@Prerija
> Taj Kanadski Bond Index ima return 4.35% na zadnjih 10 godina. Ako je moj horizont tu negde oko 10 godina da li mogu da kažem da bi to bilo prihvatljivo za taj 55% deo portfolija?
Rekli smo da nema potrebe da se gleda u nedavne istorijske rezultate jer ti to ne govori mnogo o skorijoj buducnosti. :) Gledam sad na
http://www.scotiabank.com/funds/profiles/FP5307_74_ENG.pdf Tu piše da je prosek u 10 godina 4,43%, ali možeš videti da je nekih godina preko toga (2011-e čak 8,73%) a nekih godina ispod (npr. ove godine je za sada negativan -1,22%). Cudi me malo da nijedne godine od poslednjih 10 nije zavrsio negativan, ali opet da kažem, ne znam detalje za Kanadu i da li su kod vas stope skocile, pa da fond padne.
Za sledećih 10 godina cifra može biti i preko 4% i ispod 4%, to ne možeš predvideti. Pitanje za tebe je da li je bolje investirati tvoj „fixed income” (50-60% para, sa planom povecanja tog procenta) kroz ovaj fond (iako je MER od 0,84%) ili na druge nacine. Jedan način bi bio da uzmes GIC. Vidim sad ovaj link koji si naveo. Zaista, na 5 godina GIC placa 2,51% godisnje (ne svih 5 godina zajedno nego svake godine). Čitam sad onaj „fine print” tamo sa tri zvezdice, i ako sam dobro razumeo, kamatu placaju godisnje i nema automatskog reinvestiranja nego bi dobio kamatu na racun. Drugi način bi bio da uzmes pojedinacne obveznice. Pitaj u banci da li možeš da kupis pojedinacne obveznice na ovom racunu. Sto rekose na FW: „Yould have to speak with Scotia Bank to see what products they might have”, tj. „Can I buy individual bonds, not the bond fund but individual bonds?”. Ne znam gde mogu da se vide trenutne stope za obveznice u Kanadi, ali gugl kaže ovo:
http://www.bankofcanada.ca/rates/interest-rates/canadian-bonds/ Ako su to zaista stope, onda je na 5 godina 1,5-2% (zavisno da li se gleda 3-5 years or 5-10 years), sto je manje od 2,51%. Uz to, možda ni ne možeš da kupis pojedinacne obveznice na tom racunu. (Kod vas u Kanadi postoje i odlične obveznice ciji je prinos vezan uz inflaciju, ali ne znam napamet kako se zovu i za ovo poredjenje ni ne moramo sad da gledamo njih.)
Znaci, tvoj praktican izbor je verovatno ili GIC (trenutno placa 2,51% na 5 godina) ili obveznicki indeks fond (MER 0,84% i ne vidim koliki mu je trenutni „yield”, ni na tom PDF gore ni na Guglu kad tražim MUTF_CA:BNS386).
Kod GIC je racun jasan: ako stavis, recimo, $10.000 sada onda ćeš za četiri godine dobiti svake $251 (koji ćeš posle morati da sam reinvestiras, npr. kad kupujes fondove za nove pare koje stavljas na racun ili kad rebalansiras) i pete godine ćeš dobiti $10.251. Rizik na GIC je da stope mogu da skoce. Znaci ti stavis ovo na 5 godina i možda za godinu-dve stope skoce na 5% godisnje, ali ti si „zarobljen” na 2,51%. No, sume koje ćeš dobiti su garantovane. Takođe, imaš malo vise posla oko reinvestiranja nego u fondu.
