Diskusije : Emigracija

 Komentar
Još uvek sa i među nama..
zlatiborac
03. januar 2023. u 18.49


Nebojša Katić: A kada prođe pandemija

Koliko god paradoksalno zvučalo, kovid 19 je dar s neba za zapadne vladajuće političke i ekonomske strukture. Pandemija će imati razorne ekonomske posledice, ali velika ekonomska kriza je bila neminovna i bez nje. Početak krize se jasno video još u septembru 2019. Pandemija će sada poslužiti da se ta činjenica sakrije, a neugodna pitanja gurnu pod tepih.

Za novu krizu tako neće biti kriv ekonomski model zapadnih država, koji se ni za jotu nije promenio od Velike recesije 2008/2009. Za krizu neće biti kriva brutalna budžetska štednja, ni stagnacija primanja najvećeg dela zaposlenih, niti besramno ignorisanje strahovitog rasta nejednakosti. Ne, sa sistemom je sve u redu, ali je virus, eto, pokvario idilu.

Zapadne države, i sve druge koje se na njih ugledaju, imaće izgovor da bar još jednu deceniju nastave sprovođenje destruktivne ekonomske i socijalne politike. Do krajnjih granica će se testirati izdržljivost sluđenog javnog mnjenja koje će poverovati da je smisao egzistencije samo u tome da se ostane živ. Nije slučajno da se sistematski podstiče histerija koja je svet dovela u stanje kolektivne psihoze u kojoj svaki totalitarni eksperiment može biti prihvaćen bez pobune.

Sve velike ekonomske krize, od trijumfa neoliberalizma osamdesetih godina prošlog veka do danas, imale su isti uzrok – veliki, kombinovani rast zaduženosti građana, države i privrede. U drugoj polovini 2019. visina globalnih dugova je dostigla neverovatnih 350.000 milijardi dolara i prešla je 320 procenata globalnog bruto domaćeg proizvoda. Obe brojke su daleko iznad nivoa koji je viđen 2008. i koji je tada izazvao krizu strašnih razmera.

Sistem već deceniju funkcioniše od danas do sutra – novac se neprekidno štampa i kamate se održavaju na apsurdno niskom nivou kakav nije viđen u modernoj istoriji. Stari dugovi se vraćaju samo novim zaduživanjem, ali neodrživ rast kompanijskih dugova počinje da urušava finansijski sistem. U SAD je u septembru 2019. počela ozbiljna kriza likvidnosti i krenulo je dodatno, veliko štampanje para. Stručna javnost, međunarodne organizacije i globalni mediji su se pravili da ne vide šta se događa. A onda je došao virus. Za razliku od prethodnih kriza koje su bile krize tražnje, ova danas je istovremeno i kriza tražnje i kriza ponude jer je veliki deo privrede (pogotovo servisni sektor) stao. To je kombinacija kakva se sreće samo u sankcijama i ratovima.

U ovom trenutku zapadne zemlje planiraju da naštampaju nekoliko hiljada milijardi dolara – za početak. Ovu ogromnu dodatnu emisiju novca niko neće dovesti u pitanje. Niko neće zapaziti kako se u krizama novac volšebno pojavljuje i da ga uvek ima kada banke i velike korporacije dopadnu nevolja. Novca uvek ima dovoljno za naoružavanje, za vojne vežbe, za brutalne vojne intervencije. Nema ga dovoljno samo za socijalna davanja, za medicinsku opremu, za plate zdravstvenih radnika, za naučna istraživanja i obrazovanje. Zapadni sistemi su sjajni kada treba „proizvoditi” finansijske derivate, alate za gubljenje vremena na društvenim mrežama, za holivudske proizvode za ispiranje mozga. Posrću samo kada treba brinuti o ljudima – kada zatrebaju zaštitne maske, respiratori, bolnički kapaciteti, lekovi, ili kakva druga realna dobra.

Kada pandemija prođe i prebroje se mrtvi, tada će nove, ovoga puta ekonomske žrtve doći na red. Finansijskim intervencijama spasiće se velike banke i korporacije, ali će svi drugi doživeti veliki šok. Nezaposlenost će naglo skočiti i najteže će pogoditi najugroženije delove stanovništva – one milione koji nemaju ni zdravstvenu, ni socijalnu zaštitu, ni ušteđevinu, već imaju samo dugove. Žrtve siromaštava niko neće brojati, niti će objavljivati dnevne biltene bolesnih ili umrlih zbog siromaštva.

Kriza će ponovo unesrećiti male i slabe ekonomije. Kapital, koji se već povlači iz država u razvoju, povlačiće se još brže. Slabe ekonomije će biti na kolenima, jer je njihov kapacitet da pomognu svoju privredu nedovoljan. Niko neće ni primetiti da moćne zemlje koje hiljadama milijardi subvencionišu svoje kompanije, koristeći pandemiju kao pokriće, grubo narušavaju pravila globalne tržišne igre – pravila koja su upravo oni postavili.

