nema tu razlike musko-zensko

Simptomi srčanog udara

- neugodan pritisak ili osjećaj punoće u prsištu
- stežuća bol u sredini prsnog koša koja traje dulje od nekoliko minuta
- širenje bolova u lijevo rame, lijevu ruku ili lijevu stranu vrata
- omaglica (naglo zamračenje vida) i nesvjestica
- osjećaj mučnine i nedostatka zraka

Napomena: Simptomi mogu i izostati!



Srčani mišić bez kisika

Srčani udar (infarkt miokarda) nastaje zbog naglog prekida protoka krvi kroz koronarne arterije koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima, zbog čega u ograničenom dijelu mišićne srčane stijenke dolazi do odumiranja, tj. propadanja stanica. Zbog smanjenja aktivne srčane mase srce više ne može normalno pumpati krv, što za posljedicu može imati trenutačni prestanak rada srca. Nedovoljan protok ili prekid protoka kroz koronarne arterije najčešće nastaje zbog začepljenja arterija krvnim ugruškom, koji se vremenom postupno stvara na podlozi krvne žile oštećene aterosklerozom. Aterosklerotski plakovi sužavaju promjer krvne žile, stvarajući podlogu na kojoj se lako formira krvni ugrušak koji tako još više sužava krvnu žilu.

Prvi je sat kritičan

Srčani udar nije trenutačni događaj, nego se razvija dulje vrijeme, najčešće tijekom četiri do šest sati. U tom je razdoblju svaka minuta dragocjena, posebno zato što najveći broj oštećenja nastaje već u prvom satu, a čekanjem se samo povećava opseg oštećenja stanica srčanog mišića. Zato, ponovno uspostavljanje protoka krvi kroz začepljenu koronarnu arteriju u prvom satu od pojave početnih znakova srčanog udara može biti od ključne važnosti za preživljavanje.
Statistički podaci pokazuju da više od 50 posto ljudi koji dožive srčani udar čeka više od dva sata prije nego što potraži medicinsku pomoć. Iz navedenog proizlazi da je od izuzetne važnosti pravodobno prepoznati znakove srčanog udara kako bi se moglo reagirati na vrijeme.

Treba znati prepoznati simptome

Simptomi kojima se srčani udar najavljuje brojni su i raznoliki i ne moraju se pojaviti svi odjednom. Jedan od prvih koji bolesnik može primijetiti je nagla i jaka bol u prsištu, koja se može širiti, najčešće u lijevu ruku. Nije rijetko ni širenje bolova samo u desno ili čak oba ramena. Rjeđe se bol može širiti u vrat, donju čeljust ili gornji dio trbuha (tzv. žličicu). Srčani udar može proći i bez simptoma, pri čemu je riječ o „tihom infarktu”. Znak upozorenja može biti i ponavljajuća bol u prsima koja se javlja u naporu i popušta nakon odmora.

Srčani udari napadaju i muškarce i žene podjednako. Ipak neke osobe su izloženije od drugih zbog „faktora rizika”. Faktori rizika su oblici ponašanja ili uvjeti koji povećavaju mogućnost razvoja bolesti. Neki su van vaše kontrole dok većinu njih možete mijenjati te smanjiti rizik prvog ili ponovljenog srčanog udara.

Faktori koji povećavaju rizik srčanog udara

Faktori koje ne možete kontrolirati

· Postojeće bolesti srca, uključujući angioplastiku ili kirurške zahvate na srcu ili anginu.
· Životna starost. U muškaraca se rizik povećava nakon 45. godine, dok u žena se rizik povećava nakon 55. godine života.
· Obiteljska povijest ranih srčanih oboljenja - otac lili brat prije 45. godine, majka ili sestra prije 55. godine života.
· Faktori koje možete kontrolirati

· Pušenje
· Povišeni krvni pritisak
· Povišeni kolesterol u krvi
· Pretjerana tjelesna težina
· Tjelesna neaktivnost
· Dijabetes
· Stres
Posljedice faktora rizika se ne zbrajaju jednostavno jedne na druge, već međusobno povećavaju svoja djelovanja. Zato je vrlo važno sprečavati i kontrolirati faktore rizika za koje je to moguće. Ako postoji jedan ili više tih faktora savjetujte se sa svojim liječnikom o tome kako smanjiti rizik prvog ili ponovljenog srčanog udara.

Kako smanjiti štetu na srcu?

Postoje postupci koji se primjenjuju prilikom srčanog udara kojima se otvaraju blokirane krvne žile kako bi se obnovio dotok krvi što prije. Time se sprečava ili ograničava oštećenje srčanog mišića i smanjuje mogućnost ponavljanja srčanog udara. Glavni postupak je trombolitička terapija kojom se nastoje razbiti ugrušci. Osim toga rabe se i angioplastika, te kirurški postupci premošćenja začepljene srčane arterije.