Kod fonda je neizvesnost nešto veca: trenutna cena (NAV) je oko $11,19 (Gugl mi daje cenu od 29-og novembra, ne danasnju). Znaci, za $10.000 bi dobio oko 893,65 investicionih jedinica tog fonda. Rizik je sto ta cena onda može i da ide navise ali može i da ide nanize. (Znaci, na obveznickom fondu možeš i da izgubis deo kapitala!) Suma koju ćeš dobiti nije garantovana, ali je obično *ocekivana* da bude veca nego na GIC. Da bi to zaista bio slučaj ovde, onda bi ovaj fond morao da zaradi na obveznicama nekih 3,5% godisnje u sledećih pet godina da bi nakon placanja MER od 0,84% tebi ostalo preko 2,51%. Pošto ne znam koliko trenutno placaju obveznice u Kanadi, teško je da se oceni da li bi ovo zaista zaradilo vise ili ne. Ono sto je lako da se oceni je da bi imao manje posla oko reinvestiranja ako ides kroz fond nego kroz GIC. Fond obično automatski reinvestira dividende koje isplacuje.
Ako ne možeš da se odlucis između GIC i fonda, stavi eto deo para i na jedno i na drugo da bi video kako ide. Možeš čak i da stavis GIC na rok kraci od pet godina ako nećeš da cekas toliko (mada ćeš dobiti manju godisnju kamatu). Ja sam svojevremeno kupovao neke pojedinacne obveznice, ne zato što sam mislio da ću zaradim vise nego na obveznickom fondu, nego zato što me je zanimalo da vidim kako to radi. Naravno imao sam pare i na GIC (što se u Americi zove „CD” iliti „Certificate of deposit” i u Srbiji valjda „orocena stednja”).
Ako bi uzimao samo jedno, ja bih lično stavio pare u taj fond sad dok ima još 9 ili 13 godina do početka skole, pa bih posle prebacivao vremenom u GIC (ili na „money market” kad dodje do te godine u kojoj treba da placas troskove), kako sam i pre pisao da treba uzeti GIC kad dodje blize trosenju para. No, na tebi je da odlucis da li mislis da je bolje/lakse/rizicnije ići kroz fond ili GIC.
> Ostale GIC ponude ne razumem šta znace koja je razlika između njih.
Koliko vidim, nijedna ponuda ne izgleda bolja. Prvo, ima GIC koje su vezane za indeks akcija i NEMOJ uzimati te GIC. Naizgled one nude veću sigurnost uz mogućnost vece zarade, ali nema potrebe da placas banci za tu sigurnost. Ako hoćeš da investiras u akcije, onda investiras kroz akcijske indeksne fondove, a ako hoćeš sigurnost, onda stavis pare u GIC. Ti sam možeš da odredis kako da miskujes to dvoje, a ne da banka to radi. Drugo, ima ovih nekih Flex/Accelerated/Laddered/Redeemable GIC, ali svi oni placaju manje nego ovaj Non-reedemable GIC od 2,51% na 5 godina (ili 2% na 2,5 godine).
> „MER je skup 0.84%, Inflacija 2% pa ne verujem da da bi Bond index zaradio preko 3% u sledećih nekoliko godina da bih bio breakeven”
To je bio bezveze komentar. Ko zna kolika će inflacija biti u sledećih par godina. Obveznice obično cuvaju vrednost u realnom iznosu, ali ako ih uzmes na duzi rok, neizvesnost raste. Na pojedinacnim obveznicama ne možeš da izgubis nominalan iznos, ali možeš da izgubis realan iznos ako skoci inflacija. Na fondu možeš da izgubis i nominalan iznos, jer NAV moza da padne (kad stope porastu). To da obveznicama pada vrednost je nekad zbunjujuce za početnike, ali tako je: kad stope rastu, onda pada vrednost (prethodno kupljenim) obveznicama koje imaju nizu stopu; sa druge strane, ako stope padnu, onda raste vrednost (prethodno kupljenim) obveznicama koje imaju visu stopu.
