Дискусије : Филм

 Коментар
Last Train Home (Dokumentarac)
Fulcrum
(van_zemaljac)
13. октобар 2011. у 09.09
Toplo preporucujem ovaj dokumentarni film snimljen pre i tokom Olimpijade u Pekingu 2008. Dobra prica o ceni koju placaju milioni Kineza da bi njihova zemlja bila ekonomska sila! O porodici, i njihovoj unutrasnjoj borbi da opstane kao celina...o deci koja se gube u svom tom hausu, zbog nedostaka ljubavi, razumevanja roditelja, i mnogo još cemu.

Možda ćete na kraju filma ceniti malo vise vase farmerke? :)

Pogledajte sami.

nuua
13. октобар 2011. у 09.41
podsjeca me na jedan snimljen 2-3 godine prije toga
o jednoj djevojcici, tu negdje 15-16 godinica
china blue se zvao, ili blue china
isto migrant-radnik iz sichuana koja radi u tvornici farmerica

u 4 se dize, u pola pet kreće sa poslom
u 8 navecer kada je trebala zavrsiti
jave cijelom njenom odjelu da moraju ostati prekovremeno
i tako do 3 slijedeceg jutra

u 3 otisla u spavaonicu, stanuju tu u sklopu tvornice
gdje i rade
spavala do 4, digla se i opet sve iz početka
ima jedna jeziva scena kako drema na balama tog platna
za farmerice koje sivaju, poluziva

onda, nakon nekog vremena dolaze u posjetu tvornici predstavnici
raznoraznih firmi iz amerike, kanade i još odnekud
dve scene ostaju u sjecanju
prva kako pregovaraju za cijene sa vlasnikom tvornice
i nadju se na $1.40 po paru farmerica koje će kažu poslije prodati za $49.99
i druga
kada udju da pregledaju te spavaonice u sklopu tvornice
da vide da se ne krse ljudska prava, jelte
jer oni su tu, oni brinu, ne bi inače kupili te farmerice
ako nije sve ono cakum-pakum, ako se ta djecica iskoristavaju

i dodje na red spavaonica gdje malena živi sa 12 drugih žena
4x4, kreveti na kat, wc u cosku iza paravana, u drugom cosku jedan tus
nema lavaboa, zube peru u tusu
na plafonu par rupa, curi neka voda
jedna plava natapirana koka iz walmarta negdje u teksasu
stavi ruku preko nosa kad je usla, skoro se zagrcnula
i onda kaže „not too bad”, pita malenu - je l' ti se svidja zivot ovdje, smjestaj
malena odgovori sa da, koka se okrene, pokupi svoju possy
i ode na avion

pata
(milijarder)
13. октобар 2011. у 10.02
Ko je filmove snimio?

I zašto?
(mislim je li umetnost ili propaganda?)
nuua
13. октобар 2011. у 10.25
ovaj moj snimljen kao propaganda protiv walmarta
i korporacijskoj oportunizma opcenito
pata
(milijarder)
13. октобар 2011. у 11.15
tu ima i jedna dobra pod-tema za diskusiju (jes da nije vezana za filmove), a volim i da je iznesem:
zašto je decji rad u Kini i Indiji okarakterisan kao izrabljivanje, a na zapadu kao pozitivna inicijativa za jacanje karaktera deteta i sticanje iskustva?

Je l zato što mali Kinezi i Indusi ne placaju porez tim zapadnim zemljama (a mali Ameri placaju)?
nuua
13. октобар 2011. у 11.23
najvjerovatnije

u us je navodno
minimalna satnica $7.25
naravno
ovo ne ukljucuje
meksikance koji su preskocili zid
kod tijuane i baje
i koje rado placaju i po $2 po satu

djeca po kineskim tvornicama
su placen kojih 20-tak centi dnevno
e sad
nije da im i na to ne bi rado
nabili porez sa ove strane da mogu
pata
(milijarder)
13. октобар 2011. у 11.32
hehehe, samo decji rad je decji rad, bez obzira da li je dobro ili loše placen...
Fulcrum
(van_zemaljac)
13. октобар 2011. у 15.06
Ima sličnosti Nuua, ali u ovom filmu nisu pricali o toj deci toliko koliko o celoj toj migraciji ljudi koji rade kao sezonci. Šta vise, navodi se u filmu da 130 miliona Kineza rade kao sezonci (vraga sezonci, kad im daju samo NEDELJU dana odmora da odu kuci za njihovu N.G.!!) Najveca migracija radnika u svetu! Sto je najzalosnije, neki od njih idu vozom preko 2,000km do kuci i dok stignu tamo i nadaz, ode im 2-3 dana od te cele sedmice odmora. Zalosno je najviše sto neki ne mogu da nadju ni kartu da odu kuci, sto naravno njihove vlasnike fabirka ne zanima, tako da ne vide decu ni po dve godine!