Potom će bogate države i MMF ponuditi pomoć u vidu kredita, nabacujući već zaduženim zemljama novu dužničku omču. Za naštampanu dolarsku ili evro „hartiju” slabe države će još intenzivnije razmenjivati svoja realna dobra – robu, imovinu i resurse. Domaći eksperti, zaljubljenici u malu državu i slobodno tržište, objašnjavaće da tu nema govora o otimačini, već da to Zapad investira svoju mukom stečenu štednju. Nesretne i nesposobne vlade će nasedati na iste stare trikove i verovaće istim savetnicima. A građani, oni će biti sretni što su „pretekli” – samo neka je glava na ramenu, makar stomak bio i prazan. Varaju se one dobre duše koje veruju da će nas kriza nečemu naučiti i da će svet proći katarzu. Posle pandemije svet će biti još suroviji.

prekodrinski
(Å¡loser)
05. januar 2023. u 02.05
Dobro napisano. Jedino Kovid nije dar sa neba, već proizvod laboratorija, pa pusten u datom trenutku.
Testiraju nas već duže vreme, a to im izgleda normalno. A i cime bi se superbogati bavili, njima je već ionako prilično dosadno.
Tubby
05. januar 2023. u 17.04
vrhunski tekst, HVALA!
zlatiborac
05. januar 2023. u 17.59
Još nešto o nama - ako niste znali,

