Diskusije : Emigracija

 Komentar
Srpska gramatika za početnike
Tubby
20. decembar 2022. u 14.25
Srpska gramatika za početnike ALI i za one koji misle da to nisu:

Odvojeno i sastavljeno pisanje reči
Ako je rečca li povezana s karakterom rečenice ili sa glagolom, piše se odvojeno: Da li si tu? Je li tako? U razgovornom stilu se javlja i uzrečica je li koja se takođe piše odvojeno, a u množini se upotrebljava i oblik jelte.
Rečca ne za negiranje se ne spaja s glagolima: ne znam, ne shvatam… Izuzeci su glagoli: neću, nemam, nemoj, nisam.
Odvojeno se piše rečca i te koja služi za isticanje: i te kako.
Kod prideva i imenica rečca NE srasta sa drugom reči, pa tako imamo nečoveka, neznanje, nezrelog ili nepismenog, a NE – ne čoveka, ne pismenog…
Zamenice sa ni se pišu spojeno bez predloga, ali kada se upotrebe s predlogom, on razdvaja sastavnice: ni od koga, ni u što, ni sa čim.
Pomoćna reč put piše se spojeno sa brojevima jedan, dva i tri: jedanput, dvaput, triput, ali odvojeno uz višečlane brojeve čiji je poslednji član jedan, uz redne brojeve i zamenice: trideset i jedan put, prvi put, ovaj put; dok se oblik puta uvek piše odvojeno: dva puta, tri puta, nekoliko puta.
U spojevima predlog-imenica, spojeno se pišu nova, pomerena značenja konstrukcije: naprečac, zauzvrat.
Odvojeno se piše u kratko vreme, ali u značenju sažeto, piše se spojeno: ukratko.
Sastavljeno se pišu spojevi prideva koji čine tesnu vezu, podrazumevanu smisaonu celinu: ćirilometodijevski jezik.
Odvojeno se pišu predloške veze s ličnim zamenicama: preda mnom, sa mnom, uza me.