Film/Dokumentarac je rezirao Lixin Fan 2009, navodno on je Kanadjanin Kineskog porekla. Vredi videti ga.
MarkizDeNoviSad
(Sinter)
13. октобар 2011. у 15.23
Alo sha me bole patka za Kineze kad je cela prethodna generacija naših pecalbara isto tako radila, spavala po rupcagama, a deca kod babe i dede u pripizdini, a i u danasnjoj ih je mnogo. Sedeo sam i ja bez mojih 9 meseci i rekao ma za...i. I sad ja treba da placem sto u Munzeu kinezi dolaze daleko od kuce grade most kad su to mogli domaći radnici.
Imate sigurno takvog nekog u svojoj okolini garantovano ko rinta kod gazde u pribliznim uslovima ne treba mi Kina.
pata
(milijarder)
13. октобар 2011. у 15.48
carski as always...
znala sam as always...
vocko
14. октобар 2011. у 02.40
za ovih desetak godinica i vishe od kako ih ima u carsko selo, zutatji se bash odomatjili. radjaju decu, prichaju po srpski da gi cel' svet razume. javljaju se uredno - komshijski sa dobar dan/jutro, a ima i do par ozbiljno dobrih kineskih mladih cica koje shetaju svoja doopeta gradom. i to bre moderno. po zadnju modu skockano. letos sam ih snimio na mostu kod tvrdjave i doshlo mi da promenim svoj (rasistichki) stav - nishta shto nije belo i shto nije pravoslavne vere. eto tol'ko su mi izgledale primamljivo. al' koj sam pa ja penis da neki uvazava moje mishljenje...
nuua
14. октобар 2011. у 10.51
mare, tih tvojih devet mjeseci provedenih u tudjini
je l' to bilo u hunanu, quinghai ili yunnanu?
cijenim da nije niti u jednoj od tih provincija
i da si u zanosu opisa zaboravio da si tu gdje si bio
zaradjivao ipak nešto više od 20 centi po satu
sa fakultetskom diplomom
i da se u protivnom ne bi niti bio uputio tamo
kao uostalom ni ja ovdje
prije će biti da bi im se naebali i dede i babe
i busha i harpera
da su nam takvu satnicu ponudili

i da, u pravu si
dosta naših iz prethodne generacije pecalbara
je teško zivjelo tih 40-ih, 50-ih i 60-ih godina
vjerujem da ih dosta i danas teško živi
da uzmem za primjer mog dedu
koji je u argentini kajem 30-ih godina prošlog stoljeca
zaradjivao $20 mjesecno, kao obični sljaker i lucki radnik
znaci - bez ikakve diplome
u argentini, ne u new yorku
ok, prije globalizama
i raznoraznih neo-libero globalizama

kinezi o kojima je riječ zaradjuju po 20 centi pa satu, danas
70 godina poslije
mjesecna placa se dakle pomjerila za čitavih $40
normalno, nisu jedini
pretekli su eritrejce i burundijce
za kojih $50 dolara po godini
a one iz iranske jaye
e njih su presisali čak i za $60 godisnje

uostalom, koji je to pedometar
ili neki drugi metar
koji mjeri kapacitet zaljenja
bazirano na boji koze ili nacije
onoga koga se eventualo zali

bol je bol
zal je zal
nepravda je nepravda
tu valjda ne postoji boja


MarkizDeNoviSad
(Sinter)
14. октобар 2011. у 13.29
Tetkino posle tih 9 meseci sam ostao još 11, ali sam poceo da trosim ustedjevinu stecenu pod sankcijama da bih se video sa svojima. Cena obdanista za dvoje je bila za 200 dolara veca od plate za fakultetsku diplomu, ako je bila pametna da me zarobi nije blesava da i sebe strpa u roblje odhebala je preseljenje. Rusi su tad tek radili za kikiriki,
i to neoljusten ako ga uberu sami na plantazi. Cuti dobro sam prosao
da sam se zalomio na Floridi da mazem kakvim babama ledja. Ne može svako da bude Don Dzonson.
 Коментар Запамти ову тему!

Looking for Unicorn Gifts?
.