Дискусије : Берза

 Коментар
Opcije
Profesor-Kanada
(Profesor)
01. април 2012. у 13.03


AAPL Apr 2012 350.000 call

252.96 9.53(3.63%) Mar 30, 3:59PM EDT
********************************************************************

U julu/2011 dve osobe su odlucile da investiraju u AAPL.

Osoba # A: Nek-orisni i Osoba B: Option-trader

Transakcije od Jula/2011.

Osoba A/Nek-orisni je kupio 1,000 akcija AAPL po ceni od $350 po
akciji.

Osoba B/Option-trader je kupio AAPL April 2012 10 calls (1 call = 100 akcija) SP $350.00.

ORISNI, za gornji primer objavi listu svih negativnih razloga za
investiranje u opcije.

Imported_from_SERBIA
(Hacker-Pschorr)
01. април 2012. у 21.17
Sad će orisni dok procita koju knjigu.:)

Orisni, nisam mogao odoliti a da ne komentarise.:)
Pozdrav
fcuk
(A)
01. април 2012. у 21.49
:))))
orisni
(diskutant)
02. април 2012. у 09.29
@Profesor
> ORISNI, za gornji primer objavi listu svih negativnih razloga za
investiranje u opcije.

Ne shvatam poentu pitanja? Šta hoćeš da kažeš?
1. Orisni ne zna šta su opcije?
2. Na opcijama može nekad da se zaradi?
3. Na opcijama može čak i da se „investira”?

Ovo poslednje je malo problematično, zavisno od toga kako definisemo reč „investiranje”. Na opcijama svakako može da se trguje/kladi/ja-tebi-ti-meni/ocekivana-dobit-manja-nego-na-akcijama-za-isti-preuzeti-rizik, ali ne može bas nešto da se investira u smislu da se ulaze na duzi rok.

Ako bih ja naveo neke pozivitivne ili negativne razloge jedne strane transakcije opcijama, postoje odmah i dualni negativni ili pozitivni razlozi druge strane transakcije. Ako neko proda/kupi call/put, neko drugi taj isti call/put kupi/proda. Koliko jedan zaradi toliko će drugi da izgubi. Da li ti, Profesore, tvrdis da su clanovi ovog foruma najpametniji ucesnici na trzistu opcijama i kad god naprave transakciju uvek dobijaju posto sa druge strane izvacare neku budalu koja uvek gubi?
karabaya
(zabusavam)
02. април 2012. у 10.24
Zaboravio si postaviti link za knjigu.
Profesor-Kanada
(Profesor)
02. април 2012. у 11.04

Ni jedan od mojih studenata na četvrtoj godini Bus Admin ne bi
dao pogresan odgovor na gornju temu.

Orisni, tvoj odgovor nema veze sa pitanjem.

Ocena: F-
orisni
(diskutant)
03. април 2012. у 02.45
@Profesor-Kanada
> Orisni, tvoj odgovor nema veze sa pitanjem.
Tvoje pitanje nema veze sa zivotom (početnika). Ovde imamo slučajeve FCUK(A) koji hoće da kupe akcije jer je o njima nešto citao na forumima, Karabaje koji je „vadio pare iz penzionog” ali ne može da nam objasni šta to znaci, Dimitre koje hoće da kupi akcije neke firme sa gasom jer firmom vodi „nasa žena”... a ti pricas o opcijama. To ti je kao kad u Srbiji smanje porez na uvoz rezervnih delova za svemirske letilice a pritom ljudi nemaju para da kupe kola ili bicikl. To nema veze jednog sa drugim.

Takođe, ti nisi odgovorio na moja pitanja. Prvi sam pitao na onoj drugoj tebi je li bolje trgovati AAPL opcijama ili citati knjige. Nisi tamo ništa (smisleno) odgovorio. Možda je ovo otvaranje nove teme i postavljanje pitanja tvoj način da odgovoris na pitanje. I na ovoj temi sam te pitao par pitanja, ali nisi ni na jedno odgovorio. Osnovno pitanje je koja je sustina tvog zalaganja za opcije.

Možeš li ti ukratko da kažeš zašto bas opcije? Da li tvrdis da na njima može da zaradi vise nego na akcijama uz isti preuzeti rizik? Ja zaista ne razumem šta ti hoćeš da kažeš.
karabaya
(zabusavam)
03. април 2012. у 08.40
Da li ovakve kao orisni u Hrvatskoj zovu Glupi Kolovoz?

Naravno da mogu da kažem iz kakvog penzionog sam izvadio pare i koliko, ali eto sad bas neću... hoću da se malo preznojavas.

A vizavi Profesorovog posta gore pa covjek te lijepo pita a ti opet kao jegulja... Možeš li ti ikad odgovoriti razumno na bilo koje pitanje?
Profesor-Kanada
(Profesor)
03. април 2012. у 14.19
Orisni, saljem ti nekoliko glagola da ti bude lakse kada čitaš material koji i osoba is prvog razreda zna.

withdraw - izvaditi/vaditi
withdraw - odstupiti
withdraw - podići ulog
withdraw - povući
withdraw - uzeti natrag

Pre 5 ili 6 godina, bilo je nas 8 + ti koji smo se redovno javljali
na „Diskusije Berza”. I te 2007 godine, svaki dan je neko preporucio
akcije da se kupe. 'Market'(nik), najbplji strucnjak za tehnicke
analize akcija, često puta je napisao da '8' imaju mnogo bolje preporuke nego Wall Street. Nikada ti neću zaboraviti sto si njega
kao grugih 7 oterao za naše 'Berze'.

