Diskusije : Berza

 Komentar
FV funkcija, compounding i ostalo
Prerija
15. jul 2014. u 13.59
Nastavicemo ovde jer je ona donja tema za „Ulaganje u Srbiju”. Ti si napisao ono o 1-2% razlike u kamati može da bude ogromna razlika u postu pa sam ja onda nastavio sa pitanjima koja nisu imala veze sa ulaganjima u Srbiji.

@orisni:„ Prvo, savetovao bih ti da na forumima ne iznosis privatne brojke kao sto je suma koju odvajas. Možeš uvek da stavis nešto ”okruglo„ kao 1000 ili 100, pa da onda to mentalno pomnozis sa brojem sa kojim hoćeš. Zapravo je najbolje da sve racunas u odnosu na platu, a ne u odnosu na apsolutne/nominalne brojke.”

Nisu ovo ni realne ni moje brojke nego sam uzeo samo uzeo vece brojke da bih video kako compounding to racuna. Ovde je bilo podrugljivih komentara od strane „ legendi” ovog foruma kako na index fondovima zaradis jako malo. ako se gleda na duzi period (radni vek) onda suma na kraju izgleda nestvarljivo velika.

@orisni: „=FV(C1,A2,B2,početan iznos), recimo =FV(3%,31,30,100)”
a ako se prinos menja iz godine u godinu? onda racunam za svaku godinu i prenosim krajnju sumu te godine kao početnu sumu sledeće godine?

@orisni: „Ako uzmes drugaciji racun, npr. manje od 31 godine, ili realnu stopu prinosa manju od 3%, onda dobijas da ćeš imati znatno manje u penziji (ili da moras da stedis znatno vise da bi imao isto).”

Okey. Ako recimo hoćeš da uradis downsizing i prodas kucu i stavis ostatak na ustedjeni kapital u 65 godini. Da li možeš u ovom trenutku da izracunas kolika bi vrednost kuce bila u realnim dolarima za period u sledećih 20 godina? Da li ima neko nepisano pravilo po kojem cene kuca prate rast Bonds?
Prerija
15. jul 2014. u 14.28
@orisni: „Ne treba mi 2*X nego mogu da vadim 2*X (ako pretpostavim da mi je kapital 50 puta X i da je SWR 4%), a ja bih da bude 2*X=1-X, tj. ”treba„ mi da trosim na početku penziju isto koliko sam trosio od plate pre penzije.”

okey. ako je u mom primeru 0.8*X, onda ja se nadam da 0.8*X=1-X. Ako stedis 12% od godisnje plate da li je X=0.12? Koliko onda smes da trosis da bi zadovoljio 4% SWR.
orisni
(diskutant)
16. jul 2014. u 03.09
> nego sam uzeo samo uzeo vece brojke da bih video kako compounding to racuna.

Okej, lakse je nekad videti kako to izgleda ako zaista stavis vece brojke. Ali racun je u principu isti FV(3%,31,$1)=$50 ili FV(3%,31,$20.000)=20.000*FV(3%,31,$1)=$1.000.000 (kao sto si primetio, ja volim da pišem brojke „srpski” sa obrnutim znacenjem zareza i tacki, ali je nezgodno to raditi kad se kombinuje sa funkcijama iz spredsitova :).

> ako se gleda na duzi period (radni vek) onda suma na kraju izgleda nestvarljivo velika.

Da, suma može da izgleda velika, ali ako ne racunas u realnom iznosu, onda suma može biti naizgled velika mada za nju ne možeš da kupis tako mnogo. Npr. ako ulozis $20.000 samo jednom (ne svake godine) i to držiš 30 godina sa (nominalnom) kamatnom stopom od 6%, imao bi skoro $115.000 kroz 30 godina ($20.000*1.06^30), ali za tih $115.000 tada ne bi mogao da kupis ni priblizno koliko možeš da kupis za $115.000 danas.

> ako se prinos menja iz godine u godinu?

Onda moras da pišes malo vise formula. :) Ako krenes od $100 i stavis (na početku) prve godine još $30 i imaš prinos p1, onda na kraju godine imaš 130*(1+p1). Ako onda dodas još $30 (na početku) druge godine i imaš prinos p2, onda na kraju godine imaš (130*(1+p1)+30)*(1+p2). Ako onda dodas još $30 (na početku) treće godine i imaš prinos p3, onda na kraju godine imaš ((130*(1+p1)+30)*(1+p2)+30)*(1+p3)...

> Da li možeš u ovom trenutku da izracunas kolika bi vrednost kuce bila u realnim dolarima za period u sledećih 20 godina?