P. isti sadrzaj postavih na rubrici 'politika'
---------------------------------------------------------------------

Cijte Srbi A. Rajs
zlatiborac
2023-01-05 05:37 PM

ČUJTE SRBI!
(Necenzurisana verzija)
Arčibald Rajs
1928
2
Neću sakriti od vas ništa bitno od onoga što sam video, jer pravi prijatelj nije onaj koji vam laska, već onaj koji vam kaže istinu, celu istinu. Međutim, nećete imati to ogledalo u rukama dok sam ja u životu. Naći ćete ga u mojim spisima i činićete s njim što god budete hteli. Ili ćete ga pročitati, zamisliti se nad njegovim sadržajem i iz toga izvući korist, ili ćete ga, pak, prezreti, pa će onda ona istinska srpska duša, duša vaših hajduka i junaka ratova za oslobođenje, nestati sa
vaših prostora. To će biti poslednja usluga koju mogu da vam učinim.
U nabrajanju vaših vrlina neću morati da vam govorim o onome što vi nazivate inteligencijom„. Njome ću se pozabaviti tek u delovima posvećenim vašim manama. Srećom, vaš narod ponajviše čine seljaci, a ne ”inteligencija„.Vaša nacija je imala veoma lepu prošlost, posle koje su usledili dugi nesrećni vekovi.
Pošto ste osnovali veliko carstvo, koje je, sudeći po onome što je od njega ostalo, mnogo obećavalo i u svoje doba bilo napredno poput zapadnih carevina i kraljevina, pali ste pod prevlast Turaka, zatim i u njihovo ropstvo. Da bi izbegli to robovanje, mnogi od vas su napuštali
zemlju i tražili utočište kod moćnih suseda, Austrougara, ali su samo menjali gospodara. Pod Turcima ste mnogo propatili. Bili ste raja. Crkve i manastire ste sklanjali pod zemlju ili u divlje planinske klance, daleko od puteva svojih gospodara. Otimali su vam decu i od njih stvarali
janičare. Od svoje sirotinje ste plaćali i dobar ”desetak„ ugnjetačima. Vaši rodoljubi nisu mogli da trpe taj nepodnošljivi jaram pa su potražili sklonište u šumama, u koje Turčin nije smeo da kroči. Bili su to vaši hajduci, duhovni oci onih koji su ostvarili povlačenje preko Albanije, Cera i Jadra. Kajmakčalana i Dobrog polja. Terali su vas sa plodnih ravnica, njih je zaposedao Turčin, a vama ostavljao samo kamenito planinsko zemljište.
Ipak, uprkos svim tim nevoljama, veoma je malo vaših voljenih pokušalo da izbegne taj grozni položaj prihvatanjem muslimanske vere. Velika većina vaših predaka je, i pored dugotrajnih patnji, ostala odana staroj veri i nije htela da povije vrat pred okrutnim tuđinom.
Guslari su opevali vašu minulu veličinu i tako bili vaša savest. Ti dugi vekovi pod jarmom su u vašem narodu trajan pečat. Time je on stekao divne vrline, ali i velike mane, a sačuvao je i te vrline i te mane. Pogledajmo najpre te vrline, imajući na umu da vam sad govorim o narodu uopšte, a ne o nekim slojevima vašeg stanovništva.
Narod vam je hrabar i njegova hrabrost često seže do junaštva. Mogu to s pravom da kažem jer sam gledao vaše vojnike, a oni nisu bili ništa drugo do sam narod, u skoro svim bitkama velikog oslobodilačkog rata. Video sam i povlačenje preko Albanije, kada su vam se mnogi seljani i varošani nadmetali u junaštvu sa vojnicima, vojnicima koji su stigli na Krf tek kao
ljudske senke i od kojih su mnogi na večnoj straži u morskim dubinama.
Video sam i vaše ranjenike u pokretnim bolnicama i na operacionim stolovima. Retko bi im se jauk, pa ni jecaj, oteo iz usta, a često ih, (naročito u početku rata), usled nedostatka narkotika nisu ni uspavljivali.
3
Narod vam je rodoljubiv. Ne znam ni za jedan narod u kojem legendarni nacionalni junaci toliko žive u narodnoj duši kao kod vas. A imate i onaj veličanstveni dar da vas sećanje na te junake zna toliko nadahnuti da vam vlastiti život više ništa ne znači. To je zato što lik tih legendarnih junaka izlazi iz vas samih. Sačinjen je od komadića koje odaje vaša duša. Urođeni zdrav razum vam je u tim junacima ”koji su u stvarnosti često bili sasvim drugačiji„ pronašao pravi i možda jedini način da održite netaknutim svoj nacionalni ideal. Da biste očuvali patriotizam i kult svojih nacionalnih junaka pomogla vam je vaša religija. Pretvorili ste svoju religiju u narodnu crkvu, bolje reći, u narodnu tradiciju. Istina, vi osećate, poput svakog čoveka koji zaista razmišlja, da postoji nešto neodredljivo, nešto suviše uzvišeno da bi se pojmilo, nad nama, nešto što natkriljuje svet i upravlja njime. Međutim vi niste religiozni. Niste mogli da prihvatite Boga kakav je u Bibliji, pretvorili ste ga u večnog i svemoćnog glavara svog naroda.
Ako bih mogao da u ovoj oblasti upotrebim trivijalan izraz, rado bih rekao da vaš ”bog„ nosi oklop i bradu Kraljevića Marka, šajkaču vašeg ratnika sa Cera i Jadra, Kajmakčalana i Dobrogpolja. Popovi vam nisu bili niti jesu crkveni ljudi, već vatreni rodoljubi sa svim vrlinama i manama vašeg naroda.
Religija je, svakako, moćno sredstvo poretka, a zdrav razum vam je pokazao put da je ponarodite i da je takvu prihvate vaši ljudi. Ta religija vas, uprkos vama, održava. Muškarci vam pogotovo nisu često u crkvi. Koliko sam samo puta, u vreme obreda, ušao u vaše hramove i tamo zatekao tek nekoliko retkih vernika, i to skoro isključivo žena. Ali se čak i onaj Srbin koji se hvališe da ga je ”baš briga i za popa i za njegova posla„ prekrsti kada sazna nešto što ga žestoko,pogodi, ili ode da pobode upaljenu sveću ispred ikonostasa kad izgubi drago biće. Brižljivo čuvajte tu narodnu religiju jer će vaš narod, onog dana kad je napustite, biti izgubljen,