Pisanje reči sa crticom
Kada je reč o terminu e-mail / email / mail, u srpskom jeziku, pravilno je reći i pisati imejl ili mejl. Imejl-adresa se piše sa crticom.
Prefiksoid radio koji se odnosi na zračenje, piše se spojeno: radioaktivnost, ali onaj koji se odnosi na radio / radijski, piše se sa crticom: radio-televizija.
Prefiksoid foto koji se odnosi na fotografije piše se spojeno kada je druga sastavnica nesamostalna: fotograf, ali sa crticom ako je druga sastavnica samostalna: foto-atelje, foto-kopija, foto-montaža.
Sastavljeno se piše složenica sa prefiksoidom auto kada znači-samo ili sopstveni: autoportret, autobiografija, ali kao skraćenica od-automobil ili automobilski, piše se sa crticom: auto-trke, auto-put, auto kamp.
Ako se dva formanta pojave udvojeni ili u proširenim vezama, normira se odvojeno pisanje: auto i moto trke.
Kada se imeničke i pridevske izvedenice kombinuju s brojevima da bi se izbegle duge reči, deo pisan ciframa se s drugim delom povezuje crticom: 48-časovni, 30-satni.
Crtica se piše kao spojni znak između drugog dela složenice ili izvedenice i prvog njenog dela izraženog ciframa: 75-godišnjak.
Pravopis propisuje da je bolje pisati dvadesetak slovima, nego 20-ak.
Kada su u pitanju uzvici, spojeno se piše uzvik upomoć, a primeri poput jao-jao, tip-top, hm-hm se pišu sa crticom.
Spojevi kod leksike stranog porekla se prilagođavaju pravilima srpskog jezika ili se prenosi pravopis iz jezika iz kojeg se reči preuzimaju u slučaju da je spoj značenjski neprozirni: bajpas, rentakar, fusnota.
Pravilno je pisati zookultura, zoologija, ali zoo-vrt kao skraćenicu od zoološki vrt.
Lekseme s prefiksoidom video pišu se spojeno kada je druga sastavnica nesamostalna ili značenjski neprozirna: videoteka, ali sa crticom video-plejer kada je druga sastavnica samostalna.
Kada su u pitanju tradicionalna i njima slična relativno novija stilska skraćenja kod kojih se prva sastavnica (imenica) oseća kao pridev, pišu se sa crticom: fiks-ideja, set-lopta, set-meč lopta.
Udvojena ženska prezimena se, kao i udvojena muška, pišu odvojeno: Olga Petrović Kojić
Kombinacije različitih boja pišu se sa crticom: crno-žuta
Složenice za obeležavanje nijansi se pišu spojeno: zelenkastoplav, tamnozelen.
Tubby
20. decembar 2022. u 14.41
Pleonazam (upotreba suvišnih reči u govoru i pisanju)
ČAK ŠTA VIŠE – Pravilno je čak ili štaviše.
ČESTO PUTA – Pravilno je često ili više puta.
KAO NA PRIMER – Pravilno je kao ili na primer.
IZAĐI NAPOLJE – Dovoljno je reći izađi.
SIĐI DOLE – Dovoljno je reći siđi.
Primeri s primenjenim glasovnim promenama
Glasovna promena prelaska L u O se ostvaruje u svim padežnim oblicima u jednini i množini, osim 1. lica jednine: prevodilac i 2. lica množine: prevodilaca.
Kod ličnih imena i nadimaka izostaje zamena glasova k, g, h u c, z, s (sibilarizacija): Jovanki i Luki, a ne Jovanci i Luci.
U primeru raščišćavanje uočena glasovna promena je jednačenje suglasnika po mestu izgovora. Nepravilne varijante ovog primera su: razčišćavanje i rasčišćavanje.
U novijim pozajmljenicama, grupa -stn ostaje nepromenjena, i to predstavlja odstupanje od glasovne promene uprošćavanje suglasničkih grupa: azbestni, aoristni.
Kod imenica na -ica, prisvojni pridevi na -in se grade tako što glas c zamenimo glasom č: Miličin, ne Milicin. Ovo nije slučaj kod imenica na -čica: devojčica-devojčicin.
Nesumnjivu prevagu imaju termini akcenat, dijalekat i fakat nad sporadičnim oblicima akcent, dijalekt, fakt. Međutim, potpuno ravnopravno se upotrebljavaju efekat i efekt, dokumenat i dokument.
U instrumentalu na izbor nastavka utiče međuslogovno razjednačavanje, te se izbegava ponavljanje vokala u susednim slogovima-hmeljom, a ne hmeljem, ali se paralelno javljaju primeri poput pažem i pažom.

zlatiborac
20. decembar 2022. u 14.58
„Srpska gramatika za početnike”

Ovako nešto je u po ratnom vremenu spadalo u obavezu, tj. kada su
clanovi 'napredog pokreta'- preuzeli kormilo poharane zemlje.

Jedan u nizu primera kada su pod obavezno opismenjavali i one 'matore'.

Elem ovaj dogadjaj koji ću navesti,dogodio se za zdravo u Ravnom Banatu:

Pita uciteljica Lalu: 'Lalo, kaži nam jedan glagol'? Lala:'Panta'.
Uciteljica:'To nije glagol, već imenica'. Lala: Ta jeste, Panta je najbolji paor od sviju u nasem ataru,te on ne može biti ništa drugo nego glagol.
Vidi uciteljica da se ne može sa Lalom izaci na kraj, pa će pomirljivo:
'Dobro Lalo, neću da se raspravljamo, a sad mi kaži jednu imenicu?
Lala:'Sosa'. 'Tako je', rece potvrdno uciteljica, 'a sad nam reci
jednu zamenicu? Lala: 'svastika, od nje bolje nema'.