U to vreme su zahtevali da svaki objavi svoju profesiju/struku koji
žele da budu na berzi. Svi smo to uradile sem tebe.

Orisni, objavi sada šta je stoja struka i šta radis. Zašto to krijes
kao zmija noge.
Profesor-Kanada
(Profesor)
03. април 2012. у 14.21
Treba da piše : svi smo to uradili.
Profesor-Kanada
(Profesor)
03. април 2012. у 21.01

orisni(diskutant)
07. februar 2012. u 03.36
____________________________________________________________

> zar nije bolje, jeftinije i manje rizika 'igrati' opcije.
____________________________________________________________


Ne, apsolutno nije! Stefu svaka cast sto je zaradio neke pare na opcijama, ali to ne potvrdjuje da se na opcijama zaradjuje vise nego na akcijama.

Čak naprotiv, opcije imaju veci rizik (za istu ocekivanu dobit) ili manju ocekivanu dobit (za isti rizik).
??????????????????????????????????????????????????????????????????

Orisni, prakticno/realno/matematicki odgovori na moje pitanje.

Osoba A je kupila 1,000 akcija AAPL za $350 po akciji.
1,000 x 350 = $350,000.00. Balance od $350,000 je 0.00.

Osoba B je kupila 10 calls SP 350. za $28,000. Balance od $350,000 -
$28,000.00 je $322,000.00.

Kada je AAPL akcija dosla na $600.00 i A i B su zatvorili svoje pozicije.

1. Kolika je bruto zarada za:

a) za shareholdera/actionara $...

b) za option-tradera $...

2. Izracunaj R/R Rate of Return za:

a) za shareholdera/actionara %

b) za option-tradera %

3.Koju sumu su investirali:

a) shareholder/actionar $...

b) option-trader $...

stef
(zgubidan)
03. април 2012. у 22.52
kad smo već tu, uracunaj i rizik , bas me zanima kako ga ti vidis.
SME
(vernik)
04. април 2012. у 21.15
Ajde orisni i mene zanima kako će da ispadne racun, ne mogu vise da cekam.
orisni
(diskutant)
05. април 2012. у 05.33
@karabaya
> Naravno da mogu da kažem iz kakvog penzionog sam izvadio pare
A vizavi Orisnovnog pitanja gore pa covjek te lijepo pita a ti opet kao jegulja... ;)

@Profesor-Kanada
> 'Market'(nik), najbplji strucnjak za tehnicke analize akcija
Je li to najbolji među velicanstvenih 8 ili ono najbolji na svetu a i sire? :)

> Nikada ti neću zaboraviti sto si njega kao grugih 7 oterao za naše 'Berze'.
Nešto ne verujem da sam ga ja oterao. moguće je da je zaradio ogromne pare i sad uziva na Havajima a ne kao mi da se ovde „potuca” po forumu. Uzgred, i forum je postao bolji od kad nema vise tih „analiza”, bilo tehnicarskih bilo fundamentalistickih. Sad je tu samo pracenje mineralogije, gledanje u Atari i zvanje Dzejsona.

> Orisni, objavi sada šta je stoja struka i šta radis.
Orisni je diskutant, kako i piše. Zašto ti je bitno šta je još Orisni?

> Čak naprotiv, opcije imaju veci rizik (za istu ocekivanu dobit) ili > manju ocekivanu dobit (za isti rizik).
> ???????????????????????????????????????????????????????????????????
Ne shvatam ove znakove pitanje koje si napisao. Da li to ne razumes o cemu pricam ili kažeš da nije tako? Ako si ti profesor finansija, bila koja od te dve tvrdnje izgleda prilično opasna. Hajde kad se ovi amateri i hobisti javljaju, oni mogu da pišu šta hoće. Ali ako ti kome je to struka ne znaš o cemu se ovde radi, ti za iznosenje takvih stvari možeš da izgubis posao profesora!

> 1. Kolika je bruto zarada za:
> a) za shareholdera/actionara $...
Valjda 1.000 * ($600-$350) = $250.000.

> b) za option-tradera $...
Auh, cekaj, nisam još stigao do tog poglavlja citajuci o opcijama. Tek sad kod Talesa iz Mileta, maslinovog ulja i precnika koji polovi krug. :) Bilo bi mi lakse da sracunam da si ti odgovorio na sledeće pitanje:

Osoba B- je prodala 10 calls SP 350. za $28,000. Balance od $350,000 +
$28,000.00 je $378,000.00. (Ovo podrazumeva da B- nije imala akcije, ali ako hoćeš možeš i da uzmes da ja imala, ali da je krenula sa manje od $350k.) Kada je AAPL akcija dosla na $600.00, B- je pozvan da da akcije. Koliki je bruto gubitak za B-?