Vaš narod je gostoljubiv. U sela čovek ne može doći, a da ne naiđe na širokogrud doček. Narodne svetkovine još čuvaju onaj nekadašnji prelepi običaj ugošćavanja. Prvi komad božićnog kolača čuva se za namernika.
Narod vam je demokratičan, i to zaista demokratičan, a ne na način političara. Među vašim ljudima čovek se ceni onoliko koliko je čovek, a ne po onome što su od njega učinili odelo i titule. Novac mu, naravno, kao i svuda, uliva poštovanje i ostavlja utisak, ali taj utisak nije
toliki da bi ga naterao da se odrekne vlastitog dostojanstva. Vaš narod zna za samilost i ponekad je takav u trenucima kada se čovek ne nada da će kod njega naći tu lepu ljudsku osobinu. Koliko sam, tako, puta u toku rata gledao kako dovode zarobljene neprijateljske vojnike iznurene od
gladi i, umesto da te ljude, koji su im spalili kuće i masakrirali žene i decu, zlostavljaju, vaši vojnici bi se smilovali nad njihovom sudbinom i davali im poslednje parče hleba iz džepa. Narod vam je ”ponosan„ ali ne i ohol. Taj ”ponos„ nije mana, već vrlina. Ona je nužna svakom zaista
dobrom čoveku jer ga sprečava da podlegne zlim uticajima ili iskušenjima. Taj ”ponos„ je, naprosto, poštovanje sopstvene ličnosti. Loši ljudi ga nemaju. Oni su samo oholi.
Najzad, vi ste bistar narod, jedan od najbistrijih koje sam za života video. Shvatate brzo i pravilno. Sa svojom inteligencijom i prirodnim bogatstvima tla, morali biste imati jednu od
glavnih uloga u Evropi.
4 Vaše mane, pogotovo mane onih koje vi nazivate svojom ”inteligencijom„ sprečavaju vas da to postignete.
Pogledajmo sada mane vašeg naroda. Niste veliki radnici. Često odlažete za sutra, čak i za prekosutra, ono što biste mogli da uradite danas. Posledica je da se to, često, nikada i ne uradi. Koliko ste samo ličnih i, još gore, koliko ste gubitaka po svoju zemlju podneli zbog tog olakog dangubljenja! I vaš seljak gubi, zbog nedovoljnog zalaganja u radu, dobar deo onoga što bi mogao dobiti od svoje mnogo plodne zemlje. On ne primenjuje savremene i racionalne postupke u poljoprivredi pošto bi ga oni bar dok se ne bi na njih privikao, terali da više radi. ”Tradicija„ mu je izgovor što ih ne primenjuje.
Koliko sam puta, obilazeći vašu zemlju, video u parlogu savršeno obradive, ponekad čak i izvanredne površine pokrivene šipražjem i travom po kojima često pasu ovce i koze. Međutim, kad bi se to zemljište obradilo ili, ako je močvarno, isušilo, davalo bi ne samo svu hranu za stoku, već donosilo kvintale i kvintale žita, koje biste skupo prodavali zemljama kojima priroda nije tako darežljiva. Evo jednog primera: Makiš, na samom ulazu u Beograd. Kad bi se na njemu izvršila irigacija i kada bi se zaštitio branom od poplava, on bi vam bio ne samo prostrani vrt dovoljan da snabdeva svim povrćem tržišta glavnog grada već i žitnica neprocenjive vrednosti.
Danas on pruža oskudnu hranu samo izgladnelim svinjama i mršavim kravama, često je neizvesno lovište beogradskim lovcima i zborno mesto svim Ciganima iz Jarkova radi ribolova na koš, po mulju. Znam da ćete pokušati da nađete opravdanje i da ćete reći da brana i odvodnjavanje skupo
koštaju. Istina je da u ovaj poduhvat treba uložiti neki kapital. Međutim, zar ne mislite da ćete novac koji u to uložite brzo povratiti i da ćete ga udesetostručiti? Zemlja bi vam zasigurno odatle izvlačila veću korist nego danas. I nemojte mi govoriti kako nemate novca potrebnog za izvođenje
takvih radova od državnog interesa. Trošite ga na milione za političke ”agitacije„ koje ne donose dobro, već zlo ovoj zemlji.
Na isti taj nedostatak poleta u radu ne nailazimo samo na selu, nailazimo na njega i u gradu, čak u izraženijoj meri. Pre svega, zašto vam se sela sve više prazne, a seoska omladina, koja sigurno ne bi bila suvišna na selu navaljuje u gradove da bi tu potražila zaposlenje. Sigurno ne zato što ih vaše selo, koje je osim retkih izuzetaka, jedno od najplodnijih i najnenaseljenijih u Evropi, ne bi moglo hraniti. Ne, ona dolazi u grad iz dva razloga: prvo, danas mnogi mladi ljudi smatraju ponižavajućim da budu seljaci, pa, žele da budu ”činovnici„ jer misle i u velikoj većini
slučajeva s pravom tako misle, da će im posao u svojstvu činovnika biti lakši. Ovakvo stanje duha, naravno, slabo pogoduje vaspitanju vrednog osoblja u državnim službama. I, zaista, lično iskustvo mi je pokazalo da je polovina vaših činovnika loša i veoma lenja. Dovoljno je da uđete
u poštu, gde bezbrojne gospođice neprestano brbljaju, popravljaju šminku, a jedva da se potrude, i to veoma neljubazno, da udovolje narodu kojem bi morale biti na raspolaganju.
Treba ipak reći da se kod vas taj nedostatak radne energije objašnjava na dva načina.
zlatiborac
05. januar 2023. u 18.01
Najpre, pod turskom vlašću vam je i najžešći rad malo koristio. Od njega se bogatio samo vaš ugnjetač. Tokom vekova navikli ste se da radite samo onoliko koliko je neophodno. Zatim, zemlja vam je tako plodna. Uz veoma malo rada imate što vam je potrebno za život. Niste hteli da radite
više zato što bi to koristilo samo vašem tiraninu. I tako, kroz duge vekove, navikli ste se da malo radite i još niste uspeli da raskinete s tom navikom, koja u današnjim okolnostima, kada ste postali veliki narod koji mora da ima svoju ulogu u svetu, nije više dopustiv.