Vrlo je teško to izracunati, ali lično bih za kucu stavio realan iznos od 0% (i to ako je dobro održavas). Na duzi rok cena kuca prati inflaciju. Na kraci rok, međutim, sve i svasta može da se desi. Cene kuca u tvom kraju mogu da skoce daleko preko inflacije ili da padnu u pola.

Primeti i sav onaj drugi racun koji sam radio da je samo aproksimacija koja ima masu pretpostavki (npr. da plata skace koliko i inflacija, jer može da bude i manje ako tvoje zanimanje postane nekompetitivno ili može da bude i vise ako dobijes unapredjenja). Ali moras nekako da uradis racun, pa čak i te aproksimacije su bolje nego reci „ne znam ništa”.

> ako je u mom primeru 0.8*X, onda ja se nadam da 0.8*X=1-X.

Ti si dobio 0.8 tako što si stedeo X deo plate na 20 godina sa realnom stopom od 3%. Ako hoćeš onda da imaš isti prihod u penziji kao sto si trosio od plate, iz tog tvoj 0.8*X=1-X imaš da je 1.8*X=1, tj. X=1/1.8=55%! Znaci, morao bi da stedis vise od pola plate ako hoćeš da se penzionises kroz samo 20 godina. Ako ti stedis 12% od plate, onda treba ili da stedis mnogo duže od 20 godina, ili imaš značajno manji prihod u penziji nego sto si trosio od plate, posto je 0.8*0.12=11%*(1-0.12), to znači da u penziji imaš prihod koji je tek 11% onoga sto nisi trosio od plate.

Možda sam ja preterano iskomplikovao taj racun sa X. :(

Koji je tvoj cilj za penziju? Meni je bio da kroz 30 godina imam isti prinos od portfolija kao sto sam trosio od plate. Tebi je možda nešto sasvim drugacije. Možda hoćeš da radis 20 godina ili 40 godina. Možda cas u penziji imati i drugih značajnih primanja osim od svog portfolija, pa ti ne treba prinos od portfolija koji je isti kao sto si trosio od plate nego ti možda treba samo 50% ili 80% onoga sto si trosio od plate. Eto recimo da ti treba samo pola i da stedis 12% od plate (i sve ostale pretpostavke: da investiras sa realnim prinosom od 3%, da ti plata prati inflaciju, da je SWR 4%...). Koliko bi ti onda godina trebalo da stignes do tog cilja? Formula bi bila 4%*FV(3%,godina,1)*12%=50%*(1-12%). Tu možeš i sam da probaš da vidis koliko bi godina trebalo.
Prerija
16. jul 2014. u 13.01
@orisni: „Eto recimo da ti treba samo pola i da stedis 12% od plate (i sve ostale pretpostavke: da investiras sa realnim prinosom od 3%, da ti plata prati inflaciju, da je SWR 4%...). Koliko bi ti onda godina trebalo da stignes do tog cilja? Formula bi bila 4%*FV(3%,godina,1)*12%=50%*(1-12%). Tu možeš i sam da probaš da vidis koliko bi godina trebalo.”

Evo šta sam uradio:
4%*FV(3%,godina,1)*12%=50%*(1-12%)
desna strana jednacine je 0.44. Da bi leva strana jednacine bila ista sa ovim uslovima 4% SFW, i 3% godisnjeg prinosa, meni bi će biti potrebno oko 45 godina? Da li sam dobro izracunao?

Ove vezbice su jako, jako dobre. Tek posle njih vidis gde si i šta si. Tačno ima jako dosta parameteara koji su aproksimacija ali ipak imaš bolje saznanje nego da kada kažeš „ne znam ništa o tome”.

Ja sam bio ubeđen, do juče, da je moja stednja od 12% dovoljna. (U to nisam uracunao deo koji placam na glavnicu za kredit za kucu) Mada valjda i taj deo je neka vrsta stednje. Ali bez obzira, to je sa tim delom sto ide na glavnicu možda oko 18% mesecno. Međutim sad se brinem da ni to nije dovoljno ako budem hteo da trosim onoliko koliko trosim sada dok radim. Sto znaci ja sam dosao do saznanja da ja trosim vise nego sto bi trebalo. Sad sam se malo zabrinuo :)
Ali dobro je da sam dosao do tog saznanja 20 godina pred penziju nego na sam dan kada se budem penzionisao :)
Taurus
18. jul 2014. u 11.57
>Ja sam bio ubeđen, do juče, da je moja stednja od 12% dovoljna.<
******************************************

Ja sam ti o tome danima pisao ali nisi hteo da poslusas.
Priseti se teme : Can you afford safety , koju ste obrisali ili ti, ili nek-orisni, jer vam ta teorija ne ide u prilog.
Pasivno investiranje je za ocuvanje kapitala, znači da ti prati kupovnu moc obezvredjenu kroz inflaciju i poreze. Znaci na papiru svake godine piše da imaš vise, a kupovna moc je možda ista.