P.s. Unapred i pre nego dobijem kritiku ili prekor,ukor:'izvinjavam se
izvesnim osobama, ako im ovo sto divanim - nije po volji!
Simo
20. decembar 2022. u 15.39
Od mene nekadasnjeg perfekcioniste u mnogo cemu pa i u samoj gramatici
nastade jedan bezbriznjakovic.
Kad sam dosao u Srbiju izgubio sam duel sa jednim drugarom oko sedmog padeza, Vokativ ili Instrumental? bili smo obojica u pravu.
Danas samo znam da od nekad veoma upotrebljivog Ruskog i Madjarskog nije ostalo mnogo. Hrvatski novorijek uz moje osustvovanje totalno je devalvirao moj materinji jezik kojeg retko koristim, priuceni srpski i engleski često imaju greške.
Nekad mi je bilo važno da se u skoli pokazem pred uciteljima, na poslu pred pretpostavljenima, pred lepsim polom da i ne spominjem.
Sve sto danas cinim a da se smatra primernim je samo stecena navika, pa to vazi i za gramatiku.
zlatiborac
20. decembar 2022. u 15.56
'Kad sam dosao u Srbiju izgubio sam duel sa jednim drugarom oko sedmog padeza, Vokativ ili Instrumental? '

Dapace tako nekako sogore,

Koliko mene secanje još uvek opsluzuje:
1. nominativ
2. genitiv
3. dativ
4. akuzativ
5. vokativ
6. instrumental
7. lokativ

P.s. davne 1954-te u četvrtom razredu - osnovne. ili?
vodena
(*)
20. decembar 2022. u 16.08
Što se padeza tiče u srpskom je najcesca zabuna između genetiva i akuzativa kao i između dativa i lokativa ( u prvom slučaju zbog koga-čega vs koga-šta a u drugom zbog kome -čemu vs. (na) kome - čemu).
Simo
20. decembar 2022. u 16.12
Srpsko-Hrvatski kasnije Srpski ili Hrvatski ili Hrvatsko-Srpski su zvanicno isti jezik sa malim razumljivim razlikama i u samoj gramatici.
U nekadasnjem SH a danas Srpskom jeziku Vokativ je zvanicno 7 padez.
U nekadasnjem HS a danas Hrvatskom jeziku Instrumental je sedmi padez.
Ovo je vise vekovni gramaticki propis.
vodena
(*)
20. decembar 2022. u 16.30
Simo, ne znam na koji „nekadasnji” srpski jezik mislis?

Srpski ili srpskohrvatski koji sam ja u SFRJ skoli ucila je imao 7 padeza od kojih je lokativ uvek bio sedmi a vokativ uvek peti.
Simo
20. decembar 2022. u 16.33
Hrvatski padezi
1 nominativ – tko? što?
2 genitiv – koga? čega?
3 dativ – komu? čemu?
4 akuzativ – koga? što?
5 vokativ – oj, ej
6 lokativ – (na) kom?, (na) čem?
7 instrumental – (s) kim? čim?

Pobrkao sam malo Vokativ i Lokativ, ne zamerite please.
Nisam ovu tenu doticao bar tridesetak godina
Sasha-Mudrijash
(kreativni lik)
20. decembar 2022. u 16.36
mene (kao sto smo primetili) bole usi onako bash bash... recimo da pritisnem shift kad bi bilo gramaticki tačno d' ide veliko slovo... itd.
-a nije da nije podosta znam, da tako kažemo, vrlo sam pismen, u smislu poznavanja gramatike našeg jezika.
ali kao sto rekoh, nešto me bas svrbe mosnje i kad vidim da neko gresi, a i kad ja (namerno) gresim.
santosu tu i tamo skrenem paznju, posto je par puta rekao da svrne cisto da bi imao kakav-takav kontakt sa našim jezikom, a i kad god sam mu skrenuo paznju, nisam stekao utisak da sam ga iznervirao, nego mi je ono njegovo thnx/understood - zvucalo stvarno iskreno. (kao sto je meni recimo ok kad mene neko ko prica engleski, pa kad pricam sa tom rajom ispravi - nikad se nisam nadurio, nego sam stvarno rekao „fala”)(recimo dok me neko nije ispravio za „for example”). itd. f
gramatika mi je nekako (i to palamudjenje na te teme) kao oni muzicki (ili vizuelne umetnosti) kriticari. - on ti sad nešto prica kako bi bilo zgodno ti da radis - a on u zivotu, za početak, nije instrument u ruku uzeo i stao pred raju. (ili napravio sliku/fotografiju i zabo je raji pred nos).
-važno je da se ljudi razumeju. sad da l' su napisali da li, dali, da l', dal' - da l' je to važno? -meni lično -ne.
i ne mislim da će ijedan narod isceznuti zato što ga bol'o paja za gramatiku maternjeg mu jezika.
santa
20. decembar 2022. u 17.21
Ne znam u kakve ste sve te skole isli gde se ucila 'srpska gramatika', ali kolko me još secanje dobroooo sluzi, tamo gde sam ja iso to se nije ucilo (i sam sam čest primer toga), već; How to Speak Southern (https://tinyurl.com/27c697mt).
zlatiborac
20. decembar 2022. u 17.30
„Pobrkao sam malo Vokativ i Lokativ, ne zamerite please.
Nisam ovu tenu doticao bar tridesetak godina”