Dakle, u ono vreme ste malo radili kako ne biste stvarali bogatstvo svojim ugnjetačima. Najambiciozniji su se zadovoljavali skromnim blagostanjem. Niste bili lakomi. Danas su, iako relativno malo rade, mnogi od vas postali pohlepni. Dolazili su u dodir sa drugim zemljama pre
velikog rata, a naročito tokom njega. Videli su raskoš velikih zapadnih gradova i zadivila ih je vidljiva moć novca, a nisu uvideli šta je u njoj lažno. Kada su se vratili kući, želeli su da se po svaku cenu obogate, ali ne velikim i poštenim radom. Prisetili su se svojih nekadašnjih turskih gospodara, pa su krenuli njihovim primerom u korupciju. I tako se u ovu zemlju, koja je nekad bila zemlja sušte čestitosti, uvukla odvratna korupcija, o kojoj ću kasnije duže govoriti jer je ona zarazila posebno one među vama koji se oholo nazivaju „inteligencijom zemlje”. Tako ste
obistinili Bizmarkove reči koji je kada ga je neko upitao za mišljenje o srpskom narodu tokom Berlinske konferencije 1878. godine, rekao: „Ako u Srbiji sretnete čoveka koji nosi košulju preko pantalona, možete se u njega pouzdati. To je čestita i poštena ljudina. Ako, međutim, košulju
upasuje u pantalone, on postaje lopuža”.
Vi, koji pred bogatim i moćnim ugnjetačem niste hteli da ga odbacite, sada gubite taj ponos pred bogatstvom, pred novcem. Istina, nekadašnji duh još postoji na selu, ali u gradovima caruje novac. Koliko sam puta gledao kako se vaši najmoćniji ljudi klanjaju bogatstvu? Milioner, koji je za vreme rata mešao pesak i brašno i isporučivao ga vojnicima što su se borili i ginuli za vašu slobodu i koga je sud za to i osudio, danas je još bogatiji i svemoćan, a vi mu laskate. A prema meni, nekada bogatom, koji sam, pored budućnosti, žrtvovao i to bogatstvo, vaše vođe odnose se kao prema nametljivcu jer sam, radi vas, od sebe načinio novog siromaha. Eh, kad bih
još imao ono bogatstvo, skidali bi mi šešir na udaljenosti od 500 metara!
Kada vam je zlato, tokom dugih vekova uskraćivano, najzad postalo dostupno suviše vas je opčinilo, i zbog te opčinjenosti izgubili ste mnoge veoma plemenite osobine koje ste imali, a koje, uostalom, još srećemo kod ljudi kojima je dalek život vaših „intelektualnih gradova”.
Smatram da je, kod pojedinaca, neka karakterna osobina nestala pod tuđim uticajima, samo potisnuta i ona se ponovo može javiti. Ono što se dešava u pojedincu mora se dešavati i u zajednici, Zato sam ubeđen da se vaše dobre osobine, koje ste imali, ponovo mogu iskazati ako to
iskreno želite.
Jedna od vrlina koja je kod mnogih među vama iščezla jeste zahvalnost. Postojala je, to dokazuju vaša stara narodna poezija i spomenici koje su ostavili vaši preci. Danas se zahvalnost sklonila među sirotinju. Ona se seća, ona iskazuje, ponekad na dirljiv način, svoju zahvalnost.
6 Postali ste strašno nezahvalni. Tako vaš glavni grad, Beograd, nekada grad - mučenik, ni danas, deset godina posle oslobodilačkog rata, nema ni najmanji krst, ni najmanji kamen koji bi čuvao sećanje na žrtvu onih koji su vas oslobodili. Mnogi među vama su veoma bogati i nemilice
troše da bi se istakli i iz zabave, ali kad valja pokazati zahvalnost prema onima koji su se žrtvovali, ništa ne daju, ama baš ništa. Vaše vođe nisu još, za ovih deset godina koliko je prošlo od završetka rata, svečano obeležile ni jedan od onih veličanstvenih događaja kojima dugujete
slobodu i veličinu zemlje. Jasno je, takve svečanosti bi bile nezgodne većini vaših sadašnjih vođa zato što oni, dok vam je zemlja bila u smrtnoj opasnosti i kad se trebalo žrtvovati, ništa nisu učinili za nju, već su se samo brinuli kako da sklone na sigurno svoju dragocenu ličnost, čak su
neki iskoristili nesreću otadžbine da bi se obogatili.
Šta ste učinili za svoje ratne invalide? Od svih zemalja koje su učestvovale u ratu vaša se najgore odnosi prema njima. Dok se nekoliko stotina vaših bivših ministara, samoživih političkih profesionalaca, koji, u većini slučajeva, ništa nisu učinili za otadžbinu, već obilato napunili
džepove, sređuju sebi isplaćivanje „penzija” koje vas koštaju nebrojenih miliona, invalidi vam mogu umirati od gladi.
A šta je sa vojnicima i oficirima koji nisu štedeli krv i zdravlje da biste vi bili slobodni? Jeste li postupali s njima kako to oni zaslužuju i kako vam dužnost nalaže? Ne! Mnogi, čak i najzaslužniji oficiri su penzionisani, a da im niste našli posao u civilstvu koji bi njima i njihovim porodicama obezbeđivao pristojan život. Isto tako ste postupali i sa vojnicima, a svu blagonaklonost sačuvali ste za štićenike trenutnih moćnika. Verne prijatelje iz teških dana vaše vođe su, u znak zahvalnosti, ćušile nogom, a vi ste ih pustili da to urade. Tako je Srbija, vernih
prijatelja imala mnogo u toku velike oluje, danas ih više gotovo nema.
Bezmalo, reklo bi se da upravljačka klasa vaše zemlje mrzi one koji su učinili usluge vašoj otadžbini. U slučaju mnogih vaših sadašnjih moćnika to se može objasniti činjenicom da su ti dobročinitelji vaše nacije živ prekor onima koji ništa nisu dali svojoj zemlji, već su svoju pamet koristili samo da bi sebi pronašli lepo nameštenje i da bi se obogatili. No, zašto se drugi povode za njima ili im u najmanju ruku, dozvoljavaju da uvredljivom nezahvalnošću plaćaju učinjene usluge?
Pre svega, bio vam onaj koji vam je učinio dobro sunarodnik ili stranac, dugujete mu istu zahvalnost. Nije ni časno ni plemenito obasipati počastima stranca, a loše postulati sa sunarodnikom. Međutim, vaši zvaničnici, ili oni koji bi to hteli da budu, ne odaju počast ni
