Kako je pocelo globalno zamagljenje
coleicolinda
2016-02-27 01:01 PM
Dugo se narod ormao za taj zbor.
„ Biće važno ”, glagoljali su su seljani među sobom.
I osvanu Sveta nedjelja. Niko ne ode do temelja, od ceteres i prve,
zapaljene crkve.
Svi na guvno Alimpija Jeremica, na narodni zbor.
Politicki komesar sreskog okruga, Imre i njegov pomoćnik Irfan,
obratice se narodu. Na Alimpijevom guvnu je postavljena
rasusena bacva, za zbor posebno utvrdjena bodljikavom zicom.
Kraj bacve merdevine, Imre se natovrlja na bacvu.
Zvonki glas zaskripa Alimpijevim guvnom.
„ Drugarice i drugovi, napredni seljaci, i vi
koji ste iz ovog sela u grad otisli, vi gradska sirotinjo,
donosim vam radosnu vijest.
Drug Tito i narodna vlast, su odlucili da vam podare kisu.
Vase je da izaberete dan kad će vas kisa obici i ljosnuti na
vasa , susom sprzena imanja.
Zapisnik o vasoj odluci će voditi drug, moj pomoćnik, Irfan ”
Imre pocesa zatiok, ubaci ruku u desni dzep i promjesa
dva oraha koja je na putu u selo kod Dzamica lazine nasao,
zavrsavajuci besjedu sa :
„ Otvaram zbor, Irfane pisi ”
„ Cuj Imre, Irfan ti ne znade pisati, kad smo prije
rata bili kod sreskog vojnog nacelnika, Irfan se nije
znao potpisati ” istupi prvi Rados.
„ Radose, danas će nauciti, a je li Radose, isli ste u kraljevu vojsku,
jeli vam kralj ikad ponudio kisu ? ”
„ Nije druže Imre, nije, sto jes jes ” sjede Rados na sasusenu
travu Alimpijinog guvna.
„ Kisu, kisu, drugovi seljaci prozborite- kada ? ”
avazile će Imre.
„ Druže Imre, u utorak, da nam Drug Tito da kisu ”,
javi se Blagoje, vinograd mu svose zasusio, pa se Blago striktno nasekiro.
„ U srijedu druže Imre, samo u srijedu ”, predlozi Gavro, jerbo u utorak
on će vaditi nešto luka iz zemlje.
„ Druže Imre, iduce nedjelje, svaki dan mi pase ” nakaslja se pa nastavi Jelisije,
„ Samo iduce nedjelje ” planirao je Jelisije da sutra kosi,
ono malo trave sto je preostalo od suse. U četvrtak bi kupio
seno , a petak plastio stog.
„ Pisi Irfane ” pogleda Imre u pravcu Irfana.
Irfan piše nezaostrenim krajem olovke. Ali piše srcem.
„ E, vako narode, neka nam Drug Tito da kisu juče ”, Strahinja uze riječ.
Prekljuce je Dobrasinov pijetao rano zakukurik'o, i probudio Strahinju.
Dobrasin se grdno zamjerio Strahinji.
Bas juče je Dobrasin pokrivao staju.
„ Da je juče padala kisa, Dobrasin ne bi mogao pokrivati staju ”
razmišljao je Strahinja i zato je predlozio da Drug Tito da kisu juče.
„ U subotu druže Imre, u subotu ” poslije Strahinje, riječ je
uzeo Djuradj. U petak Djuradjova Persa ide varos da broci vunu.
Djuradj bi bio rad da petak ostane bez kise.
„ Može li druže Imre da nam Drug Tito da vjetra u četvrtak ? ”
Stevan će, jer njegova Radojla će prati tada, pa da joj vjetar
pomogne da oprano brze osusi.
„ Pisi Irfane ” klimnu glavom Imre i upozori Irfana na
zapisnik.
Prijedlozi se gomilaju, nema dogovora.
Ljubisi Petrovom, prije neki dan, Stamenka Vasina je rekla, da će
njegov kum, Manojlo iz drugog sela doći kod njega sa porodicom.
Petar, Ljubisin otac i Djoko, Manojlov otac su se kumili, negdje
u Bugarskoj, davnih dana. .Stepa im je bio kum.
Kumstvo se krvi kumilo. Oba su poginula . Prije su porucili
djeci da kumstvo utroje.
„ Ko će kuma u kuci da gosti ” Ljubisa je celu noc prebirao po glavi.
„ Druže Imre, može li Drug Tito da nam da maglu, pa da se ne dize
godinama. ” Tako je konto Ljubisa, jer, ako bude magle,
Manojlo, njegov kum će sigurno zalutati.
Vece je, zbor se oduzio...
Imre uzima zavrsnu reč :
„ Napredni seljaci i gradska sirotinjo, niste se dogovorili,
Kako će Tito vama ugoditi.
Predlog Ljubise je za pohvalu. Pisi Irfane. ”
coleicolindaBelow viewing treshold. Show
coleicolinda
2016-03-05 10:21 AM
Zvali smo ga cika- Milan, prvoborac i spomenicar. Njegova reč se postovala.
Bio je ugledan covek i domaćin.
...
Rat je bio, onaj drugi protiv -srpski...Cika Milan je živeo ispod vrha planine,
cetvero dece i supruga. Glad i neimastina, supa se često pravila od hrastove kore.
Cika Milan nije bio heroj, pazio je na porodicu.
Iz svoje kuce imao je dobar pregled, kada bi vojske nailazile, cika Milan bi
u sumu. Krio se i sakrio...
Rat se zavrsio. Pomagaci u istrebljenju Srba : četvrtaste volujske mongoloidne
glavuse [ ustaše ] i njihovo cvice , redom postase borci i
prvoborci...
Cika Milanu i njegovoj porodici još teze...
I dodje proslava. Komandant je dosao na planinu da presece svecanu vrpcu..
Pustalo se u promet brvno preko bistrog planinskog potoka...
Sva jagnjad seljacke radne zadruge se zaklase...
Svita bijase golema oko komandanta, sada visokog politicara.
Toliko je bio visok, visi i od visockih piramida..
Kaže cika Milan da mu je tada nešto „ sunulo ” u glavu. Dosla mu
neka ideja. Komandant je zavrsio govor. Aplauzi ne prestaju...Mlade zadrugarke
kolaju i pevaju...
„ Nema boja niti rata
bez nasega komandanta”
Istrc'o je cika Milan pred komandanta. Svita je bila zbunjena, cika Milan
nije oklevao, i ono „ sunuto ” - smišljeno u glavi polece :
„ Komandante, narode, kakva to borba bijase. Vidite tamo na onom bregu,
nas komandant sam, Svabe i crna legija nadiru...Komandant uzeo mitraljez i kosi
li kosi, svabe padaju k'o snoplje zita...Ja se tu slučajno nasao, vidim
da sa ledja prilaze Svabe, viknuh komandantu :' cuvaj ledja '.
Imaš šta da vidis, komandant se okrenu i sasu nekoliko rafala.
I tako celo poslepodne : ' komandante pazi levo, legija desno '
Dodje vece i mir na planini, stotine leseva oko komandanta. Tada sam
komandantu doneo rakiju da proslavimo njegov junacki cin...”
Komandanta ozari ponos, prisao je cika - Milanu, iako se nikad
pre nisu ni videli :
„ Ti si to bio ” rece grleci cika- Milana...
„ Ja, komandante, ja sam to bio, Milan P. sa ove planine ”
Sutra dan je cika- Milan postao prvoborac i ugledan covek...