Diskusije : Berza

 Komentar
Janko?
orisni
(diskutant)
19. avgust 2015. u 23.28
@Janko
Nema te da se javis od kad si rekao da si krenuo da čitaš knjigu. Ako je nešto nejasno, pitaj. Ako ti izgleda da je investiranje teško, nije jako teško nauciti kako da investiras. Ali ako tebi zaista jeste teško, onda je možda bolje da držiš pare u banci i da ih polako jede inflacija nego da krenes da trgujes slučajno odabrane akcije i da tako izgubis vise para nego sto je inflacija.

Evo dacu ti jedan primer kako su ljudi sa ovog foruma izgubili pare na akciji CUU.V. Pre par godina ta je akcija ovde dosta „pumpana”, sa pricom: „kupite akciju jer sigurno ne može da padne i moći ćete da je prodate za $3 ili $5”. Recimo da si se javio negde 2010-e i pitao gde da stavis $50.000, izvesni Karabaja i SME su savetovali: „stavi sve svoje pare u CUU.V”. Ja sam upozoravao da je opasno stavljati pare u takve akcije i u mali broj akcija, jer je rizik veliki: može da skoci dosta, ali može i da padne dosta. Ali tad je cena bila oko 50c, pa bi se ti možda odlucio da stavis $10.000 od svojih $50.000 i da tako kupis 20.000 akcija. Onda je akcija skocila na $1 i ja sam i dalje upozoravao da je opasno da se kupuje, ali ti bi možda rekao da je to dobar skok i zalio sto nisi kupio vise, pa se odlucio da kupis za recimo još $20.000 od preostalih $40.000 i tako dobio još 20.000 akcija za ukupno 40.000. Onda je cena skocila na $2 negde 2011-e i ja sam i dalje upozoravao da je opasne da se kupuje, ali ti bi se možda zaleteo i kupio za svih preostalih $10.000, znaci dobio još 5.000 akcija i imao ukupno 45.000. Onda je akcija skocila na $2.5 polovinom 2011-e i na papiru si imao dobitak od $62.500, tj. vrednost akcija 45.000*$2.5 minus tvoj ulog od $50.000. Sad je lako reći da bi ti tad prodao i zaradio lepe pare. Međutim, istina je da vecina ljudi sa foruma nije prodala. (Ne znamo za Karabaju da li je ikada ista prodao posto je prestao da se javlja.) Prica je bila da će akcija da skoci na $3 ili $5 i da će izvesni TECK da kupi CUU.V i da ne treba prodavati. Onda je cena pala, prvo na $2, ali je prica ostala ista. Onda je cena pala na $1 i drzala se malo preko $1 tokom 2012-e, ali bi tad naizgled bilo „glupo” da prodas 45.000 akcija i dobijes tek $50.000 koliko si ulozio ili čak i nešto manje. No, cena je nastavila da pada, na 50c pa na 25c i danas je 17c. Znaci, tih 45.000 akcija vrede tek $7.650. Oni koji su ulozili u CUU.V na način koji je opisan danas na papiru imaju gubitak od $42.350. Naravno, taj gubitak nije realizovan dok ne prodaju akcije. moguće je da će CUU.V da se vrati na preko $1, ali moguće je da ne dostigne taj nivo za njihovog zivota. Sve u svemu, ljudi sa ovom foruma koji su slusali savete Karabaje i SME su pukli pare na CUU.V. To je samo jedan primer zbog čega je bolje ne slusati savete sa ovog foruma nego procitati neku dobru knjigu.
orisni
(diskutant)
19. avgust 2015. u 23.36
> ti bi se možda zaleteo i kupio za svih preostalih $10.000