strancu. Oni se ili prave da ne znaju kakve im je on usluge nekad učinio ili ga vređaju ponižavajućim postupanjem.
Ali, ako vaši upravljači i njihova svita rado ćuše nogama one koji su se dokazali kao prijatelji ove nacije, i to bez vašeg protivljenja, sve svoje osmehe zadržavaju za vaše neprijatelje. Sam Bog zna koliko ste propatili u toku rata od Austro-Ugaro Švaba, koliko su vamjadnu zemlju oni opustošili, opljačkali i na muke udarili, koliko su vam najbolje braće i sestara,
7 izmrcvarili i pobili, zato što su bili rodoljubi. A danas vas te iste Švabe, isti oni nekadašnji Austro-Ugari, preplavljuju proizvodima i ljudima, a vi ih dočekujete raširenih ruku. Hiljade i hiljade Nemaca, Bečlija, čak i Budimpeštanaca mirno dolazi da kod vas stiče bogatstvo, a vi im to dopuštate. Predstavnike iste one Nemačke, koja vam je bila nemilosrdan neprijatelj i koja će to ponovo biti jednog dana, slavi „cvet” vaše prestonice koji se diči da je savremen. I dok vaši nekadašnji dželati nailaze kod vas na najlepši doček, pravite sve moguće teškoće pripadnicima
naroda koji su pokazali delotvorno prijateljstvo u vašoj nesreći. Moji sunarodnici, Švajcarci, koji su prema vama bili pravi samarićani za vreme velikog rata, tešku muku muče da bi kod vas dobili samo dozvolu za rad. A čitava švajcarska kolonija u Kraljevini SHS ima samo 160 članova, dok je broj vaših sunarodnika koji slobodno zarađuju hleb u Švajcarskoj 20 puta veći.
Potpuno razumem da najpre želite da obezbedite hleb sunarodnicima, ali pre nego što naterate vrlo malobrojne prijatelje da osete koliko je nužna i žestoka borba za život, počnite da to primenjujete na hiljadama bivših neprijatelja koje nikada nećete uspeti da preobratite u prijatelje.
Bije vas glas da ste ksenofobi. Pravi srpski narod to nije. Obazriv je prema strancu, a ta obazrivost ponekad ide do podozrivosti. Nije ni čudo kada su vas tokom dugih vekova iskorišćavali strani ugnjetači. Ta obazrivost, pa čak i podozrivost nisu mane, nije to ksenofobija.
Međutim ono među vama koji bi hteli da se smatraju vladajućom klasom jesu ksenofobi i, što je još gore, ksenofobija im nije posledica preteranog nacionalizma, već nakaradne zavisti.
Ljubomorni ste na od sebe obrazovanije, otmenije i naprednije strance. Nepodnošljivo im kad moraju priznati da su ti ljudi iznad njih. Onda ih mrze, preziru, pa ako im se ne isplati da ih oteraju, iznalaze sve moguće načine da ih progone. Ipak bi ima razum morao reći da nacije, na primer, francuske nacije švajcarskog naroda - odavno slobodnih naroda koji su slobodno mogli da se razvijaju - nužno morali da budu napredniji od naroda koji je imao nesreću da ga vekovima ugnjetava okrutni tiranin. Tek od pre nekoliko decenija Srbija se mogla razvijati relativno slobodno, a uistinu je slobodna tek od velikog rata.
Ono što zovemo kulturom nije sve što čini vrednost nekog naroda. Prirodna moralna svojstva imaju u procenjivanju te vrednosti u najmanju ruku podjednaku ulogu. Elem, srpski narod ima moralna svojstva koja nadmašuju moralna svojstva mnogih drugih naroda. Iako manje prosvećen, mogao je, dakle, da pretenduje na neko dostojanstveno mesto. Nažalost, rđavim
shvatanjem položaja svoje zemlje, a to pogrešno shvatanje izaziva njena ohola i nepoverljiva uobraženost, vladajuća klasa radi na obaranju tih moralnih vrlina srpskog naroda dajući mu loš primer.
Ta ljubomora kaste zvane „inteligencija” srpskog naroda ne iziskuje se prema strancima već i prema sunarodnicima. „Otmeno društvo” tako ne dozvoljava nekom svom članu da se izdigne iznad proseka. Svim sredstvima nastoji da prepreči put onome ko se osmeli i poželi da istupi iz njegovih redova. Ako je, pak, nemoćno da ga u tome spreči, progoniće ga spletkama, čak i kletvama. Stoga pravi intelektualci ove zemlje, a ima ih, i to mnogo, ne uspevaju u Srbiji, pa obeshrabreni napuštaju borbu. Zato i najznačajnija mesta u administraciji i drugde najčešće zauzimaju ljudi bez ikakve vrednosti, zato vam je i politički kadar kukavan.
8
Sasha-Mudrijash
(kreativni lik)
06. januar 2023. u 01.20
Katic pametan covek. Rajs je ovo, ne zaboravimo, pisao pre stotinak godina - kada smo imali svoju, i samo svoju državu, nismo je delili ni sa kim ko je nije ni imao pre toga. -sto smo inače bas i učinili i to x2. -mislim, promenio se narod malo od tada do danas.
ok, držimo se, kao, još uvek, ali kako se svet menjao, i kako se i promenio, tako smo se i mi pomalo promenili, da l' usled tih globalni(ji)h promena, dal' zašto sto smo bili skloni tim i takvim promenama.
mada, opet, kažem, ok. - tu smo, i dalje, držimo se kako-tako. pa sad, da l' ćemo preteci, ili nećemo - videcemo. lično stavljam sto maraka na nas, cisto da ne zaradim puno na nama, kad dodjemo do kraja price, a opet, i ako izgubim, sto maraka nije puno.
(nije to što dolara koje je drugu nam amatercicu u novcaniku vid'o konobar :) -pa se decko zacudio - prvi put stotkica uzivo :) )
zlatiborac
06. januar 2023. u 09.11
'Stoga pravi intelektualci ove zemlje, a ima ih, i to mnogo, ne uspevaju u Srbiji, pa obeshrabreni napuštaju borbu. Zato i najznačajnija mesta u administraciji i drugde najčešće zauzimaju ljudi bez ikakve vrednosti, zato vam je i politički kadar kukavan.
-----------------------------------------------------------------------

