Alergija je prekomjerni odgovor organizma na inače bezazlene tvari koje nazivamo alergenima, a javlja se u ponovljenom kontaktu s nekom tvari.

Te tvari mogu biti: kućna prašina, pelud, dlaka životinja bili neka namirnica.

Ovisno o tome koliko je jak odgovor imunološkog sustava bit će i različit intenzitet simptoma: od laganih tegoba do razvoja po život opasnog stanja (anafilaktički šok ).

Za nastanak alergije osim nasljedne sklonosti ( ukoliko je alergičan roditelj vjerojatnost da oboli dijete je veća ), važan je i utjecaj čimbenika iz okoline. Kojim će se putem alergija tijekom života razvijati ne može se reći, jer je to individualno od djeteta do djeteta. Intenzitet alergije može varirati tijekom života, a jedino što pomaže je pravovremeno prepoznavanje, izbjegavanje alergena ( tvari koje izazivaju alergijsku reakciju ), te redovito liječenje uočenih simptoma alergije.

Kod sumnje na alergiju treba u dogovoru s liječnikom napraviti alergološke testove koje treba ponavljati svake 3 godine. Nema dobne granice za prvo alergološko testiranje i ono ovisi o pojavi simptoma alergije prvi puta.

Pretpostavlja se da je broj onih koji nisu prepoznali bolest velik budući da simptomi u početku često podsjećaju na običnu prehladu.

Međutim, ako se simptomi ponavljaju svake godine u isto vrijeme vjerojatno se radi o alergiji.

Ovisno o alergenima koji ih uzrokuju alergijski rinitis i astma mogu biti sezonski ( peludi ) i cjelogodišnji ( grinje, plijesni , kućni ljubimci ). Alergijski simptomi obično su dugotrajniji i smiruju se uz odgovarajuće liječenje za razliku od obične prehlade koja prestaje spontano.

Preporuka je izbjegavanje iritirajućih tvari kao što su: dim cigarete, parfemi, lakovi za kosu, klorni preparati.

Kalista, da li bi htjela ovdje da podijelis sa nama o kojem se proizvodu radi.

...Ne brini, možeš da zadržiš macku, naročito ako veci deo dana provodi napolju...

Bas tako!