> 2. Izracunaj R/R Rate of Return za:
> a) za shareholdera/actionara %
Ne znam kako se racuna, ali valjda $250k/$350k = negde između 70% i 75%.

> b) za option-tradera %
Ne znam kako se racuna (a i nisi nam rekao šta je radio sa preostalih $322k), ali valjda (1.000 * ($600-$350) - $28.000 + $322.000 - $350.000) / $350.000 = 55,4%.

> 3.Koju sumu su investirali:
> a) shareholder/actionar $...
$350k (sve u AAPL akcije).

> b) option-trader $...
$350k (od čega $28k u AAPL opcije i $322k ispod duseka). Osim naravno ako ti možda ne gledaš samo kupovinu opcija za $28k pa onda možda kažeš i da je ROI (1.000 * ($600-$350) - $28.000) / $28.000 = 793%

Eto na kraju osoba B ima manje para ($544k) nego osoba A ($600k), ali to je bruto, bez troskova brokera i placanja poreza.

@stef
> kad smo već tu, uracunaj i rizik , bas me zanima kako ga ti vidis.
Isto kao i Norbert Senkler. Ovde je jedna od najboljih diskusija za to zašto opcije nisu bolje od akcija: http://www.financialwebring.org/forum/viewtopic.php?f=4&t=123&start=75#p1311 No, mislim da smo o tome već pricali i da ti nisi ubeđen u to. Okej, tvoj stav. Nema potrebe da se prepiremo oko toga. Ako hoćeš, možeš da čitaš nešto drugo od Norberta tamo za vas u Kanadi: http://www.finiki.org/wiki/Norbert%27s_gambit
@SME
> i mene zanima kako će da ispadne racun, ne mogu vise da cekam.
Ja sam mislio da ti kao ekonomista to možeš sam da sracunas u glavi, bez digitrona. A sad ozbiljno, to što ne možeš da cekas nije bas dobro za investiranje.
stef
(zgubidan)
05. април 2012. у 11.31
ja nisam ubeđen ( u stvari stvarnost demantuje ) u Random Walk teoriju.

Matematika sa sajta je tacna, kad bi sve bilo slučajno.. pa eto, jednom dobijes jednom gubis pa sa opcijama izgubis vise. Moje iskustvo nije takvo.
orisni
(diskutant)
05. април 2012. у 17.25
@Stef
Nisam razumeo šta si hteo da kažeš. Matematika na stranu. Kad ti kao osoba B kupujes „call”, postoji neka osoba B- koji ti prodaje taj „call”. U 90% slučajeva ta osoba B- to radi profesionalno, radi duže vremena od tebe, znatno je blize izvoru informacija nego ti, ima na raspolaganju znatno mocnije kompjutere od tebe (i znatno je blize berzi nego ti pa može da trguje brze :)...

> jednom dobijes jednom gubis pa sa opcijama izgubis vise.

Ovo takođe nisam razumeo šta si hteo da kažeš.

> Moje iskustvo nije takvo.

Prvo, kako ćeš ti lično razlikovati da li su tvoji rezultati plod sreće ili znanja? Drugo, zašto bi iko generalizovao iz tvog iskustva. Eto ti si super trgovac opcijama i zaradjujes velike pare. Zašto bi iko drugi to mogao da radi ako ti možeš? Zašto drugi ne igraju tenis i zaradjuju pare kao Novak Djokovic? Za investiranje u indeksne fondove im treba daleko manje pripreme nego za trgovinom opcijama, a ocekivana zarada im je veca. Zašto igrati igru (opcijama) gde se ocekuje da gubim?
Profesor-Kanada
(Profesor)
07. април 2012. у 16.28
The World of Options:

AGRICULTURAL

CURRENCIES

BROAD MARKET INDICES

GOVERNMENDT BONDS

INDUSTRY GROUP INDICES

PRECIOUS METALS

TREASURY NOTES - US

TREASURY BILLS - US

FINANCIAL

ALL TYPES OF METALS

+ OTHERS.

Za gornje opcije zahteva se vreme (24/7), znanje, odlicni programi
itd. Kako da kupujem/prodajem opcije na 'orange juice' kada nisam
u stanju da predvidim šta će 'Mother Nature' da uradi vremenski na
Floridi. Da gubilo se 7,000,000,000 na currency opcije.

EQUITY OPCIJE, njih kupujem/prodajem i samo o njima pišem.

Sa dobrim poznavanjem fundamentalne analize i 10 faktora iz
tehnicke analize, u svakom slučaju opcije imaju veću prednost
na zaradu i smanjenje gubitka na novas ulozen, umesto kupovine
akcija.

Dolazi kolega kod mene i sa vrata mi govori da je dobio poziv od
njegovog brokera da kupi 1,000 akcija RIM po $73/akcija.
„Idealan investment jer su akcije 50% od 'High'.”

Preporucujem ti ali sa rezervacijom da kupis 10 calls SP $70
po $2.