Sve si ti vidim naucio, racunjanju prinosa, realna i nominalna kamata, compounding ... ali ono glavno nema, nema para!
Sada ti preostaje jedino da stedis još vise, ili nesmes ništa da trosis do penzije, čini mi se da sam negde procitao da ti treba još 45 godina ovakve stednje da bi bio spreman za penziju.

Ako se secas, ja sam ti rekao da ćeš shvatiti šta sam ja pricao kad bude kasno, ali eto vidim da si na dobrom putu da to shvatis i ranije.
Prerija
18. jul 2014. u 20.24
@Taurus: „Priseti se teme : Can you afford safety , koju ste obrisali ili ti, ili nek-orisni, jer vam ta teorija ne ide u prilog.”

Kako ja mogu da obrisem temu kada nisam moderator?

@Taurus:„Pasivno investiranje je za ocuvanje kapitala, znači da ti prati kupovnu moc obezvredjenu kroz inflaciju i poreze. Znaci na papiru svake godine piše da imaš vise, a kupovna moc je možda ista.”

Mi smo radili matematiku za 3% realno, znaci posle inflacije. Cisto da vidim kakav je proracun u nekom najgorem slučaju. Ako pogledas u zadnjih 6 godina berza je rasla DALEKO, DALEKO preko 3% ako si bio diversifikovan na svim svetskim marketima ti bi sigurno imao daleko vise od 3%. Ja sam samo u prvih 6 meseci imao prinos +16% i ako uzmemo da je inflacija 1-2% onda znači da sam da sam ne samo ocuvao kapital već sam ga i povecao za 14-15% REALNO. E sad ako ti kažeš da je inflacija znatno visa od 1-2% godisnje, to je druga tema i ja ne znam kako da upoređujem ako nemam tacne podatke.

Drugo opet kažeš da mi je kapital obezverdjen kroz poreze. Moras biti PRECIZAN kada nešto tako kažeš, Prvo ako nemas kapitalnu dobit onda nemas ni porez. Drugo postoje 2 vrste racuna gde ne moras da platis porez na kapitalnu dobit i to ti vrlo dobro znaš.(RRSP, i TFSA) Znaci nije tačno da placas porez ako investiras kroz te racune. Kod RRSP placas samo porez na Income kada budes vadio te pare u penziji. A NIKAKO NE PLACAS NA kapitalnu dobit tokom godine. Čak šta vise imaš PORESKE OLAKSICE ako investiras kroz RRSP racun. Najviše mrzim kada neko tako nonsalantno donosi zakljucke. Pazi ti kažeš da si radio u banci, i onda kako možeš tako nešto netačno da kažeš.

Jeste, ja priznajem da ako racunas sa REALNIM prinosu od 3% i kratkom periodu od 20 godina situacija nije sjajna. Ali razlog je za to je druge prirode.
1) Relativno kasno sam dosao u Kanadu. Morao sam fakultet po drugi put da zavrsim.
2) Ja sam poceo relativno kasno da radim, stedim i investiram.
3) Trosim vise nego sto bih trebao tj mojih 12% stednje (ili 18% ako ukljucujem i placanje glavnice na kucu) nije dovoljno.
4) Relativno kasno sam poceo da se interesujem za pasivno investiranje.

Da sam nekim slučajem rođen ovde i da sam imao zavrsen fakultet sa 23-24 godine, ja bih imao 45 godina radnog staza da stedim i ulazem na berzu i da sve to compandujem. I aritmetika ne laže. Ako stavis 40 godina rada, i pomnozis sa čak i relativno mizernih 3% REALNOG prinosa, i sa relativno lakocom ustedjenih 25k godisnje, ti možeš da racunas na skoro 2 miliona SADASNJIH dolara u svojoj 65 godina. (Ja sam ubacio u Eksel, molim te ubaci i ti i sam ćeš se uvereti)
I nek je žena radila slično, zajedno bi imali 4 miliona. Ja mislim da je ova suma sasvim dovoljna da živite u penziji u Kanadi. Pitaj bilo koga u tvom okruzenju ko je blizu penzije da li bi bio zadovoljan sa 4 miliona. Znaci matematika ne laže da je ovo moguće.

