Nazoveš Prdića, javi ti se Kenjalo: čudnim prezimenima teško se ne nasmijati, a nastala su iz čistog inata
Samo u istočnoj Hercegovini može se dogoditi da načelnik općine postane Lažetić, a njegovi zamjenici Mutilović i Dangubić, da policiju vodi Batinić, javni red kontrolira Remetić, a proračunom raspolaže Manjak.
Ovako je o neobičnim prezimenima pisao nevesinjski satiričar Milorad Čokorilo, piše Blic navodeći kako i u drugim krajevima Republike Srpske ima prezimena kao stvorenih za satirične komentare.
Tako bi se moglo dogoditi da, primjerice, neki šaljivdžija za ministra odbrane BiH predloži Kukavicu. Na području od Banjaluke do Novog Grada živi pedesetak obitelji s ovim prezimenom, a ima ih u Rogatici i Novom Goraždu. Kukavica ima i među Srbima i među Bošnjacima.
U Srpskoj je i Guzina često prezime, a tridesetak obitelji na sjeveru RS preziva se Kenjalo. Na području Čelinca živi nekoliko Prdića.
Prije par desetljeća ovo je prezime bilo mnogo češće, ali su Prdići, kako bi izbjegli sprdnju, u svom obiteljskom imenu dodali jedno slovo i postali 'pristojni' Predići. Neki bivši Prdići danas nose i druga 'obična' prezimena.
Četnika više u Hrvatskoj nego u Republici Srpskoj
Zanimljivo je da Četnika ima puno više u Hrvatskoj nego u Srpskoj, piše Blic. U cijeloj Spskoj samo dvije obitelji nose ovo prezime, a jedna od njih potiče iz Gospića.
Iz Hrvatske je u Kozarsku Dubicu doselila i obitelj Požar, jedina u RS sa ovim zapaljivim prezimenom. Požari su, bar u matičnim knjigama rijetki, ali zato Suša ima od Nevesinja do Broda.
Jedno od čestih prezimena u Republici Srpskoj je i Vještica, a jedan Vještica je osamdesetih u Banjaluci bio sudski izvršitelj. Tko nije platio struju ili porez riskirao je da mu na vrata zakuca Vještica i zaplijeni mu namještaj i televizor.
U RS živi i nekoliko obitelji Mačaka, Guski, Kostura i Mula, te dva Zaklana i 13 Zlikovaca. Ima i onih koji su bolje prošli pa su po rođenju Kraljevi, Banovi ili Plemići.
U Banjaluci i Foči žive Dobrote, u Derventi Zlato i Srebro, a nekoliko obitelji s ovim plemenitim prezimenom ima i u Banjaluci i Brčkom. Bronze su mnogo češće, naročito u Kozarskoj Dubici. Jedna obitelj u Prijedoru preziva se Hvala, a jedna u Banjaluci nosi prezime Dlaka.
Kad su u pitanju 'jestiva' prezimena, na meniju telefonskog imenika RS nudi se pet Bureka iz Osmaka, osam Salata iz Trebinja, sedam Kestena s područja Mrkonjić Grada, Šipova i Jezera, te dvadesetak Teletina iz raznih krajeva Srpske.
U istočnoj Hercegovini danas nećete sresti Junce, Jalovice, Bitange, Trutine, Koljibabe, Zaguze i Prdavce, ali kroničari navode da su se u prošlosti mnogi Hercegovci tako prezivali. Kao i čelinački Prdići i oni su se, iz praktičnih razloga, odrekli imena predaka.
Za razliku od njih, Budalice, Šupljeglavi, Koljivrati, Derikučke, Kukolji, Vikala i Rikala su ostali vjerni tradiciji. Po nekim izvorima, i prezimena Zlokapa, Zlojutro, Ćurguz, Toljaga, Bubalo i Sudar potječu iz Hercegovine.
Ko će kome naškoditi
Prezimena se u Europi javljaju već u 12. stoljeću i to najprije među plemićima, kako bi se znalo kome pripada koji obiteljski posjed.
U našim krajevima u doba Otomanskog carstva nije bilo pravih prezimena, a identitet određivao po imenu oca, mjestu porijekla ili obiteljskom zanatu, na primer: Luka Jovanov Kovač, Husein Gračanin, Simo Sarajlija. Prezime je postalo zakonska obaveza tek u 20. stoljeću u Kraljevini Jugoslaviji.
Prije toga, red su pokušale uvesti austroguarske vlasti. Nakon aneksije, uslijedio je prvi popis stanovništva i popisivači su zahtijevali da svatko navede svoje prezime. Ponosni i šegačenju skloni Hercegovci su govorili što im je prvo padalo na pamet, vjerujući da će tako naškoditi 'mrskoj carevini'.
Međutim, pedantni Austrijanci su sve zapisivali, a njihove arhive naslijedila je jugoslovenska vlast, pa mnoge obitelji i danas nose prezimena smišljena iz inata ili šale.
https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/nazoves-prdica-javi-ti-se-kenjalo-cudnim-prezimenima-teško-se-ne- nasmijati-a-nastala-su-iz-cistog-inata-518480
