Za naše zdravlje opasne su nagle promjene temperature, vlažnosti i atmosferskog tlaka zraka. Tako nagli udar hladnoće praćen porastom atmosferskog tlaka (15-20 mm Hg) izaziva vazokonstrikciju (stiskanje krvnih žila), što uzrokuje povišenje krvnog tlaka. Nagla pojava topline uz povećanu vlažnost izaziva vazodilataciju (opuštanje krvnih žila) što nepovoljno utječe na osobe s niskim krvnim tlakom i kroničnim respiratornim bolestima. Na potonje osobito loše utječe i prisustvo peludi u zraku.

Iako gotovo svi reagiramo na neki način na nagle promjene vremena, na njih su uglavnom najosjetljivije osobe s kroničnim bolestima, stariji, djeca i osobe s oštećenjem imunološkog sustava. Pojam meteoropat odnosi se na osobe kod kojih je pojava zdravstvenih tegoba, odnosno pogoršanje osnovne bolesti povezna s lošim vremenskim uvjetima.

Od zdravstvenih tegoba zbog utjecaja vremenskih (ne) prilika najčešće se javljaju:
- glavobolja, migrena
- smanjena koncentracija
- umor
- poremećaji sna, nesanica
- promjene raspoloženja, razdražljivost, depresija
- bolovi u kostima i zglobovima
- bolovi na mjestu prethodnih ozljeda.

Što uraditi kako bismo spriječili negativan učinak vremena na zdravlje?
Prvi preduvjet ublažavanja negativnog utjecaja vremena na zdravlje su zdrave životne navike: uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, uzimanje dovoljno tekućine, osiguravanje odmora i sna, nepušenje i nekonzumiranje alkohola.
Kronični bolesnici i starije osobe trebale bi izbjegavati pojačane napore, te redovito uzimati propisane lijekove.
U slučaju bilo kakvih naglih pogoršanja zdravstvenog stanja nužno je savjetovati se s liječnikom.
Redovito se informirati o biometeorološkoj prognozi kako biste se na vrijeme pripremili