Znaci šta je meni preostalo:
A) Da se ubijem zbog toga sto nisam ranije dosao u kanadu. ili
B) da vidim da povecam svoju stednju na visi nivo i da za ovih preostalih 20 godina nadoknadim onih propustenih 10-15 godina. ili
C) Da rizikujem znatno vise na individualnim akcijama i da možda izgubim i ono sto sam do sada ustedeo.
Po meni racionalna opcija je opcija B.

@Taurus: „ Sve si ti vidim naucio, racunjanju prinosa, realna i nominalna kamata, compounding ... ali ono glavno nema, nema para!”
Kao sto ona pesma u filmu Balkan Ekspresu kaže: „Nemoj da brigas, dok ima ljudi biće i para.”

Para će biti, pitanje je samo ovo: koliko?
1) Koliko će da vredi kuca koju budem prodavao u 65 godini.
2) Koliko će berzanski portfolijo da vredi u 65 godini zivota?
3) Koliko zaradim od prodaje svoje kompanije u 65 godini zivota?
4) Koliko dobijem od penzije CPP od države i Old Age Security penzije?

To je nemoguće izracunati u cent za tako dug period. Kada uradis „check out” u 65 godini i stavis sve na gomilu (u neku kombinaciju indeksnog fonda i annuity) onda ću znati koliko ću moći da se ispruzim u penziji. Možda neću moći da leskarim na Mauricijusu, ali ne mislim da je to nešto tako tragicno.
Taurus
19. jul 2014. u 09.53
Mi smo radili matematiku za 3% realno
**************************************
Verujem da će matematicki biti sve tačno ali mogao si recimo poslusati Profesora umesto nekorisnog, i umesto 3% racunati 300% koje si mogao zaraditi na DGC od kad je on to predlozio.
Šta se desi kad je rezultat 100 puta veci od „ocekivane dobiti” ?
orisni
(diskutant)
03. avgust 2014. u 00.06
@Prerija
> Trosim vise nego sto bih trebao tj mojih 12% stednje (ili 18% ako ukljucujem i placanje glavnice na kucu) nije dovoljno.

Nije 18% loše! Možda je nedovoljno da se lagodno penzionises za 20 godina, ali vrlo verovatno ti u penziji troskovi neće biti kao sada, tako da ne moras sebi da postavis cilj da imaš ista primanja u penziji kao i ono sto trosis od plate sada. Kad se penzionises, možda će ti porez biti manji (mada će možda biti i veci), neki troskovi će biti manji (kuca otplacena, deca otisla od kuce...), ali će neki možda biti veci (želiš vise da putujes, imaš medicinske troskove...). Treba da vidis koliko želiš da živis skromnije sada da bi u buducnosti živeo bolje.
Prerija
03. avgust 2014. u 15.05
da, korigovao sam stednju na 22%-23% od ovog meseca. Sad treba videti koliko još ekstra nepotrebnog „sala” može da se stanji.

Ja bih mogao da živim i sa daleko manje para i sada tj. mogao bih vise da stedim. Ali neki put mi se „omakne” neka kupovina nečeg sasvim nepotrebnog. Tu vidim najveci problem.
orisni
(diskutant)
04. avgust 2014. u 07.02
> neki put mi se „omakne” neka kupovina nečeg sasvim nepotrebnog.

Ma „omakne” se to svima nama. Ali ako prvo stavis da ti deo para od plate ide automatski na stednju i investiranje (u otplatu kredita za nekretninu, u penzione fondove, u skolske fondove za decu...), onda ono sto ostane nakon toga može ponekad i da se „omakne”. To da prvo i automatski stedis pre nego sto ti ostanu pare koje trosis se zove „pay yourself first”.
Taurus
04. avgust 2014. u 08.36
Prerija, zašto ne pitas ovog genija za odgovor na pitanje:
Šta se desi kad je rezultat 100 puta veci od „ocekivane dobiti” ?

Ja ću ti reci. Možeš brze i lakse da se penzionises. Sa vise profita možeš vise da rizikujes ili da preusmeravas pare na druge vrste investicija kao sto su nekretnine, gas, nafta, zlato itd... i tako još brze i lakse postignes svoj cilj.