1,000 x 73 = $73,000 za akcije

1,000 x 2 = $2,000 za opcije ($71,000 kupi Invest Trust units)

Sada su akcije RIMa $13, gubitak na akcijama $60,000. Bal = $13,000

Kiliko je gubitak na opcijama = 0.00

73,000 - 2,000 = 71,000 x 9% = 6,390

Balance = 73,000 - 2,000 + 6,390 = $77,390.

Osoba (F) sef za Wealth Mgt kod veoma poznate firme, kupila je
2,000 akcija od Manual Life po $42/akcija. Pokusavao sam da je
ubedim da kupi opcije. Sada su akcije oko $13. Gubitak $58,000,
da je kupila call opcije bila bi u dobitku.

Profesor-Kanada
(Profesor)
07. април 2012. у 17.08
Orisni, tvoja ocena na pitanja F--.
Namas znanja (racun) za III raz osnovne skole.

Tvoji odgovori:

1. Koliko je bruto zarada za

a) ok

b) x

2. Rate of Return

a) između 70% i 75% ok

b) 55.4% X 252,000 x 100/28,000 = 900%

3. Koju sumu su investirali:

a) 350k ok

b) x 28,000

Zakljucak

a) zaradio $250,000 sa sumom od 350,000 i R/R od 71%

b)zaradio $252,000 sa sumom od 28,000 i Rate of Return od 900%

da su AAPL akcije pale na $200 A bi imao gubitak od $150,000,
bal = $200,000

a B sa opcijama nema gubitka, bal = $350,980.

orisni
(diskutant)
08. април 2012. у 03.24
@Profesor-Kanada
Odakle ti brojka $252.000 (dvestopedesetdva)? Treba da bude $222.000 (dvestodvadesetdva) = 1.000*($600-$350) - $28.000. Možda si nešto bio pogresno napisao za strike price ($350 - tristopedeset piše gore) ili nam nisi rekao šta je bilo sa onih $322,000, pa otud razlika u racunu. Tako ti je i zakljucak pogresan: nije B zaradio vise (ti kažeš B $252k i A $250k) nego je A zaradio vise (A $250k i B $222k), znaci zaradio je vise para onaj ko je bio u akcijama a ne onaj ko je bio u opcijama!

> da su AAPL akcije pale na $200 A bi imao gubitak od $150,000,
bal = $200,000
> a B sa opcijama nema gubitka, bal = $350,980
Odakle ti brojka $350.980?! I odakle uopste cela ideja da kad neko kupi „call” i cena padne dok opcija istekne (mada nisi rekao koliko ima do isteka nego samo da je trenutna cena $600) on nekako može da zaradi?! B sa opcijama gubi $28.000 koje je platio i ima balance=$322.000 (plus zaradu/gubitak na te pare jer nam nisi rekao gde je drzao te pare).

1. Eto neka Stef kao neutralna osoba kaže ko je ovde u pravu što se tiče racuna.

2. Nisi rekao šta je bilo sa osobom B- koja je osobi B prodala „call”. Koliko B- gubi kad cena skoci na $600 a koliko dobija kad cena padne na $200?

3. Što se tiče tvoje glavne tvrdnje, daj nemoj me/se zezati oko ovoga: „u svakom slučaju opcije imaju veću prednost na zaradu i smanjenje gubitka na novas ulozen, umesto kupovine akcija.” Da li ti zaista tvrdis da bi ovo smeo da prevedes na engleski i potpises pravim imenom i prezimenom, tvrdeci da opcije imaju manje rizika nego akcije ili da opcije imaju veću ocekivanu dobit za isti preuzeti rizik?! Rekoh već da nije to za zezanje ako zaista radis kao profesor.

4. Kakve veze imaju tvoji pojedinacni primeri „Dolazi kolega kod mene...” i „Osoba (F) sef za Wealth Mgt kod veoma poznate firme” sa time kakva je prosecna zarada na opcijama i akcijama? Ne možeš gledati generalan prosek iz dva pojedinacna primera.
Profesor-Kanada
(Profesor)
08. април 2012. у 21.01
a) zaradio $250,000 sa sumom od 350,000 i R/R od 71%

b)zaradio $252,000 sa sumom od 28,000 i Rate of Return od 900%

da su AAPL akcije pale na $200 A bi imao gubitak od $150,000,
bal = $200,000

a B sa opcijama nema gubitka, bal = $350,980.

Orisni nije u mogućnosti da shvati da si odgovori 100% tačni:

1. Ima problem sa memorijom

2. Nema znanja da izracuna laka pitanja iz racuna za III razred
osnovne skole

3. Problem sa termilogijom, 'bruto zarada' = Gross Proceeds

4. Nema znanja iz 'accountinga' i nije u stanju da koristi
fundamentalnu analizu

5. Kada nije u stanju da pronadje odgovor trazi pomoć od drugih

6. Kada ga stavimo u sah-mat poziciju, tada preokrene cinjenice
i matematicke dokaze i ljigavo i podmuklo pokusava da dokaze da
je uvek on tačan.

