Prepoznajte bolesti štitnjače
Ponekad se neke bolesti znaju liječiti pod drugim dijagnozama dok se ne utvrdi da je uzrok svih simptoma zapravo bolest štitne žlijezde.

Štitna žlijezda je smještena na sredini vrata ispod Adamove jabučice. Žlijezda nalik na krila leptira obavlja vrlo značajnu zadaću u organizmu, luči hormone T3 i T 4. Ti hormone su odgovorni za brzinu rada metabolizma cijelog organizma. Ponekad se neke bolesti znaju liječiti pod drugim dijagnozama dok se ne utvrdi da je uzrok svih simptoma zapravo bolest štitne žlijezde.

Smanjena funkcija štitne žlijezde se naziva hipotireoza a pojačana funkcija se naziva hipertireoza.

Umor, pospanost i depresija kao znaci hipotireoze

Glavni uzrok leži u manjku joda, a u zemljama koje dovoljno jodiraju hranu glavni uzrok su autoimune bolesti štitnjače (Hashimotov tireoiditis). Ostali uzroci mogu biti brojni kao poremećaj u stvaranju hormona, nedostatak tkiva štitnjače, oštećenje upalom, tumorom, operacijom, trošenje lijekova itd.

Najčešće zahvaća žene u dobi od 40 do 60 godina a uzrok je uglavnom u samoj štitnoj žlijezdi (onda govorimo o primarnoj hipotireozi koja se nađe u više od 90 posto bolesnika). Rjeđe uzrok može biti u hipofizi (sekundarna hipotireoza) ili hipotalamusu (tercijarna hipotireoza).

Kod većine bolesnika se uglavnom ne vide simptomi ali i dalje ostaje činjenica da je u cijelom organizmu usporen metabolizam svih stanica. Čovjek postaje sporiji, umorniji, deblja se a apetit je sve slabiji, javlja se pospanost, zatvor i smanjeno znojenje. Koža je suha, hrapava i hladna, javljaju se menstrualne tegobe (izostaju ovulacije) i podbuhlo lice, ruke i stopala. U krajnjim situacijama mogu nastati problemi sa srcem i plućima, anemija, psihičke tegobe (depresija, delirij). Problem kod hipotireoze je što ona može napredovati podmuklo tako da na kraju čovjek postaje potpuno nezainteresiran za svoju bolest i depresivan. Liječi se levotiroksinom. Ta nadomjesna terapija jako dobro dovodi do povlačenja simptoma. Vrlo je važno liječiti i bolesnike koji nemaju razvijene simptome bolesti da bolest ne bi napredovala.

Razdražljivost, mršavljenje i znojenje kao znaci hipertireoze

Hipertireoza podrazumijeva pojačanu funkciju štitne žlijezde. Za razliku od hipotireoze, zahvaća uglavnom žene u dobi od 20 do 50 godina. Najčešće je za bolest odgovorna autoimuna bolest štitne žlijezde (Basedowljeva bolset), upale, toksični adenoma, tumor štitnjače, toksična guša itd.
Bolesniku se bolest može manifestirati bez simptoma ili sa potppuno razvijenim simptomima. Javljaju se razdražljivost, nemir, pojačano znojenje, mršavljenje, topla i vlažna koža, nepodnošenje topline. Izostanak menstruacije, smanjen libido, učestale mekane stolice te promjene na očima, ubrzan rad srca. Često bolesnici imaju gušu, cirkulacija u takvoj štitnoj žlijezdi je ubrzana a žlijezda je dosta prokrvljena. Radi toga se javlja nelagoda u vratu a može se čuti i šum nad žlijezdom.
Može se liječiti lijekovima, operacijom ili radiojodom. Ako se bolest ne liječi, može se razviti tireotoksična kriza kada štitna žlijezda izlučuje velike količine hormona.
Kod novorođenčadi kod kojih se ne prepozna hipotireoza kao posljedica se može javiti kretenizam. Danas je to već rijedak slučaj jer se svoj novorođenoj djeci još u rodilištu određuje TSH koji će ukazati na eventualnu bolest i započeti će se nadomjesnom hormonskom terapijom ako je to potrebno. Osim navedenog, novorođenoj djeci se radii probir na fenilketonuriju (metabolička bolest) i sluh.