Elem svojevremeno davno-davno bio nekakav ucitelj Sima zakleti nezenja.
I tako jednog dana u predvecerje; uca - cika Sima ipak resi da se ženi.

Onda decurlija-derani pocnu pevati: 'Kad se ženi cika Sima, bi će nama
pi**e svima'! Dosadilo ovo uci-ucitelju Simi, pa poce da uzvraca:
Dok je bio momak Sima he** vam je mater svima, pa vas zato tol`ko ima
pi**a li vam materina.

Kužiš sogore?
Seeb-VN1700
20. decembar 2022. u 17.46

Jednom prilikom vozim se sa jednim direktorom, isli smo nešto poslovno u Zagreb.
I na povratku kaže mi (iako samo bili kucni prijatelji uvijek mi se obracao sa Vi):
„Vi će te se lako snaci.”

Ja ga gledam šta prica?
Pa govori dalje pomalo zamišljeno:
„A kud ja da odem sa mojim filozofskim fakultetom?”

Shvatio sam šta prica i nisam ništa odgovorio.
To je bilo odprilike godinu dana prije nego ću otici. Ja nikakova razmišljanja o bilo kakovom odlasku tada nisam imao.

Mislim da sam ja neke stvari i zelje ostvario zahvaljujuci mojoj profesiji, gdje gramaticke greške ne igraju ulogu.

-
Seeb-VN1700
20. decembar 2022. u 17.54

Od sveg šta ste tu svi vi napisali ovo je najajca recenica:

„važno je da se ljudi razumeju”

-
abvgd
(Morski)
20. decembar 2022. u 18.08
foto-kopija → нисам знао (или сам заборавио)

У јазику сербском, захваљујући том Вуку, песНик пише песМе, имамо буквар који не учи букве (писмена) већ учи „слова”, иако је „слово” у ствари како би требало назвати оно што ми зовемо „реч”. А „реч”, која потиче од „река”, је у ствари говор који тече...

Ово горе су само неки од безброј аБсурда Вукове „реформе”, чији је главни циљ створити примитивнији језик и однародити што већи број Сербов.

...па је и јазик сербски постао „српски” што ама баш ништа не значи.

Држава је Сербиа, ми смо Серби, језик је сербски. Не може бити другачије, то врло добро знају и Немци и Руси и Мађари и сви други који нас знају који нас до дан-данас зову, правилно, „Серби”.
Sasha-Mudrijash
(kreativni lik)
21. decembar 2022. u 03.55
Santose imao se predmet u skoli koji se tada mislim već zvao srpskohrvatski-hrvatskosrpski jezik i knjizevnost. zanimljivo, deca u srbiji su i tada zvala jezik „srpski”, a recimo tamo u cro „hrvatski”.
kapiram da ovi ovde su to zvali tako - jer se, jbg, jezik tako zove, a oni tamo u kroaciji, jer su im, jbg -tako rekli da zovu :)
I sad u okviru tog predmeta (mada, moguće da se zapravo sam predmet zvao maternji jezik kad si ti isao u skolu, stvarno ne znam), ucila se i gramatika tog jezika. Pa je poneko skoro sve zapamtio, a skoro svi (sem tog ponekog, mene i meni sličnih, je l' :) ) - skoro sve zaboravili :).
Ali kao sto rekoh - važno je da se ljudi razumeju. Zivotinje istih vrsta, zanimljivo, čak ni nemaju jezik(e) kao mi ljudi, niti ih beleze itd - ali se eto savrseno sporazumevaju i komuniciraju u sverama njima bitnim u njihovim zivotima. Da tako kažem, ne zamajavaju se glupostima, i odlično im ide. Dok ne dodjemo mi-ljudi, doduse, da tu i tamo malo zagorcamo te zivote, sto drugima, sto sebi.
santa
21. decembar 2022. u 11.08
Sasha-Mudrijas: „Santose imao se predmet u skoli koji se tada mislim već zvao srpskohrvatski-hrvatskosrpski jezik...”
----