Naspram ovog zapazanja istinoljubivog i casnog stranca, još jedna izjava
jednog od naših velikana tadasnjeg doba:

'Ono sto smo bez materijalnog pribora i izraza doneli sa sobom iz istorije
i cime smo osvojili ponovo svoje mesto,istrosili smo u velikoj meri.
Ono sto smo materijalno stekli kao civilizaciju - nije naše.
Ako se od coveka beogradske orijentacije odbije nAarodno hrišćanstvo,
patrijahalno-junacki duh,seljacka socijalna osnova, moral narodne pesme,
on postaje cist kolonijalac,lažni Evropejac,periferijski poslednji zapadnjak, tudjin i drugima i samom sebi.

Narodna revolucija kod nas,za razliku od ostalih,pokusala je da pojede svoje roditelje; na decu je tek sada dosao red.
Seeb-VN1700
07. januar 2023. u 07.43
Covid varijanta prisutna u polovici novozaraženih u SAD-u mogla bi se uskoro proširiti Europom.
Varijanta novog koronavirusa XBB.1.5 mogla bi se u narednim tjednima proširiti u Njemačkoj i ostatku Europe i postati dominantna varijanta, rekao je u subotu njemački epidemiolog. Ta varijanta prisutna je u gotovo polovici broja novozaraženih u SAD-u. „Možemo s određenom sigurnošću prognozirati da će ta varijanta prevladati i u našoj zemlji”, rekao je Hajo Zeeb s Instituta Leibnitz za prevenciju, istraživanje i epidemiologiju u Bremenu. Po njegovim riječima, XBB.1.5 se susreće s gubitkom imuniteta kod ljudi koji su se cijepili ili preboljeli bolest prije dosta vremena
-

Interesantan je naziv virusa „XBB.1.5”
djeluje nekako bezopasno..

-

Simo
07. januar 2023. u 09.00
Sada kada sam ostavio Covid iza sebe pitam se jel to, to.
Gde sam pogresio kad sam ga zakacio, a gde sam to bio tako jak
da sam ga vrlo brzo i jednostavno otkacio.
Nisam primio ovu vrstu vakcine iako nisam nikakav antivakser.
Jednostavno bili su posteni i odmah rekli da ovo nije uobicajena vakcina već eksperimentalna. Nazalost brzo se uvidelo da na neuspeh eksperimenta nije trebalo cekati dugo.
Šta me ceka u daljnim susretima sa ovim virusem ostaje nepoznanica bez obzira na iskustvo.
Moja kcerka je primila dva Pfizera pod moras u sep.21 i od tada imala već četiri prehlade sto je vise nego u zadnjih deset godina. Ocigledno Imunitet i vakcina vode dijalog.
zlatiborac
07. januar 2023. u 09.55
'Covid varijanta prisutna u polovici novozaraženih u SAD-u mogla bi se uskoro proširiti Europom.'

Eh da je samo covid, već dakeko veca zavisnost Evrope je od US, a naročito
Nemacka koja je tkr. kolonizovana-paralizovana. I za svaki slučaj tu su
njihovi komandosi da ih 'stite - brane od 'najezde' sa Istoka.
A Nemci ni da pisnu. Sve sto proizvode i prodaju, još uvek je standardno
i pouzdano zahvaljucuci tradiciji svojih predaka, i tu nema zamerke.