Ja sam se zaleteo u pisanju i poslao poruku pre nego sto sam proverio racun. Ovde treba da piše preostalih $20.000, znaci dobio bi još 10.000 akcija i imao ukupno 50.000. Ali poenta price ostaje ista: cena je pala na 17c po akciji tako da danas 50.000 akcija vrede svega $8.500 i ti bi bio na gubitku od $41.500 (moj pogresan racun je bio $42.350). Znaci, entuzijazam sa kojim si se ti javio ovde: imam $50.000 i hteo bih da ulozim u neke akcije, dajte mi neki predlog šta će „sigurno” da skoci... nije najbolji način da se pristupi investiranju.
malimx6
(KOCOBO)
21. avgust 2015. u 18.20
Janko ne kupuj ništa sada. Vidis da je sve nestabilno. Bolje samo čitaj knjige i obrazuj se što se berze tiče (a i engleskog) pa kad bude vrijeme za kupovinu onda ćeš lakse izabrati. I prati berzu...tako ćeš nauciti
Taurus
23. avgust 2015. u 12.54
Krenuo orisni u pecanje ponovo, ali ništa ne trza :)
Jednio je Preriju „upecao” u zadnjih 10 godina.
Izvini Prerija, nije tebi upuceno, ali to je istina.
Prerija
24. avgust 2015. u 09.50
Ja sam upecao 10-ak buducih indeksasa među zaposlenim naftashima otkada je cena nafte pocela da pada :) Ljudi osetili na svojoj kozi kako ne valja investirati.
Jel može neko da nas updejtuje za cene akcija onih naftnih kompanije koje su ovde savetovane i kupovana (ali i ne prijavljene ovde)od strane renomiranih trejdera individualnim akcijama? Realista gde si, nema da se javis da nam kažeš šta je bilo sa Penn westom? Da li si kupio? Znam da je profesor savetovao isto nekog naftasha ali ne mogu da se setim ticker simbola. Pitanje da li će oni uopste biti u biznisu posle skorasnjih padova.
Taurus
24. avgust 2015. u 13.23
Ja ne mogu da te update-am sa tim akcijama jer ih ne držim i ne pratim, ali evo proverio sam ti TSX index i vidim da je u zadnja tri meseca i on opao skoro 20%
Prerija
24. avgust 2015. u 13.43
Here we go again. Jeste pao je i TSX, ali TSX ima daleko vece sansi da bude među nama i sledećih 20 godina ( a stim i da se povrati) nego sto ove individualne naftne kompanije mogu u da budu sa nama u sledećih 6 meseci.
malimx6
(KOCOBO)
24. avgust 2015. u 14.13
prerija, zato se ceka. u pitanju je timing. i taj index isto tako. ako recimo tsx padne 50% i nema rasta narednih 5g., tek posle 10g. (znaci od 5 do 10te g.) se povrati na isti nivo - ovo je sve primera radi - neko ko ide u penziju za 5g će izgubiti isto pare ako planira da to sve proda za 5g.
a one firme kao pwt i cne, nadam se da mnogi razumiju da ako imaju 50K za investiranje, da ne kupue cne ili pwt sa svih 50K već da cekaju i onda ulete sa recimo $5K, i da cekaju i da onda u zavisnosti od situacije rade dollar cost averaging. znaci svakog mjeseca kupuju te kompanije istom sumom, recimo $1000 mjesecno.
znaci sad još nije vrijeme da se kupe naftne kompanije ali je nafta bliza dnu nego tsx ;)
Prerija
24. avgust 2015. u 15.15
malim,
neke od tih naftnih kompanija neće postojati do nove godine. tako da iako ulozis tih „po malo” $5000 od 50k samo možeš da izgubi. Zašto vi ne verujete da neke od tih kompanije mogu da bankrotiraju?
Taurus
24. avgust 2015. u 15.59
Ko ziv - ko mrtav je druga prica, nego reci mi dali si prijavio tim ljudima koje si upecao da investiraju u indexe, da si TI jedan od najvecih gubitnika na ovom forumu upravo sledeći orisnog i njegovu taktiku „sigurnog” (čitaj kukavickog) investiranja?

Upravo si ti bio u najboljoj poziciji da napravis velike pare na nafti, a ti poslusao orisnog i sve to propustio.
Imao si covece otvoren racun, kupio HOD i prodao na 5.50, a taj isti HOD je sada skoro 20 dolara!
Te pare nećeš nikada zaraditi na indexima, a ti poverovao orisnom da se ne berzi pare ne mogu zaraditi i pobegao.
-Kako ga nikada nisi pitao zašto te je zafrkao, zašto te je nagovorio da izgubis pare?
-Zašto te je nagovorio da svakog meseca ulazes u indexe sada kad su bili na istorijskom vrhuncu?

Dali je tebi jasno da bi sad bio 400% u plusu? A ti ulozio pare u indexe koji će sad opadati i stagnirati godinama, i tako ćeš verovatno opet propustiti sansu da nešto zaradis.
Bezi bre od njega vidis da je to budala koju niko ne slusa. Zar ne vidis da si umesto te nadprosecne zarade (nakon troskova, ha,ha) ti ustavri dobio nadprosecni gubitak?
Da bar nikada nisi ni bio u toj poziciji ja bih nekako razumeo, ali ti bio u pobegao ?!