I. pitanje: Koliko je BRUTO zarada a II. Rate of Return za:

a) zaradio $250,000 sa sumom od 350,000 i R/R od 71%

b)zaradio $252,000 sa sumom od 28,000 i Rate of Return od 900%

Dokaz: pogledati početak ove teme/Opcije i vidi da je cena AAPL
call $252.96. Po toj ceni je prodato.

1,000 x 252 = $252,000 ( gubi se vreme sa comm & cents)

Bruto zarada je prodajna cena, i to se prijavi za porez a posle se
odbija ACB i troskovi.

Vidim da nisi u stanju da proracuns i tačan Rate of Return i zaradu
na opcije. Suma od $322,000 je investirana ( ne stavljna pod dusek
kao sto ti pišes).

Dokazao si da nemas pojma kako da izracunas interes ratu. To je vrlo
lako.

Profesor-Kanada
(Profesor)
08. април 2012. у 21.21
Orisni:

„ Kakve veze imaju tvoji pojedinacni primeri ”Dolazi kolega kod mene...„ i ”Osoba (F) sef za Wealth Mgt kod veoma poznate firme„ sa time kakva je prosecna zarada na opcijama i akcijama? Ne možeš gledati generalan prosek iz dva pojedinacna primera.”
______________________________________________________________

Stvarno nemas pojma šta se dogadja. Skoro svi kanadski
'Mutual Funds' a da ne govorim za druge firme imaju na hiljade gore pomenute akcije i pokazuju drasticne gubitke. To je bio samo sample,
za pamentnu osobu je doboljno.
Profesor-Kanada
(Profesor)
08. април 2012. у 21.48
Orisni:

„Ne shvatam poentu pitanja? Šta hoćeš da kažeš?

1. Orisni ne zna šta su opcije?
2. Na opcijama može nekad da se zaradi?
3. Na opcijama može čak i da se ”investira„?”

Odgovor:

1. Tačno.

2. Na opcijama može da se zaradi i smanji gubitak sa puts(ima akcije).

3. Opcije su pozitivan dao investitanja. To vazi za osobe koje
poznaju 'Equities' i imaju prakticno znanje. IQ > 85.
orisni
(diskutant)
09. април 2012. у 01.46
@Profesor
Postavio sam ti četiri pitanja. Odgovaras selektivno.

Pitanje 1.

Prvo, kad sam ostavio moj racun 05. april 2012. u 05.33 nisam gledao prvi post ovde nego samo tvoj prethodni (03. april 2012. u 21.01) u kome se ne pominje $252.96.

Drugo tj. nulto, kao sto rekoh, neka kaže Stef ko je ovde u pravu.

Treće, B je kupio opcije za $28.000 i prodao po tvome za $252.960 (a po mome za 1.000*($600-$350)=$222.000 jer si ti ostavio brojke $600 i $350 u drugom postu a ne tih $252,96).
E sad ti kažeš da je B zaradio $252.960 a ne $252.960-$28.000=$224.960? Kako onda A koji je kupio akcije za $350k i prodao za $600k nije zaradio $600k nego „samo” $600k-$350k=$250k? :)

> a posle se odbija ACB i troskovi.
Šta ti je ACB? Mrzi me da guglam. To je valjda pre bila neka kosarska liga u Spaniji.

> Suma od $322,000 je investirana ( ne stavljna pod dusek kao sto ti pišes).
Kao sto rekoh gore, ti nam nisi rekao gde je i kako investirana. Moj racun je bio za to da je stavljena pod dusek. Sve i daje bilo kamate od recimo 1% godisnje, opet bi A na akcijama ($250k) imao vise nego B na opcijama ($222k+$3.220).

> nije u stanju da koristi fundamentalnu analizu
Ovde nemam pojma šta si hteo reci ni kako si dosao do ovog zakljucka. :) :)

Pitanje 4.

Neću uopste da komentarisem tvoje tvrdnje da se generalni zakljucci mogu izvuci iz dva primera posto imamo da vidimo ozbiljnije stvari.

Pitanje 2.

NISI ODGOVORIO šta se desava sa osobom B- koje je prodala te „calls” osobi B?

Pitanje 3.

NISI ODGOVORIO da li bi smeo ovo da potpises punim imenom i prezimenom, sa sve titulom: „I, Profesor-Kanada, claim that trading stock options has LESS risk than trading underlying stocks, and any economist who claims that trading stock options has more risk is dead wrong!” Kao sto rekoh, nemoj se zezati oko ovoga jer za ovakve stvari možeš da izgubis posao. Okej je dok se ovde „družimo” i pricamo na srpskom i diskutujemo neke primere. Ali pisati ovakve stvari na engleskom za generalan slučaj bi bilo opasno za tebe. Nama ni iz dzepa ni u dzep.
Profesor-Kanada
(Profesor)
09. април 2012. у 13.06
Orisni, da bi ti dobio moj raport, objavi:

1. Ime i Prezime

2. Adresu: ulica, br i grad

3. Gde radis i šta radis

4. SIN # da nebi druga osoba dobila raport.

Dok ne objavis gornje podatke nasa korespondencija prestaje.

stef
(zgubidan)
09. април 2012. у 14.27
mrzi me da gledam tačno šta je ko napisao, a i ne vidim da bi nešto to sad pomoglo. Znam da se u „ akademiskim krugovima” novac ne drzi u slamarici za primere, nego se racuna osnovna kamata ( riskless)
pa se odatle polazi.
Iz tog ugla profesor je u pravu. Iz ugla, Orisnog, ako on to ne zna, onda je on u pravu da te pare stoje 'nako ( sto bi reko Kuduz)

Racunica je jednostavna, za stocks vs calls, vi to dobro obojica znate.

