Tko obolijeva od šećerne bolesti tipa 1?

Šećerna bolesti tipa 1 rjeđa je od tipa 2 i predstavlja svega 7 do 10% svih slučajeva dijabetesa. Tip1 se može pojaviti u bilo kojoj dobi, ali obično se javlja u razdoblju između djetinjstva i 30. godine života, najčešće u doba djetinjstva i adolescencije. Bolesti su podložni jednako dječaci i djevojčice.
Koji su simptomi šećerne bolesti tipa 1?

Kada se proizvodnja inzulina smanji na minimum, šećerna bolest tipa 1 obično se naglo pojavi i brzo napreduje. Znakovi koji upozoravaju na pojavu bolesti su: učestalo mokrenje, ponovno mokrenje u krevet nakon što je dijete već odviknuto, neobična žeđ, potreba za slatkim i hladnim pićima, ekstremna glad, nagli gubitak težine, slabost, svrbež genitalne regije, ekstreman umor, zamućen vid ili druge promjene vida i razdražljivost. Djeca koja boluju od dijabetesa tipa 1 često su nemirna, apatična i mogu imati poteškoće u školi. U akutnim slučajevima dijabetesa tipa 1 mogu se pojaviti mučnina i povraćanje. U teškim slučajevima dijabetička koma može biti prvi znak šećerne bolesti tipa 1.
Krizna stanja

Dijabetička ketoacidoza je po život opasna komplikacija. Simptomi ketoacidoze su mučnina i povraćanje te, kod djece, bol u trbuhu. Disanje može biti duboko i ubrzano uz učestale uzdahe. Otkucaji srca su obično ubrzani. Ukoliko stanje potraje, može nastupiti koma i na kraju smrt. Prva pomoć sastoji se od davanja inzulina kako bi se ispravio metabolizam glukoze i ketona te brzo nadomještavanje tekućina i elektrolita.
Hipoglikemija. Intenzivna terapija inzulinom ili lijekovima kojima se potiče lučenje inzulina povećava se rizik od nastanka hipoglikemije do koje dolazi kada razina glukoze u krvi padne ispod normalnih vrijednosti. Hipoglikemija se može pojaviti zbog nedovoljnog uzimanja hrane, vježbanja ili uzimanja alkohola. Blagi simptomi uključuju znojenje, drhtanje, glad i ubrzane otkucaje srca. Veoma niske koncentracije glukoze u krvi mogu ubrzati neurološke simptome - konfuziju, slabost, dezorijentiranost, ratobornost, a u rijetkim i najgorim slučajevima komu i smrt. Obitelj i prijatelji morali bi poznavati simptome. Bolesniku treba dati tri do pet tvrdih bombona, dva do tri paketića šećera ili pola šalice (više od 1 dl) voćnog soka (pod uvjetom da može gutati). Članovi obitelji i prijatelji mogu naučiti kako se daje injekcija glukagona, hormona koji za razliku od inzulina povećava koncentraciju glukoze u krvi. Hipoglikemija se često javlja za vrijeme spavanja, naročito kod djece, čak i one koja nisu na intenzivnoj terapiji inzulinom. Lagani obroci u vrijeme odlaska na spavanje mogu biti efikasni.
Komplikacije šećerne bolesti

Osnovne komplikacije šećerne bolesti javljaju se uslijed poremećaja u krvnim žilama i zbog oštećenja živaca (neuropatija). Oštećenje velikih krvnih žila ugrožava srce, osobito kod srčanih bolesnika i osoba s visokim krvnim tlakom, a mogu izazvati i probleme u cirkulaciji nogu. Promjene na malim krvnim žilama (mikrovaskularne) osobito su opasne za oči i bubrege.
Koje su opće smjernice liječenja šećerne bolesti tipa 1?

Inzulin je neophodan za preživljavanje i glavno je uporište u terapiji šećerne bolesti tipa 1. Izuzetno je važno planiranje dijete kao kompenzacija za inzulin i izvor zdrave hrane. Primarna komplikacija intenzivirane terapije inzulinom je veća podložnost hipoglikemiji.
Način života kod šećerne bolesti tipa 1

Da bi se postigla što veća kvaliteta života uz terapiju inzulinom potrebno je mijenjati i životne navike. Tu spadaju dijetetske mjere, fizička aktivnost, kontrola tjelesne težine te njega stopala zbog spječavanja kroničnih komplikacija dijabetesa. Naravno, sve je potrebno raditi u suradnji i prema preporukama dijabetologa.
Kontrola šećerne bolesti tip 1

Kod pacijenata na inzulinu problem je i hipoglikemija i hiperglikemija. Stoga je važno pažljivo pratiti koncentraciju glukoze u krvi.
ovremeno se mjeri hemoglobin A1c (Hb A1c) ili glukozilirani hemoglobin kako bi se utvrdila prosječna koncentracija šećera u krvi.
Testiranje urina korisno je u otkrivanju prisutnosti ketona i treba ga uvijek provoditi tijekom bolesti ili stresa, kada je vjerojatno da će dijabetes izmaći kontroli.
Za one na intenzivnoj inzulinskoj terapiji stručnjaci preporučuju pregled očiju na početku liječenja i nakon toga svaka tri mjeseca do godine dana.
Kako se sprečavaju komplikacije dijabetesa tipa 1?

Kod pacijenata koji kontroliraju visoki krvni tlak, redovito posjećuju liječnika i strogo se pridržavaju inzulinske terapije, postotak komplikacija može biti za trećinu manji nego kod pacijenata koji ne poduzimaju ove mjere. Kod intenzivnog je liječenja dobivanje na težini uobičajeno, zbog čeka su pacijenti izloženi riziku visokog krvnog tlaka i nezdravih koncentracija kolesterola.