Nisam proveravao koliko je opao taj international fund sto imaš, tek taj će biti uskoro pravi primer za diskusiju. Nemacka i Francuska berza su od Aprila opale za 30% a o Kini se još ništa ne zna kako će biti.
Ajde malo nas „updejtaj” o tome :)

Prerija
24. avgust 2015. u 17.17
offtopic:
imam jednog „experta” na drugom sajtu
Na konstataciju Investing is a „zero sum game.
When Zuckerberg invested in Facebook stock, and now is worth ten’s of billions, who lost? Suppose you bought a house in California (invested in a house) in 1970 that cost $200,000 and today it is worth $2 million. Who lost the 1.8 million?

Koji bi mu vi odgovor napisali?”
Prerija
24. avgust 2015. u 17.56
Taurus,
Updajetovacu moj prinos ovde semi annually, znaci negde u decembru.

To da sam mogao biti 400% u plusu je totalno irelevantno bar iz dva razloga sto mi odmah padaju na pamet a sigurno ima još i drugih.

1)Moj rizik tolerance ne dozvoljava da ulozim sve svoje pare na tu jednu akciju, nije isto ako neko ulozi $1000 „da proba” i ako neko neko ulozi 100 puta vise.

2) problem sa takvim ulaganjem je uvek da kad jednom padnes vise te niko ne vadi. Do penzije imam još dosta tako da treba da rizikuje jako mnogo svaki put kada donosis odluke šta da kupujes i prodajes.
Taurus
24. avgust 2015. u 21.45
Niko tebi ne savetuje da stavis sve pare u jednu akciju. To je orisni nešto izmislio u vezi cuu i stalno to ponavlja.
Ako pricamo o jednoj akciji to ne znači da sve pare stavljas samo tu.

Da si stavio 10% od svog portfolija u HND, sada bi ti ceo portfolio iznosio 40% vise, pod uslovom da je ostatak ostao bar na nuli.
Tebi ocigledno nije jasna snaga tj. power of compound interest-a ,i kako bi se to odrazilo u kasnijim godinama.
Ali ja sve ovo pricam samo radi poredjenja investiranja u indexe i pojedinacne akcije.

>problem sa takvim ulaganjem je uvek da kad jednom padnes vise te niko ne vadi<

To nije tačno! Nikad ništa nije uvek raslo ili uvek padalo. Te volatilne akcije su pogotovo dobre za one koji imaju 10-ak ili vise godina do penzije.
Ali tako će raditi i index, ako ne zaradis pare na ovakvim akcijama, kao sto su ETF-s za sirovine, onda nećeš zaraditi ni na indexima, ali ako zaradis na indexu 10%, na ovakvim akcijama bi zaradio nekoliko puta vise, i to je sve. Isti rizik, ista taktika a daleko bolji rezultati.

Taurus
24. avgust 2015. u 21.57
Koji bi mu vi odgovor napisali?„

Ja bih mu rekao da je budala, da o finansijama nema pojma i da ja sa budalama neću da pricam o takim stvarima.

Da to nije neko sa onih engleskih foruma sto je orisni pricao?

orisni
(diskutant)
25. avgust 2015. u 02.41
@Prerija
Suppose you bought a house in California (invested in a house) in 1970 that cost $200,000 and today it is worth $2 million. Who lost the 1.8 million?
__________________________________________________________________
Whoever sold you for $200,000 lost $1.8 million.

CUU.V danas na 16c. Whoever dollar cost averaged na 50c i na $1 i na $2 je sad u velikom gubitku. Opasne su te pojedinacne akcije. Veliki rizik a isti ocekivani dobitak. Bolje je ići kroz indeksne fondove. Tu je natprosecna zarada (nakon troskova).
Prerija
25. avgust 2015. u 10.45
wow orisni, još jedan „a-ha” momenat za mene.

@Taurus,
nemoj nešto lično da me shvatis ali ja kad recimo procitam orisnov odgovor ja dobijem clarity in the mind, a kad procitam tvoj malo šta mi prakticno pomaze. Kažeš u odgovoru da je dasa budala, sto možda i sigurno jeste ali meni nije jasno zašto je budala. A ja postavim pitanje zbog mene a ne zbog njega. Ali opet kažem stvar je možda u meni a ne u tebi. Tebi je sve jasno što se tvojih investicija ali meni tvoji odgovori nisu bas najjasniji kako ja gledam na moje investicije.