E sad rizik, i ocekivana dobit.

Kad stavis sve opcije naspram akcija, ja se ne slazem sa generalizacijom o riziku. Velika je razlika između long call / long put / short call short put/ bull call ili bull put spread / bear call ili bear put spreads.
Da ne pominjem kondore i ostale tiče.

Moj banalni primer bi bio IBM .

Trenutna cena 205.
100 akcija 20500
1 call Oct 2012, strike 165 costa 42.3 ( 4230 ask price)

scenario: 1

IBM ide gore 10$ akcije zarade 1000 ( i sad vrede 21500$)
procentualno: 4.88% na 2 decimale
1 call oct 2012, strike 165 će kostati 5000 I zaraditi 770$( 18.3%) od ulozene svote a 3.76% of ukupne svote.recimo da ostatak para ne zaradi ništa.

scenario 2. IBM ostane na 205 akcije ne menjaju cenu, profit 0
1 call oct 2012 strike 165 kosta tačno 40 ( 4000$) gubitak 2.3 ili 230$ ( 5.75%) a od ukupne svote 1.1% gubitak

scenario 3. IBM padne na 165 :

Akcije vrede 16500, i gubitak je 4000$
Opcija vredi 0 i gubitak je 4230

Scenario 4 Akcije padnu na ispod 165

Svaki dolar nize, akcjie gube 100$ ( na sto akcija)
opcija ne gubi vise ništa.

Zakljucak : deep in the money call : zaradjuje 1% manje, i gubi jedan posto vise na manjim fluktuacijama, ali me spasava od totalnog unistenja ( vidi RIMM primer od profesora)

Takođe, dozvoljava mi npr da od ostatka para dobijam kamatu od 1% ili da kupim kucu ili ako hoću leverage da kupim još opcija od IBM.

E, sad, ako ovako izgleda trivijalan primer, moz misliti na ostale egzoticne opcije.

Moja primedba od pre par godina stoji, orisni zvuci( ne znam na srpskom da kažem ) condescending i patronizing.
I to narod provocira da se sprda sa tvojim knjigama.

e sad, ovo sve zahteva vreme i napor, a meni se ne ubeđuje ni sa kim.

Profesor-Kanada
(Profesor)
09. април 2012. у 16.44
Stef, 9% je minimalni Rate of Return za moje studente za njihove
kalkulacije. Royalty trusts placaju od 6% do 24%(veliki rizik) ali
neki kupuju. Za 3 godine, matematicki povrate svoj novac.

Profesor-Kanada
(Profesor) 07. april 2012. u 15.24

Kompanija ima preko 7,000,000 musterija. U dec/2011 cena je bila
oko $9, sada je oko $14. Sada je Rate of Return 9% u dec je bio oko
14%. Secam se kada je cena bila $20, livno ne verujem da će istorija
da se ponovi u kratkom periodu. Da je R/R 11.5 ulazi u izbor.
To je moje mišljenje.

JUST ENERGY GROUP INC (JE.TO)-Toronto

Rate of Return za kupca u Dec/2011 je oko 14% + 5/9 x 100.

Ako ocekujemo da živimo pristojno kada dodje vreme za uzivanje
moramo uzeti u proracun inflaciju(danas) na hranu, benzin i porez.
Da ji je 9% R/R dovoljan?
orisni
(diskutant)
10. април 2012. у 00.38
@Profesor-Kanada
> Orisni, da bi ti dobio moj raport, objavi:

Nisi shvatio poentu. Nisam te pitao da objavis ime. Pitao sam te samo da li bi smeo da gornju izjavu o opcijama potpises imenom i prezimenom. Odgovor je jednostavan: „da” ili „ne”?

@stef
> mrzi me da gledam tačno šta je ko napisao

Ha ha ha, kakvo majstorsko politicko izbegavanje odgovora! :)

> Znam da se u „ akademiskim krugovima” novac ne drzi u slamarici za primere, nego se racuna osnovna kamata ( riskless)

To sam mu i ja uracunao 0% ali eto neka mu bude 1%. Odakle on ima „risk free” na 9% to samo on zna.

> E sad rizik, i ocekivana dobit.

Vazda bili povezani i vazda će biti povezani. Ne možeš opcijama i smanjiti rizik i imati veću ocekivanu dobit. Može samo jedno ili drugo. Možeš da smanjis rizik, ali imaš manju ocekivanu dobit (i vise te kosta da smanjujes rizik kroz opcije nego da stavis manje para u akcije a ostalo u „risk free”). Možeš da imaš veću ocekivanu dobit, ali onda preuzimas vise rizika.

