Diskusije : Psihologija

 Komentar
Zeznute situacije (bez pozdrava)
labudica
(EKV)
14. maj 2015. u 17.56
Desava mi se da prije posla a pogotovo poslije posla vidim neke poznate drage osobe, ali desi se da ih ne pozdravim uvjek kad prođem. Iz razloga sto ugasim slusni aparat jer mi smetaju jaki zvukovi autobusa, vozila itd.

Ovo pišem ovde iz razloga sto sam vise puta vidila i diskutanta koji je ucestvovao nekad na ovoj diskusiji dok smo se druzili s ovdasnjom nekada aktivnom ekipom. Nisam vaspitana tako da ne pozdravljam poznata lica i malo mi bude krivo jer nisam osoba koja se folira ili nešto.

Eto svi koje znam, ako ih ne pozdravim u putu, pozdravljam vas bar ovako. Pozdrav :)

Ova tema je donekle i osjetljiva,i možda nije neko Bog zna opravdanje za ne pozdraviti, ali eto. Možda bi neko malo bolje reagovao u ovakvim situacijama.
Silenthill
(Zelim da verujem)
15. maj 2015. u 08.22
Postoje ljudi, postoje dani, kada zaista poželim da nikog ne poznajem. Ovaj svet je pun tragedija, ličnih i kolektivnih, ocekivanja, nade koje se nisu ispunile...svaki put kad vidim nekog ko kao i ja prolazi kroz sve to, sve te mrtve nade isplivaju na povrsinu kao mrtva tela posle zivotnog cunamija.
Namce se pitanje šta se novo desilo od zadnjeg sranja u koje smo upali i kako smo iz njega isplivali...ili ne.
Eto, linijom manjeg otpora, okrenes glavu na drugu stranu i pravis se da nisi nikog video.
labudica
(EKV)
15. maj 2015. u 17.48
Bezveze je to što moramo da se prilagodimo takvoj okolini gdje ljudi zure, u velikoj su guzvi i pratimo taj sablon.

Ja nisam potpuno pod tim uticajem, ja pozdravim uvjek. Ali u zadnjih par godina kako se umorim na poslu, ugasim aparat da odmorim usi i od tog umora, razmišljanja a prvenstveno od buke, pa mi poslije bude zao sto nisam pozdravila drage ljude koje znam. Da čujem dobro, nema sanse da bi bila pod uticajem hladne okoline, pozdravila bi i pricala lijepo. A ovako ispadnem skoro uvjek najiskljucenija od svih prolaznika. :)
Leola
(Teacher)
24. maj 2015. u 22.52
Pozdraviti ili ne? Ja sam ZA pozdrav uvjek I bez obzira da li je pozdrav
uzvracen ili ne. Ali ima dana kada se I ja nađemu toj situaciji kada
bih radije okrenula glavu ili pravila se da ne vidim osobu jer mi prosto
nije do „small talk”- svakodnevnog brbljanja, jer imam sto stvari u glavi
i ne da mi se da stajem svakih par sekundi/minuta da sa nekim popricam.
Mislim da je problem u tome kako te drugi vide u toj situaciji. Niko ne
zna šta se tebi u glavi desava, nego svi protumace tvoj NEpozdrav
lično/personalno kao vidi sto je bezobrazna/nekulturna...nije me pozdravila
Zašto? Šta sam ja skrivila/Skrivio? Potpuno shvatam ljude kojima nije stalo
do tih „socijalnih normi” jer sam jedna od tih. Lakse mi je da ignorisem
nego da se upustam u povrsne pozdrave/razgovore o vremenu i famiji. I ako mrzim
„small talk” tjeram se da sve pozdravim/pomalo popricam jer znam kako bi
to ljudi protumacili. I hate small talk!!!
labudica
(EKV)
08. jun 2015. u 19.11
ma sve je to ok, grad je od vise stanovnika i u guzvama je sve to i normalno

bar u danasnje vrijeme
windy-chicago
(windy-chicago)
03. maj 2021. u 05.05
!!!!!!!
 Komentar Zapamti ovu temu!

Looking for Oil Diffuser Necklaces Sterling Silver?
.