@orisni
Nije mi jasan termin „isti ocekivan dobitak” . Potpuno mi je jasno „natprosecna zarada (nakon troskova) za indeks fondove. Jel može jedan primer za ”istu ocekivan dobitak„?

Taurus: ” Tebi ocigledno nije jasna snaga tj. power of compound interest-a ,i kako bi se to odrazilo u kasnijim godinama.„

Jasno mi je to. To je ono kada krenes da investiras u ranijim godinama i po malo je znatno bolje nego kada pocnes da investiras u kasnijim godinama sa velikim svotama na pojedinacnim akcijama?
Taurus
25. avgust 2015. u 13.43
Prerija, to pitanje nema osnovu za diskusiju, nema dovoljno informacija i ne znam koja je svrha pitanja.

Kao prvo, ovo sto ti je orisni odgovorio apsolutno nije tačno, a ja ću ti reci zašto.

-Treba prvo da znamo dali određena nekretnina zaista vredi 2 miliona. Cene nekretnina ne rastu jednako, zavisi koji deo Kalifornije, koji deo grada itd...
-Ta kuca je sada stara 45 godina i verovatno zrela za veliku renovaciju da bi neko platio 2 miliona.
-Ne znamo dali je imao drugih troskova, dali je kupljena za gotovinu ili na kredit, koji su troskovi održavanja bili u međuvremenu itd.
Ništa od toga ne znamo.

Ako je on to onako zaokruzio brojeve samo radi disusije o investiranju onda je sledeća situacija:
-vrednost 200 hiljada dolara pre 45 godina, koristeci zvanicne podatke o inflaciji u Americi, trenutno iznosi 1,750,000.

Zbog toga odgovor orisnog nije tačan:
-niko nije ništa izgubio, VREDNOST JE ISTA !

Da bi mogao normalno da razmišljas, ti moras sebi da izbijes iz glave to što te je orisni naucio da - ako neko zaradi nešto, isto toliko neko drugi mora da izgubi.
To nije tačno, kao prvo, nije zbog inflacije i konstantnog stampanja para.
kao drugo, ti dolare kao novcanicu, ne smes da gledaš kao neku vrednost. To je samo merna jedinica, kao alatka da bi se izvrsila trgovina, kao sto recimo za tezinu imaš kilograme i sl.
Treba gledati realnu vrednost da bi mogao nešto realno da poredis.

Po ovom odgovoru orisnog se jasno vidi da on to ne razume, i tvoj odgovor bi umesto „a-ha” trebao da bude no-no !
Zbog toga ih ja zovem budale jer ni pitanje kao takvo, a pogotovo odgovor, nema nikakvog smisla i zbog toga neću da diskutujem o tome. Ali nisam znao da si pitao radi sebe i zbog toga ti sve ovo pišem.

Prerija
25. avgust 2015. u 14.47
@Taurus
„niko nije ništa izgubio, VREDNOST JE ISTA !”

Pa kada je prodao kucu „izgubio” jer je vrednost porasla sa 200.000 na 2 mil. Da je vrednost pala sa 200.000 na 100.000 onda bi „zaradio” 100.000 ali kupac bi izgubio „100.000” . znaci u totalu market transakcija je zero sum. Tako ja bar razumem. To je i bilo moje pitanje radi definicije da je market zero sum game.
Taurus
25. avgust 2015. u 15.36
Pa kada je prodao kucu „izgubio” jer je vrednost porasla sa 200.000 na 2 mil.
------------------------------------------------------

Opet ne razumes.
Nije vrednost porasla, porastao je broj mernih jedinica a vrednost je ista.
OK, on je mogao da drzi pare u keshu 45 godina pa bi izgubio ali realno ko bi tako nešto uradio?

Ali iz ovoga primera diskusije nećeš ništa nauciti, ovo su samo suplje price.
Taurus
25. avgust 2015. u 16.07
Šta ti uopste hoćeš da dokazes sa tom definicijom zero sum game ?
Za čega će ti to?
Prerija
25. avgust 2015. u 16.18
cisto da razumem po kom principu berza funkcionise.