> Moj banalni primer bi bio IBM .

Tvoj primer ne uzima u obzir verovatnocu scenarija koje pominjes. Ocekivanje te verovatnoce je ugradjeno u cenu opcije. Ako si ti osoba B koja kupuje „call”, da li zaista mislis da je sa druge strane trejda budala osoba B- koja prodaje „call” i koja losije od tebe može da oceni verovatnoce svih tih scenarija. Ako tako mislis, onda implicitno tvrdis da si pametniji od (prosenog) trgovca opcijama.

> E, sad, ako ovako izgleda trivijalan primer, moz misliti na ostale egzoticne opcije.

Ni u ovom trivijalnom primeru nemas pozivitnu ocekivanu dobit (u poredjenju sa akcijama, tj. sa „underlying asset” generalno), a sto vise komplikujes, to te sve to vise kosta i sve ti je manja ocekivana dobit (tj. sve je vise negativna).

> ne znam na srpskom da kažem ) condescending i patronizing.

Na srpskom se „i” kaže „i” (ili „ja” ;).

> I to narod provocira da se sprda sa tvojim knjigama.

Oh, njihova sprdnja me bas uzasno pogadja. Meni je svejedno šta oni rade; meni ni iz dzepa ni u dzep.

@Profesor-Kanada
> moramo uzeti u proracun inflaciju(danas) na hranu, benzin i porez.

Inflacija na porez. LOL :)

> Da ji je 9% R/R dovoljan?

Je li ovo opet neko trik pitanje bez neophodnih podataka za racun? Pa naravno da 9% nominalno nije dovoljno u Srbiji početkom devedesetih kad je inflacija 1.000.000% godisnje. Ali 9% realno bi bilo super! Meni u planu treba 3% da bih stigao do svog cilja, tj. da imam ista primanja od penzije kroz 30 godina kao i platu danas. (Uzgred, Stef zna da se brojka 30 pominje već 5-10 godina i nikad ne pada, ali zato nikad ni ne raste. :)
stef
(zgubidan)
10. април 2012. у 12.35

„ Ocekivanje te verovatnoce je ugradjeno u cenu opcije.”

Ovo je poenta svega.. Verovatnoca buduceg dogadjaja može biti :

a. slučajna( po definiciji netacna i nestabilna
b. i određena, dakle ne slučajna, te stoga lako izracunljiva.

Ako je B, niko nikad ne bi ništa prodao ispod cene i iznad cene

Ako je A. onda bi sve bilo slučajno i niko ne bi imao sansu.

i treci slučaj, determiniticka, ali sa odredjenom greškom Delta,( u ovoj delti se krije profit)
Ne moram ja biti pametniji od trzista da bi bio profitabilniji, ( ali pomaze) za mene ne važe pravila fondova ( samo dividende, max 2% po akciji, samo ovaj ili onaj index , international ili ne..

Znaci ja mogu da uskocim u voz u pokretu i da sidjem kad hoću, kod mene nema red voznje.

Trziste je gomila prosecnih ljudi plus GS i par ajkula.
To smo sve mi već raspravljali , cena ne raste zato što treba da raste i ima smisla i prati formulu, nego zato što kupci kupuju.
vidi Bre-x , Nortel, RIMM.. i njihove zlatne godine.
Cena pada kad svi prodaju,

Tvoje tvrdnje su isto kao kad bi rekao da ne može da se zaradi na trgovanju krompirom jer su cene nepredvidljive. Akcije, krompiri ili zlato, isto je to. Kupis prodas.. posmatras trziste i vidis kako se kreće. Mnogi to rade. Isto kao svaka piljara sto ima 95% failure rate , tako je i na trzistu. Zato vecina ljudi radi za platu, a 5% ima svoj biznis.

orisni
(diskutant)
15. април 2012. у 01.45
@stef
> Verovatnoca buduceg dogadjaja može biti :
> a. slučajna( po definiciji netacna i nestabilna
> b. i određena, dakle ne slučajna, te stoga lako izracunljiva.

Nemam pojma šta si ovde hteo reci. Hajde ako ti nije teško, reci ovo na engleskom ili objasni nekim drugim rečima na srpskom. Ja iskreno ne shvatam koja je razlika između toga sto ti zoves „slučajne verovatnoce” i „neslucajne verovatnoce”. Možda možeš da navedes neke primere.

> Ne moram ja biti pametniji od trzista da bi bio profitabilniji

Tačno, ne moras biti pametniji nego možeš biti srećniji... neko vreme... dok ne postanes nesrecniji. :) Naravno, kad kažeš „profitabilniji” pretpostavljam da pricas o tome da budes bolji od indeksa, a da ne budes bolji od 0%.

> Znaci ja mogu da uskocim u voz u pokretu i da sidjem kad hoću, kod mene nema red voznje.

Ma naravno da imaš slobodu. Ali kako to da onda oni koji imaju takvu slobodu i rade „market timing” u proseku zaradjuju manje nego ovi što ne rade? Nije stvar u tome sto ti to možeš raditi nego to da se tvoje ocekivanje da zaradis vise od indeksa svodi na to da mislis da si pametniji od trzista.