Nego kako stvari stoje i po rednju voznje, poceli su da pristizu kontejneri
sa 'cvrstim' gorivom od preko Atlantika - umesto preko Baltika. Pa budite
spremni za naplatu...

P.s. pre nekoliko dana u razgovoru sa kumasinom iz Nemacke, napomenu da
za grejanje pripremi bar nekih 900 eura - zlu ne trebalo.

Seeb-VN1700
07. januar 2023. u 11.10
Ko razumije njemacki može ovdje ponesto shvatit..

https://www.youtube.com/watch?v=0eCtRjuMtGs

-
zlatiborac
07. januar 2023. u 11.33
„ Ko razumije njemacki može ovdje ponesto shvatit..”

Zašto bas njemacki? Možeš i na hrvatski bez ustrucavanja - stovani sogore.

P.s. ali jedino i uslovno samo latinicom - da ne bude zabune...-;)
Seeb-VN1700
07. januar 2023. u 13.56
Zašto bas njemacki?
-

Pa covjek neke stvari oko korone objašnjava na njemackom, pa zato tako kažem.
Ovdje dosta takovih videa na raznim jezicima prevodi se automatski tekstom ispod, pa reko možda je tako i tu u USA ili Kanadi.
Možda tako ponekad ne izgleda ali ja pišem sve dobronamjerno.
Na našim Balkanskim prostorima mnogi su zakinuti za istinu kako i šta je ponesto bilo. Pa sad eto i mi pricamo na osnovu kako smo informisani.
Ja obično volim cut uvijek obje strane, pa zato procitam ponesto o balkanskim ratovima šta o tome kažu i Njemci, i nasi i neutralni.
Sto kažu dobro je dok se razgovara, nije dobro kad jedna strana zacuti.

Tako recimo kod ovog rata u Ukrajini, Rusi kažu tako neki broj i Ukrajinici za istu stvar umanje ili uvecaju.
Ja onda odbacim za 1/3 šta kažu Rusi i 1/3 šta kažu Ukrajinci.. i tako bude možda neka realna procjena.
Kod nas kad nešto kažu u momentu odbacim 4/3 tj. odbacim najmanje nekih 130%
i tako dodjem do istine :))

-
Sasha-Mudrijash
(kreativni lik)
08. januar 2023. u 02.56
do istine možeš da dodjes tako što odes tamo i malo prosetas (biće potrebno nešto malo vremena da sve obidjes, je l' - nije mala zemlja).
bilo kakvo drugo pribavljanje informacija, prakticno se svodi na „majke nam”. #samokazem
zlatiborac
08. januar 2023. u 09.15
„Kod nas kad nešto kažu u momentu odbacim 4/3 tj. odbacim najmanje nekih 130%
i tako dodjem do istine :))”

Tako nekako sogore,

Ako tako nastavis, uskoro ćeš stici i do 1.000% , pa kud puklo da puklo...
Seeb-VN1700
08. januar 2023. u 10.18
Zlatiborac ovaj Ante je zadnji jugoslovenski politicar koji je govorio istinu, nakon njega potop..

https://www.youtube.com/watch?v=dyZMtBcDIQY

-
Simo
08. januar 2023. u 10.38
Što se zivot u emigraciji vise odmice to su mi slike iz proslosti sve cistije.
Glasao sam i podržavao ga znajuci da pucam u prazno.
Snage koje su srusile svaku nadu i ove godine uz pozdrav
Srećna Nova Godina i Bozic isti proslavljaju uz poklic,
Mir Boziji, petarde-Plotun !!!
zlatiborac
08. januar 2023. u 12.28
'Zlatiborac ovaj Ante je zadnji jugoslovenski politicar koji je govorio istinu, nakon njega potop..'

Tako nekako su divanili Ante Starcevic a potom i Pavelic za siru javnost,
a tek Jozek u svojim cuvenim govorima kojima je raja 'skandirala' na
svaku izgovorenu recenicu 'majku mu boz`ju' - kužiš?

E taj ti je biJo 'tata-mata' alfa i omega, kojem se čak i Cercil
divio, ako ne i zavidjeo. Čak i žrtvovao sina jedinca da se u to uvjeri...

Neg` jesi l` čuo za onu anegdotu kad se Hica i Jozek sreli u paklu?

Hica: 'Hajl` marasle, šta ima novog? Koje vijesti nam donosis?
Jozek: Ništa posebno. Ja sam uveo samoupravljanje,zemlju potpuno obnovio
te visak radnika poslao da obnavlja Rajh, a tvoji jungsteri se izlezavaju
na plavom Jadranu.
Hica: 'acht und liebe mein Got: ono sto sam ja zapoceo - ti si priveo kraju!
Simo
08. januar 2023. u 19.10
zlatiborac
08. januar 2023. u 21.25
Tooo sogoreeee...3655
 Komentar Zapamti ovu temu!

Looking for Oil Diffuser Necklaces Sterling Silver?
.