Pratite nas na:
Naslovna
Recepti
Predjela
Supe
&
čorbe
Salate
Hleb
&
pecivo
Prilozi
Glavna jela
Deserti
Pića
Zimnica
Posni recepti
Napišite novi recept
Forum
Blog
Galerija
registruj se
Login
Дискусије
:
Кулинарство
+0 / -0
0
Pasterizacija mleka
PERISTERI
03. октобар 2012. у 14.30
Od skoro sam u mogućnosti da kupujem sveze mleko,izmuzeno i još toplo stigne u moju kucu.Zelela bih da ga kuvam tačno kako i koliko treba.Secam se da je nekada moja majka ,a i mnogi drugi,kuvala mleko da provri,sada sam dobila informaciju da to nije dobro.Navodno na tako visokoj temperaturi se unistavaju hranljive materije i da je poželjno da se kuva na temperaturi do 72 stepena.Na taj način se uniste stetne bakterije a sacuvaju se hranljive materije.Bilo bi mi drago da neko može da mi pomogne.
Hvala unapred!
+0 / -0
0
Zar_Ptica
(Master of teaching)
04. октобар 2012. у 11.00
Pasterizacija je postupak izlaganja namirnica (najčešće tečnih, posebno mlijeka) temperaturi 55-70 °C radi produženja roka trajanja.
Pasterizacija općenito je proces uništavnja vegetativnih formi mikroorganizama uz istovremenu inaktivaciju enzima u hrani. Postiže se izlaganjem namirnica letalnom vremenu i letalnoj temperaturi koji su različiti za različite vrste hrane i referentne mikroorganizme. Pasterizacijom se uništavaju bakterije, a da se pri tome bitno ne mijenja sastav, ukus i prehrambena vrijednost namirnice. Međutim svakim toplinskim tretmanom dolazi do degradativnih procesa u hrani kao što je gubitak vitamina, pigmenata i sl.
Vrlo često se pasterizuje mlijeko kao i sokovi marmelade, kompoti i sl. Mlijeko se pasterizuje izlaganjem temperaturi 63 °C 30 min., zatim se brzo hladi i skladišti na temperaturi ispod 10 °C. Pivo i vino zagrijava se 20 min na 60 °C.
Pasterizacija je dobila ime po francuskom hemičaru Louis Pasteuru koji je prvi primjenio ovu metodu.
+0 / -0
0
Zar_Ptica
(Master of teaching)
04. октобар 2012. у 11.02
Pasterizacija mlijeka
Objavljeno: 31. januar 2008.
Autor: Zdravko Šumić
Osnovni cilj pasterizacije je da se u mlijeku:
uniste patogeni mo
inaktivisu njihovi enzimi
Mycobacterium turbeculosis mora biti unisten, jer je on najotporniji patogeni mo u mlijeku, pa ako se on unisti sigurno su unisteni i ostali mo. Zbog ovoga je rezim pasterizacije i određen na osnovu ovoga mo.
Istovremeno se pasterizacijom unistava i dio neskodljivih mo (saprofitnih). Stepen unistenja saprofitne mikroflore je 99.5 – 99.9%. Isti efekat na unistenje mo se može postici visom t za krace vrijeme, ili nizom t za duže vrijeme. Ali je za ocuvanje termolabilnih komponenata mlijeka znatno bolji prvi postupak.
Primjenjuju se dvije metode pasterizacije:
niska pasterizacija, 63oC /30 min
visoka pasterizacija, 72oC/15 s
Oba nacina se koriste u industriji, mada je drugi način kao mnogo povoljniji i brzi (kontinualan) potisnuo prvi, dugotrajan.
.
Niska pasterizacija
Mlijeko se zagrijava u zatvorenim duplikatorima sa ugradjenom mjesalicom. Ovaj način nije kontinualan, a i postoji mogućnost rekonataminacije, pa je napusten.
Drugi način izvodjenja niske pasterizacije je pasterizacija mlijeka u bocama. Ona se izvodi kontinualno: zatvorene boce se transporterom provode kroz uredjaj sa toplom vodom, gdje se obavlja pasterizacija, te ne postoji mogućnost ponovne infekcije.
.
Visoka pasterizacija
Danas iskljucivo koriscen način pasterizacije u savremenim mljekarama je visoka pasterizacija. Ovaj način je potisnuo prvi jer je brzi i bolje ostaju ocuvane termolabilne supsatnce (vitamini, proteini i dr.), i fizicko hemijske osobine mlijeka.