> Tvoje tvrdnje su isto kao kad bi rekao da ne može da se zaradi na trgovanju krompirom jer su cene nepredvidljive.

Odakle ti ideja da sam ja ikad rekao nešto slično? Ako ti mislis da se investiranje u indekse svodi na to da ne može da se zaradi na krompirima, onda se plasim da možda (još uvek) ne razumes indekse. Koji je indeks za trgovanje krompirima?
stef
(zgubidan)
15. април 2012. у 18.21

Nemam pojma šta si ovde hteo reci.

Evo ovako: verovatnoca da dobijes 1 broj na kockici je 1/6 i uvek je ista. Određena, tacna uvek ista.
Verovatnoca da postoje vanzemaljci sa ne može izracunati, suvise ima faktora i greška može biti ogromna. Negde je između 0 i 1 i naucnici se još oko toga lome. Ali postoji neka verovatnoca, mi samo ne znamo koja je.

> Ne moram ja biti pametniji od trzista da bi bio profitabilniji .

Tačno, ne moras biti pametniji nego možeš biti srećniji... neko vreme... dok ne postanes nesrecniji. :) Naravno, kad kažeš „profitabilniji” pretpostavljam da pricas o tome da budes bolji od indeksa, a da ne budes bolji od 0%.

Ovo sam ti već pre objasnio, kad bezis od medveda samo moras biti brzi od najsporijeg, njega će medved da pojede, na berzi može biti vise ljudi koji su pametniji od onoga koga pojede medved. Ne moram biti najpametniji, samo pametniji od proseka.

Ma naravno da imaš slobodu. Ali kako to da onda oni koji imaju takvu slobodu i rade „market timing” u proseku zaradjuju manje nego ovi što ne rade? Nije stvar u tome sto ti to možeš raditi nego to da se tvoje ocekivanje da zaradis vise od indeksa svodi na to da mislis da si pametniji od trzista.

Opet ti kažem , pametniji sam samo od npr 60% glava na trzistu. A ima i ovih sto su pametniji od mene ali imaju toliko valike pozicije da ne mogu da pobegnu na vreme.
Analogija bi bila sa brzim bezanjem, ali nosis i dva kofera( recimo moras i niih da spases) ti si brz, al kad nosis i kofere ja sam brzi..pa i brka je rekao da bi mogao da duplira pare svake godine na svote ispod sto

Odakle ti ideja da sam ja ikad rekao nešto slično? Ako ti mislis da se investiranje u indekse svodi na to da ne može da se zaradi na krompirima, onda se plasim da možda (još uvek) ne razumes indekse. Koji je indeks za trgovanje krompirima?

Ti stalno tvrdis da za većinu ljudi je bolje index nego da sami investiraju.
To je tačno u svemu.. Bolje ti majstor popavi kola nego ti ( u proseku)
Bolje rastu krompiri onom zemljoradniku nego tebi što ne zas ( u proseku)
U zavisnosti od indeksa neki su prosek, neki su budalasti sa nacinom kako racunaju.

Ja tvrdim da je moja verzija QQQQ bolja od zvanicne jer sam izbacio luzere.
Moj SMP 500 bi bio vise kao 350 jer ima firmi koje to ne zasluzuju.
Zaboga, u americi se akcije ne skidaju sa berze i kad firma objavi bankrot. Pa samo iskljuci njih iz svojeg indeksa i pobedices indeks. Nije to nauka.

Ti si unapred odlucio da ti ne možeš/ je nemoguće biti bolji od indeksa osim na sreću,
Ja tvrdim da može, i imam dokaz u mom porfoliju.
Za 30 godina se možemo sresti pa ćemo videti da je onaj kupac QQQQ iz 1999 uspeo da break even.. A ja sam već pobedio jer sam izvukao vise sa berze nego 7% godisnje na 30 godina, i to sad i nije a berzi.. A ono sto još mogu da izgubim, je onaj visak preko 7%. Zovi me srećnim ili pametnim, al kupi jedan 700 call Aapl za 2014, dobro će ti doći..

karabaya
(zabusavam)
25. април 2012. у 14.43
Imam osjecaj da se stefu brkovi smijulje...

CBC.ca - 2 hours ago
The initial 10 per cent leap in Apple Inc.'s shares today following its forecast-shattering earnings report is driving a large gain on the Nasdaq, while other markets were up more modestly.
stef
(zgubidan)
25. април 2012. у 15.02
ja sam cekao moj popust ili sto ga zovu pullback. I docekao!!
Ovi majmuni sa TV-a i WS namerno obaraju akcije da bi onda kupili ponovo.

Pazi kad sam kupovao od 590, pa 570 , pa na 560 juče.. a danas mi srce puno :)

Možda je i orisni poslusao, ko zna, al neće da prizna.
karabaya
(zabusavam)
25. април 2012. у 15.23
A sto bi te on poslusao kad je pametniji od tebe?

:)
Profesor-Kanada
(Profesor)
25. април 2012. у 23.31
 Коментар Запамти ову тему!

Looking for Oil Diffuser Necklaces Sterling Silver?
.