Prva tri meseca života Mojsije je proveo u domu roditelja .. Rezultat faraonove zapovesti da se pobiju sva prvorođena deca bio je odluka Amrama i Johavede da tromesečnog sina spasu podmetanjem egipatskoj princezi , shvativši da dečak više nije bezbedan u roditeljskom domu.
Tako je doneta odluka koja bi, rekonstruisana, izgledala ovako: mama Johameda stavlja u napravljen kovčežić i spušta ga u tršćak , uz samu obalu Nila, kada ugleda egipatsku princezu da dolazi na Reku sa svitom . Sve ovo se događa pod nadzorom Marije (hetitske? sveštenice iz Kadeša) koja stoji po strani da bi se, u trenutku kada princeza pronađe kovčežić sa dečakom koga je odmah identifikovala kao '' Jevrejsko dete'' , ponudila da nađe detetu dojilju – u stvari njegovu pravu majku Johavedu.
Na zahtev princeze , Johaveda se u naredne tri godine brine o svom sinu da bi ga nakon ovog vremenskog roka dovela na dvor gde princeza uzima dete , posinjuje ga i daje ime Mojsije .
Egipatska princeza je mogla samo da da mališanu egipatsko ime . Jedan od prvih istraživača koji je skrenuo pažnju na ovu činjenicu bio je Džon Brestid sa delom The Dawn of Concience .
U ovoj knjizi Brestid skreće pažnju na činjenicu da je ime Mojsije zapravo egipatskog porekla s obzirom da egipatska reč ''mose '' znači dete i da su kovanice kao Amon-mose, Ptah-mose značile '' Amon ( je poklonio) dete'', '' Ptah (je poklonio ) dete'' i slično.
Tako u Egiptu upravo i figuriraju vladari sa imenima sličnog tipa : Ah- mose, Tut- mose (Totmes) Ra-mose ( Ramzes) i sl. V.Belc (W.Beltz) je još precizniji u određivanju Mojsijevog imena
Prema njemu, ime '' mosis '' je egipatskog porekla i označava onoga koji je od boga rođen dok M. Eliade proširuje tvrdnju da je ime Mojsije egipatskog porekla ističući da su imena drugih članova njegove porodice takođe egipatska. .
Elijade izvodi etimologiju imena Mojsije od elementa -msy sa značenjem '' rođeni, sin '' što argumentuje imenima egipatskih vladara ( Ramzes – Ra- meses - '' Sin Ra, Raov sin'')
Sa druge strane, što se tiče Mojsijevog rođenja, M. Elijade navodi da , samim tim što je Mojsije postao harizmatska i mitska figura, njegov život započinje čudnovatim spasenjem u korpi od papirusa ostavljenoj u trsci Nila, čime se sledi model rođenja drugih junaka ( Tezeja, Perseja, Sargona, Romula, Kira itd.)
Posinovljavanje, boravak i odrastanje na dvoru uticali su da se Mojsije formira kao Egipćanin tako da će ga kasnije , u nekoliko situacija, jasno definisati kao Egipćanina.
U 2. knjizi Mojsijevoj se na par mesta ukazuje na Mojsijevo egipatsko poreklo a mi ćemo navesti samo onaj koji je najdirektniji a koji govori o događaju kada je Mojsije ubio Egipćanina braneći Jevrejina koga je ovaj tukao. Kazna za ubistvo, od koje je Mojsije pobegao, važila je samo za Egipćane, nikako za Jevreje koji su bili u statusu robova bez ikakvih prava.
Upravo ovaj stav Egipćana (neegipćani su ljudi drugog ili trećeg reda) zadržaće kroz svoje zakonike i Jevreji o nejevrejima.
Dakle, od kazne za ubistvo mogao je da beži samo Egipćanin što je Mojsije i bio poreklom.
I gde je pobegao ? U zemlju Medijamaca gde je na jednom kladencu odbranio devojke od pastira a one se pohvale ocu kako ih je spasio ''Neki Egipćanin odbrani nas od pastira, i još nam zahvati vode, i stado nam napoji '' . Jedna od devojaka bila je buduća Mojsijeva žena Siporo.
Mojsije i Aron će se ponovo sresti u okviru misije povratka na dvor faraona . Njih dvojica će kasnije izvesti više desetine ljudi iz Egipta i u toj koloni koja je išla prema Crvenom moru bila i Marija , koja se ovde navodi kao proročica. Belc pretpostavlja da je Marija svoj značaj proročice dobila kao stara sveštenica u Kadešu (hetitski grad na granici prema Egiptu..mislim da je sad deo Izraela ili Sirije)
http://www.nebojsa.ozimic.9f.com/rich_text_4.html