////////////////////
imam još jedno pitanje za sve diskutante. Pitanje je moje a ne od „dude” sa drugog sajta: )

Koja je po vama definicija Ponzi sheme? Da li mozete da mi date primer neke Ponzi sheme u danasnjim ekonomskim prilikama?
orisni
(diskutant)
26. avgust 2015. u 03.02
@Prerija
Nije mi jasan termin „isti ocekivan dobitak” .
______________________________________________

Evo da probam za primer da uporedim dve kockice.

Zamisli da bacas jednu običnu fer kockicu cije su strane oznacene brojevima 1, 2, 3, 4, 5 i 6.
Ocekivani dobitak, iliti prosek, koji imaš kod takvog bacanja je 3,5 jer svaka strana ima istu sansu od 1/6:
1/6 * 1 + 1/6 * 2 + 1/6 * 3 + 1/6 * 4 + 1/6 * 5 + 1/6 * 6 = 3,5

Odmah možeš videti da ocekivani dobitak ne mora biti jednak kao i neki realizovani dobitak.
Kockica nikad neće pasti na 3,5, ali će nekad pasti na 3, nekad na 4, nekad na 2 ili 5 ili 1 ili 6.
U proseku je ocekivana vrednost 3,5.

Zamisli sad da bacas neobičnu kockicu cije su strane oznacene brojevima 2, 3, 3, 4, 4 i 5.
Koliki je ocekivani dobitak?
1/6 * 2 + 1/6 * 3 + 1/6 * 3 + 1/6 * 4 + 1/6 * 4 + 1/6 * 5 = 3,5

Znaci, te dve kockice imaju isti ocekivani dobitak od 3,5.
Ali ova druga kockica nikad neće pasti ni na 6 (veliki dobitak) ni na 1 (veliki gubitak).
Najvece sanse su da padne na 3 ili 4, i manje sanse da padne na 2 ili 5.

Ova druga kockica je slična kao indeks, a ona prva je slična kao pojedinacna akcija CUU.V.
Taurus
26. avgust 2015. u 08.35

A-HA ! Znaci tako radi berza, bacis kockicu i to je to !
Prerija
26. avgust 2015. u 19.01
@orisni
A-Ha. U stvari ovde ima dva A-ha. Prvi je A-Ha da je dobitak u stvari prosek od bacanja kockice. A drugi A-ha momenta je da je ocekivani dobitak nije isto sto i realizovani dobitak.
Znaci ako je ocekivani dobitak isti u obe kockice (sto iz prilozenog vidimo) onda je racionalno da investiras tako što biras kockicu koja daje prosek. A prosek je indeks. Da li je tako nekako?

Vidi moj post od 25. avgust 2015. u 14.47. Da li sam ja to dobro razumeo?
Prerija
26. avgust 2015. u 19.05
@Taurus
Nisi mi odgovorio da li sam dobro shvatio „power of compound interest-a” u mom gornjem postu

Prerija
26. avgust 2015. u 19.16
Imam neka pitanja koja nisu striktno o investiranju već generalno o ekonomiji i koja možda spadaju za neku knjigu tipa „ Sve sto ste hteli da znate o ekonomiji ali niste smeli da pitate(for dummies)” :)

Ako ima zainteresovanih onda ću da ih postavim.
orisni
(diskutant)
26. avgust 2015. u 23.04
@Prerija
Prvi je A-Ha da je dobitak u stvari prosek od bacanja kockice.
______________________________________________________________

Da, to je definicija ocekivane vrednosti: https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9E%D1%87%D0%B5%D0%BA%D0%B8%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B E%D1%81%D1%82 (vidim i tu je primer sa kockicom). Na engleskom se zove „expected value” https://en.wikipedia.org/wiki/Expected_value i tu ima dole primer sa kockicom.

drugi A-ha momenta je da je ocekivani dobitak nije isto sto i realizovani dobitak.
______________________________________________________________
Da, ocekivani dobitak je prosek svih dobitaka koji se ocekuju, a realizovani dobitak će biti jedan od njih.

ako je ocekivani dobitak isti u obe kockice ... onda je racionalno da investiras tako što biras kockicu koja daje prosek.
________________________________________________________________
Da, vecina ljudi bira „kockicu” koja ima manji takozvani „rizik”, tj. manju neizvesnost i daje rezultate blize proseku.

