Bubrežnih pijesak u bubrezima predstavljaju problem za oko 10% populacije. Kamenci mogu biti vrlo bolni i javljaju se četiri puta više kod muškaraca nego kod žena. Iako kroz mokraćovod mogu proći i samo s laganim osjećajem neugode, bol kod prolaska kroz mokraćovod ponekad je nesnosna i uspoređuje se s porođajnim bolima. Kamenci nastaju i rastu polako i potrebno je nekoliko mjeseci ili godina da postignu veličinu koja će utjecati na normalno funkcioniranje mokraćnog sustava. Prema sastavu dijele se na anorganske i organske kamence (sastavljene od mokraćne kiseline, cistina itd.). Anorganski kamenci, koji se najučestalije pojavljuju, u svom sastavu najčešće imaju soli kalcija (kalcij-oksalat monohidrat, kalcij-oksalat dihidrat, kalcij-hidrogenfosfat dihidrat, kalcij-hidroksikarbonat fosfat, trikalcij-fosfat, magnezij-anonij fosfat heksahidrat).
Kamenci nastaju zbog povećane količine kalcija koji se apsorbira preko tankog crijeva. Ponekad je količina kalcija u prehrani previsoka pa je nužno treba smanjiti. Faktori rizika za nastajanje kamenaca su nedovoljni unos vode i visok krvni tlak. Osobe s visokim krvnim tlakom imaju tri puta veću vjerojatnost za razvoj bubrežnih kamenaca. Neka medicinska stanja kao što je giht, kronične bolesti, upalne bolesti i karcinomi također mogu biti povezane s nastankom kamenaca.
Liječenje
U akutnoj fazi najčešće se poseže za terapijom koja će smanjiti bol te se koriste nesteroidna protuupalna sredstva, analgetici (diklofenak). Bitno je povećati unos vode u organizmu i popiti minimalno 6-8 čaša vode dnevno. Kamenac se najčešće izbaci u prvih 72 sata od početka početnih simptoma. U posljednje vrijeme sve se učestalije koristi i metoda razbijanja kamenca elektrohidrauličkim valovima.