Da, imali smo predmet „Srpski” u kojem se ucila gramatika kako u govornom tako i u pravopisnom jeziku. Koliko je za poverovati najajacu ocenu (5) sam imao bas iz tog predmeta, ali to je bilo 'many, many moons ago' (70+g).

Ako se tome doda da sam otisao '64te i da sam izuzev prvih 20 meseci proveo u CAN među našim svetom, za sve ostale godine sam živeo, i još živim, prakticno u izolovanim sredinama od srpskog govornog i pisanog jezika. Jedino, povremeno, sestra i ja se služimo maternjim jezikom, dok sa bratom i sa svima ostalim u okruzenju (privatnog i poslovnog) je iskljucivo samo - English.

Naravno, od 2005te visim na ovom SC da bi bar kooliko toliko se odrzao u maternjem jeziku, ali što se tiče 'pravopisa po V.Karadzicu'na ovom forumu je, najcesce, samo za caskanje i nadmudrivanje i ništa vise.

U istini za volju, ma koliko da je to malo sto je preostalo od srpskog pravopisa i to je još uvek daleko vise nego sto mi je potrebno za zivot u ovim sredinama, dok za neke druge sredine (ukljucujuci i SRB!) to je već neka druga neostvarljiva prica.

Pozdrav...
Simo
21. decembar 2022. u 12.00
Santa ako pogledas malo bolje ovde nas je nekolicina penzosa koji upravo
ovde lecimo komplekse koje nam je stvorila emigracija.
Koncepcija ovog foruma starog koliko i sam internet bila je dobro osmišljena za to vreme, međutim izostale su sve potrebne reforme jer mi smo ipak orthodox i gotovo, mi još ni kalendar nismo uskladili, a kažu da i ne treba.
Da sam ostao u Srbiji pitanje je dali bi mi ikad kao medijiskom radniku
palo na pamet da na ovaj način nastupam u javnosti.
Pre četvrt veka kada je ovde vrvilo od diskuanata imalo je još nekog smisla koristit nik, danas kada je knjiga pala na dva lista skrivanje iza tog nika i izigravanje komentatora kakve vidjamo na uglednim javnim servisima je druga tuga, ili kako se ono kaže videla zaba kako se konji potkivaju pa i ona digla nogu. O cemu bi to imalo vise smisla pisati ovde a da to ne dodtice svakodnevnicu našeg zivota i nas samih.
Moje ogromno iskustvo je rad po zahtevu urednicke redakcije, to je ono kad se zna za koga radis i ko te za to koliko placa. Sve ostalo je obično kukurikanje pevca u zoru.
abvgd
(Morski)
21. decembar 2022. u 16.08
Ја имам изричито негативно мишљење о Вуковој реформи али сам ипак за то да људи науче садашњу важећу граматику колико год могу.

Шта одређује нацију? Елем, по многима, то је - језик.

santa
21. decembar 2022. u 19.41
abvgd: „(ja) сам ипак за то да људи науче садашњу важећу граматику”

http://philology.swu.bg/wp-content/uploads/2018/09/Stanojcic-Popovic-Gramatika-srpskoga-jezika. pdf
 Komentar Zapamti ovu temu!

Looking for Oil Diffuser Bracelets?
.