Legionarska bolest je atipična upala pluća, uzrokovana bakterijom. Liječi se antibioticima, azitromicinom, kinolonima ili rifampicinom.

Uzročnik
Legionele su štapićaste bakterije koje mogu preživjeti u vodi duže od godinu dana koristeći se simbiozom s plavkastozelenim algama.
Bakterija prozvana Legionella pneumophila izolirana je 1976. godine, nakon što se u Philadelphiji na Zboru američkih legionara pojavila akutna respiratorna bolest.

Epidemiologija
Veća učestalost bolesti zapažena je u ljudi koji mnogo putuju i duže borave na radilištima gdje se obavljaju veliki zemljani radovi.
Izvor i uzrok epidemijske pojave bolesti je aerosol onečišćen koncentriranim legionelama, a to se najčešće nalazi u uređajima u kojima cirkulira voda u zatvorenom sustavu (klimatizirani uređaji). Određeni objekti kao bolnice (posebno odjeli s imunokompromitiranim pacijentima), hoteli ili pansioni sa starijim posjetiteljima, fontane, vodoskoci, instalacije za hidroterapiju, ovlaživači zraka, bazeni s turbulentnim strujanjem vode, pa čak i ledomati, često su invadirani legionelama.

Kako nastaje bolest?
Dispergirane u obliku aerosola u kapljicama promjera 1,0-5,0 mikro m, legionele bivaju aspirirane u plućne alveole u kojima „napadaju” epitelne stanice kao i alveolarne makrofage osjetljivih osoba. Kao posljedica nastaje atipična upala pluća nazvana legionarska bolest odnosno blaži oblik sličan gripi tzv. Pontiac groznica.

Klinička slika

Blaži klinički oblik bolesti, akutna raspiratorna bolest bez pneumonije - Pontiac Fever, slična je influenci. Inkubacija traje 5 - 43 sata. Izraženi su vrućica, mialgije, glavobolja, a katkad i kašalj, bol u prsima, grlobolja, poremećenje svijesti i proljev. Bolest traje do 7 dana, a ozdravljenje potpuno.

Teži klinički oblik, legionarska bolest s pneumonijom, može biti bolest samo s respiratornim simptomima ili bolest koja osim pluća zahvaća jetru, bubreg, probavni trakt i središnji živčani sustav. Inkubacija traje 2 - 10 dana.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja na osnovi kliničke slike, laboratorijskih nalaza krvi, rendgenske snimke pluća i mikrobiološkim metodama.

Liječenje

Bolest se liječi antibioticima, najčešće azitromicinom, fluorokinolonima i rifampicinom te simptomatski. Ukoliko se bolest ne liječi antibioticima, smrtnost je velika 15 - 25%. Oporavak je dug, a promjene na rentgenskoj snimci vidljive su i mjesec dana nakon početka bolesti.

)))...

Trazi da ti Dr Galeb piše.

ne daj se generacijo hebo ga ti!
Kud bas na tebe sunce joj njeno i toj bakteriji
ne daj se i svako dobro