Odvija se u kontinualno u plocastim pasterizatorima (plocasti izmjenjivaci Q) sa regeneracijom upotrebljene toplotne enrgije. Mlijeko se prvo zagrijeva već pasterizovanim mlijekom (cime se ovo hladi), a zatim se u narednoj sekciji pasterizatora dogrijeva vrelom vodom na temperaturu pasterizacije 75oC koja se održava u cijevi za održavanje temperature pasterizacije 15 s.
Nakon pasterizacije mlijeko odlazi u sekciju za regeneaciju cime se hladi[1]. Zatim u sekciju sa hladnom vodom, pa kroz sekciju sa pothladjenom vodom, gdje se hladi na +4oC.
Ako nije dobro pasterizovano mlijeko se preko sigurnosnog ventila vraca na početak procesa u balansni tank. Da li je mlijeko dobro pasterizovano provjerava se pomoću termometra postavljenog na izlazu iz sekcije za pasterizaciju. Dakle, provjerava se da li je postignuta t od 72oC.
Danas se primjenjuje i jedna metoda netermicke pasterizacije, a to je bakteriofugiranje mo iz mlijeka. To su centrifuge. Obrazovani talog mo i drugih sastojaka u mlijeku (leukociti, sluz, zgrusani proteini) se izbacuje u toku rada. Nedostaci ovog postupka su:
ukloni se 90% mo, sto je manje od toplotne pasterizacije kojom se unisti 95-99% mo,
zaostaju najmanje celije, a među njima i M. turbeculosis,
ne inaktivise enzime.
Zbog ovih nedostataka se kombinuje termicka obrada i bakteriofugiranje. Mlijeko se prije ili poslije termicke obrade podvrgava bakteriofugiranju. Ovaj kombinovani postupak je skup, ali daje odlične razultate.
Spisak korišćene literature možete naći u Literatura – Tehnologija mleka.
+0 / -0
0
Zar_Ptica
(Master of teaching)
04. октобар 2012. у 11.03
http://www.tehnologijahrane.com/tehnologijamleka
ovde ima bas dosta informacija pa pogledaj
+0 / -0
0
PERISTERI
(NEMAM MOTO)
05. октобар 2012. у 03.51
Hvala na odgovoru!
Istrazivala sam malo preko interneta i čini mi se malo teško primeniti proces u kucnoj varijanti.Kupicu termometar i pokusacu da održavam potrebnu temperaturu 30-ak minuta.
Kada se setim koliko sam mleka popila u detinjstvu...loše obradjenog:(
+0 / -0
0
Zar_Ptica
(Master of teaching)
05. октобар 2012. у 04.20
Ne znam, ovo sam nasla po nekim hrvatskim sajtovima,na srpskom bas i nema!
Na engleskom ima dosta literature o tome,nasla sam i to, mogu ti to kopirati ako hoćeš.
Pa ja i dalje tako kuvam mleko :=)
„valja se”!
Ali već možda par godina unazad gledam onako pred kraj i pre nego sto uopste pocne da vri, neko se tek tek malo uhvati kajmaka tada skidam sa ringle. Zašto - ne znam ali mi se dopalo da ga tako kuvam, a i onda mi neće iskipeti :)
Napila sam se ja i mleka koje uopste nije kuvano, da ne kažem direkt iz krave :))) (dobro nije bilo direktno,ali shvatas na šta mislim).
+0 / -0
0
kriska
(Kakve su ti misli, takav ti je)
05. октобар 2012. у 07.21
Ja uvek to domaće mleko dobro skuvam. Pustim da prokljuca i da se podigne pena, pa sklonim sa ringle i opet vratim da još malo prokuva.
moguće da mu ubijem korisne sastojke, ali bas me nešto strah od potencijalnih bakterija iz mleka.
Ja i kad sam bila dete, pamtim da su ljudi sa sela uvek dobro prokuvali tek izmuzeno mleko.
+0 / -0
0
PERISTERI
(NEMAM MOTO)
06. октобар 2012. у 02.41
Kriska,tako sam i ja radila ali sada ga kuvam ovako kao Zar ptica.Ukusno,lepo mleko...za sada nemamo nikakvih problema,digestivni trakt pod kontrolom...ja resila „pod stare dane” da unosim hranljive materije iz mleka :) Bolje ikad,nego nikad!