Pardon!
Prag,10. septembra, 2009. – U mađarskom Zalavaru, nekadašnjem Blatnohradu, nedaleko od Balatona, nedavno je nađen napis na prvom slovenskom pismu – glagoljici, verovatno najstariji od svih dosadašnjih nalaza, prenosi slovački SME pisanje mađarskog lista „Nepsanadšag”.
Kako tvrdi glavni arheolog, saradnik Mađarske akademije nauka, Mikloš Bela Soke, koji već 15 godina rukovodi istraživanjima u ovom starom gradu, nekadašnjem sedištu slovenskog kneza Pribana i njegovog sina Kocelja, nalaz može imati izuzetnu vrednost u istoriji kulture Slovena. „Izgleda da je to dosad najstariji tekst koji je pisan glagoljicom. Na nađenom komadu keramike su jasno vidljiva četiri znaka – dva i po slova i jedan krst. Nije isključeno čak da se radi o rukopisu slovenskih prosvetitelja, svetih Ćirila i Metodija”, izjavio je ovaj arheolog.
Solunsku braću – Konstantina (Ćiril) i Metodija, poslao je vizantijski car Mihailo III 60-ih godina devetog veka u Veliku Moravsku, tada najveću slovensku državu u regionu, da šire hrišćanstvo i pismenost. Izvesno vreme, tačnije 866-867. oni su bili u misiji u Blatnohradu, utvrđenom naselju koje je bilo na mestu današnjeg Zalavara. Tu je bila postavljena najveća hrišćanska crkva u istočnoj i srednjoj Evropi tog vremena, hodočasnički hram u čast mučenika Hadrijana, u kome su bili i njegovi posmrtni ostaci.
Temelje hrama otkrila je pre dvadeset godina arheološka grupa na čelu sa Agnesom Sos-Čemicki. Naselje je 872. postalo sedište arhiepiskopije, a za arhiepiskopa je rimski papa imenovao Metoda. Blatnohrad je bio podignut na ostrvskom uzvišenju usred močvara i bara. Većina zgrada je bila od drveta. Komad keramike s napisom na glagoljici je nađen u tri metra dubokom rovu koji je delio nekadašnje naselje od crkvenog dela u kome je, pored hrama, bila i rezidencija arhiepiskopa i pomoćne zgrade. Na osnovu slojeva moguće je datirati ovaj nalaz oko 870. godine, to jest znatno ranije od dosad otkrivenih najstarijih napisa na glagoljici koji potiču iz 10. i 11. stoleća.
Glagoljica je prvo slovensko pismo, ustanovili su ga početkom druge polovine devetog veka Ćirilo i Metodije, prilagođavajući grčki alfabet fonetskom sistemu dijalekta slovenskog jezika kojim se tada govorilo u okolini Soluna.
Na komadu keramike od razbijenog pehara jasno se vide slova „i” i „o” (zvana iže i on) i zajedno čine „io”. Može to biti deo nečijeg imena. Ne može se zasad odrediti na kome je jeziku.
U daljim istraživanjima, kako se ističe, mogu dosta pomoći slavistički specijalisti za glagoljicu i ćirilicu. Interes za učestvovanjeu predstojećimistraživanjima pokazao je Istorijski institut Ruske akademije nauka. Treba pretpostaviti da ima zainteresovanih, ne samo istočno nego i južno od Zalavara.
http://static.politika.co.rs/uploads/rubrike/103338/i/1/1-Blatnohrad-glagoljica.jpg