Evo za još jedan primer uzmi da možeš da biras između dve igre. U prvoj igri ja ti nudim da na svakih ulozenih $100 dobijes $5, znaci ocekivani dobitak ti je 5%. U drugoj igri ja ti nudim da bacamo fer novcic i ako padne glava (50% sanse) dobijes $20 a ako padne pismo (50% sanse) gubis -$10. Možeš li da sracunas koliki je ocekivani dobitak u ovoj drugoj igri? Koju bi od ove dve igre pre izabrao da igras? Hoćeš li sigurnih 5% ili hoćeš ovu drugu igru?

A prosek je indeks. Da li je tako nekako?
_____________________________________________________
Da, indeks je prosek (da budemo precizniji, „market-cap weighted index” ti meri prosecan rast/pad berze) i kao takav ima najmanje odstupanje od proseka. Ako izaberes bilo šta sto nije indeks, možeš da budes bolji od proseka, ali možeš i da budes losiji od proseka.

Vidi moj post od 25. avgust 2015. u 14.47. Da li sam ja to dobro razumeo?
________________________________________________________________
Nisam bas razumeo šta si ti bio pisao. Ako cena kuce padne sa $200.000 na $100.000, onda taj koji ju kupio je IZGUBIO $100.000, ali ovaj koji je prodao je zaradio $100.000. Ali ne znam šta će ti primeri sa kucama i prodajom/kupovinom u razlicitim vremenskim trenucima ako hoćeš da vidis kako radi indeks/prosek berze.

Ono sto ti je bitno za berzu je da jeste „zero sum game” U ODNOSU NA indeks. Znaci, nije berza „zero sum” u odnosu na apsolutnu nulu (kao sto su npr. opcije). Na berzi mogu (teoretski) svi da budu pozitivni preko apsolutne nule, ali ne mogu svi da budu pozitivni preko indeksa. Za svaki dolar koji je neko pozitivan i zaradi preko indeksa, mora da bude neko drugi ko je negativan i izgubi taj dolar.

Imam neka pitanja koja nisu striktno o investiranju već generalno o ekonomiji
________________________________________________________________
Hajde pitaj, mada ću možda uskoro na „Novi Zeland”.
Prerija
26. avgust 2015. u 23.36
a ok sad razumem zero sum je u ODNOSU na INDEX . A recimo ako neki „expert” kaže „A sto sve meris preko Indexa, kad (teoretski) svi mogu da budu pozitivni u odnosu na apsolutnu nulu? Jedino sto mi pada na pamet je da mu kažem da je teorija jedno a praksa je drugo :)
-------------------------------------------

ono gore pitanje je bilo: da li je trziste nekretnina zero sum game?
------------------------------------------------
Evo pitanja:
Ako neko ima 1 milion u banci na Index fondovima.
Neko drugi ima plasticarsku radnju sa masinama.
Treci ima stan koji izdaje.
Šta je od ova tri slučaja kapital? Dali je sva tri: 1 mil, radnja sa masinama i stan mogu da se svrstaju pod definicijom kapitala? Da li mogu da se izmere razliciti rizici za razlicite oblike kapitala?
------------------------------------------------------
ono sto sam hteo da pitam gore u vezi Ponzi sheme.
Recimo da li je penzija koju dobijas od države neka vrsta Ponzi sheme gde da bi sistem imao dovoljno para za nove pezionera mora da povecava bazu novih radnika? Recimo čujem tako neko prica od Amerikanaca za Social Security da je ponzi shema, ali ne znam šta konkretno misle kada o tome pricaju?
orisni
(diskutant)
27. avgust 2015. u 02.34
sto sve meris preko Indexa
-------------------------------------------
Zato sto je to prosek, zato što je jako jednostavno investirati kroz indeksne fondove, i zato što treba porediti investiranja koja imaju isti/sličan rizik. Ako neko investira u akcije, onda treba da se poredi sa indeksom tih akcija, a ne sa apsolutnom nulom ili obveznicama ili zlatom ili cime već.

