Što uzrokuje aritmiju


Uzrok aritmije ostaje često nepoznat. Bolesti srca, pluća, štitnjače, jetre, različite infekcije (npr. bruceloza, Lymeova bolest), promjena tjelesne temperature (povišenje ili sniženje), upale ili trovanja, anemija mogu uzrokovati pojavu aritmije. Ponekad su aritmije neželjena pojava tijekom uzimanja nekog lijeka. No, na rad srca mogu utjecati i svakodnevna emocionalna stanja, pa stres predstavlja jedan od najčešćih uzroka aritmije. Ne treba zaboraviti ni toliko prisutne štetne navike - duhan, kofein i alkohol, koji također mogu dovesti do aritmičnog rada srca.



Podjela aritmija


U stručnoj literaturi može se susresti više različitih podjela aritmije. Tako, prema mjestu nastanka aritmije - mogu biti atrijske (nastale u pretklijetkama) i ventrikulske (nastale u klijetkama). Zatim se mogu podijeliti na smetnje stvaranja i provođenja podražaja i ektopične aritmije koje nastaju izvan sinusnog čvora, a s obzirom na brzinu srčanog ritma, govori se o tahiaritmijama (ubrzani ritam) i bradiaritmijama (usporeni srčani ritam).



Kako prepoznati aritmiju


Većina ljudi obično osjeti ubrzan ili usporen rad srca, lupanje ili drhtanje u grudnom košu, ili pak ima osjećaj preskakanja srca. Uz takve promjene srčanog ritma nerijetko se jave i osjećaj nedostatka zraka, pritisak u grudima, vrtoglavica, uz razumljivu prateću psihičku uznemirenost pacijenta. U određenim aritmijama dolazi do poremećaja svijesti, kratkotrajne smetenosti, a ponekad su, nažalost, pojave nekih aritmija i fatalne za bolesnika.



Dijagnoza srčane aritmije


Pacijent koji primijeti neki od simptoma javlja se liječniku. Obrada započinje uzimanjem podataka o simptomima (anamneza), pregledom, a potom slijede odgovarajuće pretrage. Najjednostavnija je i svima poznata dijagnostička metoda - snimanje električne aktivnosti srca (tzv. EKG-elektrokardiografija). EKG se snima u mirovanju, ali se ponekad snima i u opterećenju (pacijent vozi bicikl ili hoda na pokretnom sagu, što može dovesti do pojave aritmije i/ili pokazuje neadekvatnu opskrbu srčanog mišića krvlju). Dinamička elektrokardiografija (Holter monitoring) metoda je u kojoj pacijent obavlja svakodnevne aktivnosti, ali pri tome na sebi nosi aparat koji snima električne aktivnosti srca tijekom 24 sata i registrira promjene ritma. Osim tih, u otkrivanju uzroka i postavljanju dijagnoze aritmije koriste se i druge, laboratorijske, radiološke metode i složenija elektrofiziološka ispitivanja provodnog sustava srca.



Liječenje


Naravno. Liječenje aritmije ovisi o njenoj vrsti i uzroku. Postoji niz lijekova koji liječe nastalu ili sprječavaju pojavu nove aritmije. Ako je to potrebno, u odeđenim situacijama primjenjuje se elektroterapija, bilo jednokratnom, tzv. elektrokonverzijom, ili privremenom ili trajnom elektrostimulacijom (tzv. pacemaker). Slijede potom složenije metode, poput električne ablacije ili kirurških zahvata.


Srčane aritmije česta su i nerijetko posve bezazlena pojava, koja ne zahtijeva poseban medicinski tretman. Ponekad svojim ponašanjem sam pacijent može spriječiti njihov nastanak. Zamjećivanje nekih od znakova aritmije razlog je za konzultaciju liječnika koji će potom procijeniti ozbiljnost aritmije i utvrditi eventualnu potrebu za daljom dijagnostičkom obradom i liječenjem.