26. mart 2011. u 17.04
„Hemiju” proterati s njiva i trpeza
Zdravo zemljište, zdrava biljka – zdrav čovek, poručuju iz upravo osnovane Nacionalne asocijacije za unapređenje organske poljoprivredne proizvodnje
Užice – Gajila dvojica povrtara kupus – prvi ga je prskao sredstvima za zaštitu, pa mu rodilo prilično, oko 60 tona po hektaru. Drugi se odlučio da ne koristi hemijska sredstva, želeći da dobije zdraviji rod, koji je na kraju iznosio 40 tona kupusa. Ali, kad su i jedan i drugi svoj rod poneli da predaju fabrici koja proizvodi kiseli kupus, tamo im rekoše da plaćaju na osnovu suve materije u glavicama. Kod onoga što je prskao te materije je bilo šest odsto, kod ovoga drugog devet odsto. I jedan i drugi, mada su predali različite količine kupusa, dobiše jednak iznos novca. S tim što je ovaj organski, neprskani kupus bio znatno bogatiji vitaminima.
Ovaj događaj prepričao nam je prof. dr Nikola Bajić iz Užica, dugogodišnji univerzitetski profesor agronom. Bajić ima i zadrugu za organsku proizvodnju „Zdravac”, a širom Srbije promoviše potrebu da agrar oslobodimo hemije, što je i trend u razvijenom svetu, pa je izvoz takvih proizvoda zagarantova
Ceo tekst :
http://www.politika.rs/rubrike/Srbija/Hemiju-proterati-s-njiva-i-trpeza.lt.html
------------------------------------------------------------------
Organsko mleko ima više zdravih masti od običnog
M.I. | 18. 01. 2011.
Organsko mleko je neuporedivo zdravije od običnog i to upravo zbog toga što ima manje štetnih masti nego obično mleko koje svakodnevno kupujemo.
To je bio rezultat istraživanja koje su naučnici vodili dve godine.
Naime, u tom periodu su se bavili upoređivanjem sadržaja masti u 22 različite vrste mleka koje se prodaju u supermarketima, a svi rezultati su ukazivali na to da se organsko mleko nalazi na vrhu lestvice kada je kvalitet i zdravlje u pitanju.
Ono što su testovi pokazali je da su nivoi poluzasićenih masnih kiselina, odnosno zdravih masti koje su zaslužne za povećanje snage srca i tela, u organskom mleku bili viši i za 60 procenata.
Istraživači koji su analizirali različite vrste mleka pune dve godine zaključili su da, iako je ukupan procenat masti bio sličan u svim vrstama mleka, one organske su imale neuporedivo više zdravih masti.
ceo tekst:
http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Vesti/229907/Organsko-mleko-ima-vise-zdravih-masti-od-obi
čnog
-------------------------------------------------