Istina je da mogu svi da budu pozitivni u odnosu na apsolutnu nulu, ali ako indeks skoci +20% neke godine a neko zaradi +5% na svoj „dobar” odabir akcija (nešto kao CUU.V, mada bi oni bili sad sretni i sad +5% umesto -80%!), da li je to onda zaista dobar rezultat za preuzeti rizik? Nije dobar rezultat! On je -15% ispod indeksa. Nema veze da li je on „zadovoljan” tim rezultatom, da li on „uci”, da li je bio „nesretan” itd. To su glupava objašnjenja (Naročito sto kada je +15% preko indeksa ne kaže da je bio sretan nego da je bio pametan. ;)

Stvar je relativno prosta. Pre nego što se odluci u koje akcije investirati, neko treba da odluci koji deo para da investira u akcije a koji deo u druge stvari (obveznice, bankovne racune, nekretnine, zlato, naftu, kukuruz, svinjske polutke...). Kad jednom zna koliko želi da stavi u akcije, onda treba da odluci u kom odnosu da podeli pare između svih akcija koje se nude. Najjednostavniji i najjeftiniji način je prema „market-cap” odnosu kako indeksi investiraju. Time se ima garantovana prosecna zarada (pre troskova, a nakon troskova je garantovana natprosecna zarada). Svako odstupanje od indeksa nosi rizik da ima ili veci ili manji prinos.

Na primer, uzmi da neka berza ima samo dve kompanije, od kojih je jedna četiri puta veca od druge. Ako podelis pare 80:20 u veću i manju, ti ćeš dobiti prosecan rast te berze. Ako stavis sve pare u veliku kompaniju 100:0, ili sve pare u malu 0:100, ili podelis 50:50, ti ćeš zaraditi ili vise ili manje od indeksa, zavisno da li vise skoci veca ili manja kompanija.

da li je trziste nekretnina zero sum game?
------------------------------------------------
Jeste u odnosu na svoj indeks, ali kao i kod berze, mogu i sve nekretnine da skoce preko apsolutne nule, pa da indeks bude pozitivan.

Šta je od ova tri slučaja kapital?
------------------------------------------------
Sva tri: pare u banci i fondovima, fizicki kapital u radnji i masinama, i nekretnina.

Da li mogu da se izmere razliciti rizici za razlicite oblike kapitala?
------------------------------------------------------
Mogu da se porede rizici, ali je prilično teško meriti rizik sam po sebi, čak i za jednu stvar. Npr. da li rizik meri kroz volatilnost ili kroz „maximal drawdown” ili na neki treci način. Ono sto je intuitivno jasno je da su neke stvari rizicnije nego neke druge, npr. investirati u akcija je rizicnije nego u obveznice. Ali kako to precizno meriti je prilično „tricky” pitanje.

da li je penzija koju dobijas od države neka vrsta Ponzi sheme
------------------------------------------------------
Jeste slična penzija u smislu da mora biti novih uplata da bi bilo isplata, ali nije slična u smislu da se to ne zna i da ne postoje aktuarske procene koliko će biti uplaceno i isplaceno.

da bi sistem imao dovoljno para za nove pezionera mora da povecava bazu novih radnika?
------------------------------------------------------
Ne mora da povecava bukvalno broj novih radnika, ali mora da se povecava njihova agregatna produktivnost, ili da se oni oporezuju vise, ili da se penzionerima daje manje.

čujem tako neko prica od Amerikanaca za Social Security da je ponzi shema, ali ne znam šta konkretno misle kada o tome pricaju?
------------------------------------------------------
Ne znam ni da li oni sami znaju šta misle kad o tome pricaju :) ili samo ponavljaju nešto sto su negde čuli ili imaju neku politicku agendu ili im je dosadno... ili su radoznali bez neke prakticne primene.

Mene lično vise zanimaju konkretna prakticna pitanja. Npr. da li se treba seliti iz Amerike? Da li treba stedeti manje ili vise? Da li treba investirati na ovaj ili na onaj način? To hoće li Social Security da isplacuje nešto manje ja ne mogu direktno da uticem. Eventualno neka ocena toga kolika će da bude smanjeno može da utice da planiram kako da stedim i investiram. Ali sva druga prica o SS je nagadjanje u prazno od koga nema neke prakticne koristi nego često diskusija ode u politiku i svadje koje su beskorisne. Na BH forumu čak nije ni dozvoljena diskusija o politici.
Prerija
27. avgust 2015. u 16.03
@orisni,
sve mi je jasno. sad tek vidim da o cemu pricas ima velikog smisla kada je cena nafte pala i vidim svu pometnju kod ljudi koji direktno pogodjeni tim padom i nisu pravilno investirali ili imali emergency fund, ili su koristili veliki levarage kod kupovine svojih kuca, RV, itd..
Hvala još jednom.
orisni
(diskutant)
25. oktobar 2015. u 03.11
Nema Janka. Kasno Janko na investiranje stize...
 Komentar Zapamti ovu temu!

Looking for Unicorn Gifts?
.