Ono sto je tebi bitno je da li da stavljas pare u taj fond od 0,84% ili u nešto drugo (GIC ili pojedinacne obveznie u Scotia banci, ili da menjas banku). Taj fond možda jeste skup, ali ako je to najbolje što se nudi, onda je to to. U svakom slučaju izgleda bolje da ides u te indeksne fondove nego da ostanes u onom „Scotia Partners Balanced Income & Growth Portfolio” fondu u kome si bio:
http://www.scotiabank.com/funds/profiles/FP73190_74_ENG.pdf Jesi li primetio da taj ima MER od 2,25%?! A pritom sve sto radi je da raspodeli tvoje pare na 40% obveznice, 30% kanadske akcije i 30% ostale akcije. To možeš i sam da uradis znatno jeftinije. Plus taj odnos 60:40 equity:fixed je bio okej kad si kretao pre par godina, ali je sad verovatno bolje preci na nešto konzervativnije kao 45:55 (ili 40:60 ili 50:50, kako god hoćeš).
Ta njegova predvidjanja hoće li inflacija biti ovoliko ili onoliko ti ne pomazu da doneses odluku: fond ili GIC (ili već šta treće: pojedinacne obveznie u ovoj banci ili menjanje banke). Na stranu onda sto u istom postu taj neko kreće da prica da treba da uzmes (samo) „corporate” obveznice umesto državnih obveznica. To čak nije ni poredjenje „apples-to-apples” jer nisu rizici isti. Ovaj indeksni fond već ima 29,8% „corporate bonds”. Jedan zakljucak iz ovoga je da ne verujes svemu sto procitas na forumima. Ne veruj ni meni! :) Sam odluci šta mislis da je najbolje za tebe.
> Ja i ne ocekuje da stavljajuci u Bonds imam neki veliki prinos. Onaj deo u eqitij-u će biti zaduzen za to.
Ja na tom RESP ne bih ocekivao nikakav veliki prinos, nego najpre da ocuvas vrednost (a onda možda nešto uvecas) u odnosu na troskove skolovanja za sledećih 9-13 i 13-17 godina.
Na kraju krajeva, tebi nije bi bitna prosecna inflacija nego skolarina i ostali troskovi koje ćeš placati sa ovog RESP racuna. Ako danas imaš para kojima bi mogao da platis, recimo, jednu godinu skolovanja, šta ti daje najvece sanse da ocuvas (ili uvecas) vrednost tih para tako da kroz 9 godina možeš i dalje da platis jednu godinu skolovanja (plus ćeš stavljati još para, pa ćeš imati za još vise godina). Možda će skolarina da skoci vise od prosecne inflacije, možda će da skoci manje. Tebi je bitna skolarina ne inflacija.
U Americi čak ima 529 racuna (kao taj vas RESP) gde možeš da uplatis skolarinu: znaci, ako ti sad stavis para koliko je jedna godina skolarine danas, onda ti oni garantuju da ćeš od toga platiti jednu godinu kad ti bude trebalo (kroz recimo 9 godina). Time ne moras da brines o iznosu novca nego znaš da imaš pretplacenu skolarinu. Jedini je problem sto su ti racuni vezani samo za izvesne skole, pa gubis fleksibilnost ako ne znaš gde će deca da idu.
Takođe, kad već pominjemo cuvanje vrednosti, postoje kako pomenuh gore, kod vas u Kanadi obveznice koje su denominirane u odnosu na inflaciju (čak su kod vas krenule pre nego ovde u Americi). To je nešto sto bi mogao da pogledas za buducnost.
Za kraj da sumiram tri stvari koje smo pomenuli za tebe:
1. Pitaj u banci da li možeš da kupis pojedinacne obveznice
2. Vidi gde mogu da se nadju trenutne stope za kanadske obveznice
3. Vidi kako se zovu te obveznice gde je stopa u odnosu na inflaciju
And, for the very end, if no one else is commenting on this here, why are we writing in Serbian? :) Why should we not write in English, either here or on FW, so that more people can comment on this and correct some flaws, if any, in our reasoning? Međutim, možda je bolje zbog diversifikacije da imaš pricu i na srpskom i na engleskom. :)