Nije poenta u zivotu odricati se svega samo da bi imao dovoljno para u penziji. To nije normalno, to svako primeti da tu nešto ne valja.
Možeš ti da platis sebe prvo i da odvojis i 50% od plate ali kad se desi neki kvar ili bilo koji dodatni trosak na autu ili kuci, ti to moras da platis, ako nemas svoje pare onda moras pozajmiti, kredit ili nešto slično, u tom slučaju pay yourself first ne radi u tvoju korist.

Kaže: Nije 18% loše! Možda je nedovoljno da se lagodno penzionises za 20 godina...

Za 20 godina ??? Pa ne živis ti zivot samo da bi lagodno živeo posle 65. godine?! Treba da unistis sledećih 20 godina? I to je njegov najbolji savet?
Kaže mi juče jedan prijatelj englez za indijce kojih nema po restoranima, barovima i sličnim mestima ... - they don't live, they just exist.
Tako i tebe ovaj kreten savetuje da pocnes da pases travu samo da bi mogao da se penzionises sa index fondovima.

Taurus
04. avgust 2014. u 09.01
Sve to lepo zvuci - investiras i Ništa ne rizikujes, osim sto ni za 20 godina stednje svakog dolara nije dovoljno.E pa mora se mao i rizikovati.
Nas narod kaže - hoće da se yebe, a da joj ne udje !
E pa neće da može !
Osim u njegovom slučaju kada mu odovara i da mu udje.
Prerija
04. avgust 2014. u 14.34
Taurus „Ja ću ti reci. Možeš brze i lakse da se penzionises. Sa vise profita možeš vise da rizikujes ili da preusmeravas pare na druge vrste investicija kao sto su nekretnine, gas, nafta, zlato itd... i tako još brze i lakse postignes svoj cilj.”

Cekaj da te ja pitam jer kad ti pišes neke stvari mi nisu jasne iz kog ugla ti pišes.
Pitanje: Da li si se ti penzionisao zato što si zaradio ogromnu lovu trejdujuci na berzi ILI zato što si zaradio ogromnu lovu u tom tvom bizinisu koji si imao?
Ne može da bude isto da ti zaradis recimo 5 prosecnih godisnjih plata u biznisu u jednoj godini i da od toga odvojis 20% i trejdujes na berzi i da posle kažeš„ ”E moja zarada je 100 puta vecia od tvoje zarade u Index fondu„

Taurus: ”Nije poenta u zivotu odricati se svega samo da bi imao dovoljno para u penziji.„

Ma znam ja šta ti hoćeš da kažeš, ali pogresno si stekao utisak da ja sada živim na ivici egzistencije da bih stedeo za penziju. Ja živim normalno kao i vecina ljudi oko mene. Vozim kola, placam morgidz, odem jednom nedeljno u restoran sa familijom. Doduse ”omakne„ mi se da trosim pare na neke moje slabosti. Trosim vise nego sto mi je potrebno za garderobu koja mi posle skuplja prasinu po ormanu, trosim na neke koncerte koje i nisu toliko vredni da ih vidim, zimus mi se omaklo da kupim DLSR kameru pa ajde i još jedan objektiv koju sam eto koristio samo 2 puta do sada. Znaci te sve stvari su mi bile nepotrebne ili sam bar mogao da kupim jeftinije koje obavljaju istu funkciju.
Taurus
04. avgust 2014. u 20.57
Biznis je verovatno pomogao da bolje živim i da ne moram da se odricem svega samo da bi imao dovoljno za penziju. To sto mogu da se penzionisem sad, je možda samo moja neka specificna situacija o kojoj ja i ne pricam, jer se moj slučaj teško može primeniti kod nekoga drugog.
Ono o cemu ja tebi prvenstveno pricam je da ja imam veliko iskustvo sa fondovima koje sam lično „prodavao” i sam u njih investirao godinama i da to nije najbolji način da se stedi za penziju.
Covek koji ima toliko znanja o finansijama kao ti, zasluzuje daleko vise nego obični fond u koje ulazu i obični ljudi koji nemaju nikakvo znanje niti iskustvo.
Ti znaš šta ja mislim o riziku koji ima najvecu ulogu prilikom odlucivanja, ali ja sam lično uvek agresivno ulazio i u biznis, nekretnine pa i na berzu. Kao rezulatat svega, dosao sam u situaciju da mogu da se penzionisem i pre 50. godine, ali ja nikada nisam tvrdio da to mogu svi.
Nije posteno da neko kao orisni uporno tvrdi da je index najbolji i tako upropasti nečiji sansu da zaradi pare. Index jeste najjednostavniji ali i jedan od najlosijih nacina stednje.
Tako ja mislim
 Komentar Zapamti ovu temu!

Looking for Tassel Keychain ?
.