Дискусије : Књижевност

 Коментар
Milutin
MC_
(Bihilist)
17. јануар 2014. у 08.57
Milutin

„Umrla mi je ćerka,
jesenas, od raka”
diže čašicu,
nazdravlja
i krsti se.

„Teško je,
ali živ čovek ne može pod
zemlju,
Gospod upravlja svim
i ja nisam izgubio veru.”

Njegov težak
život,
njegove ogromne ruke,
njegova žena,
koze u štali,
šuma,
krmača,
krava
njegove muke.

„Ti si moj učitelj,”
hteo bih reći,
ali ćutim,
sve što je bilo
i biće
u njegovoj tišini
sad slutim.

I bolje znam,
ko sam
i kuda idem.
Pustom planinskom
stazom hodim,
predamnom
polako
se
podiže
magla.

MC

Kosjerić, Januar 2014.
agaton
18. јануар 2014. у 05.49

mnogo ti je crna pesma..dodji u kafanu!
AleksaJ
(.)
18. јануар 2014. у 10.59
у сам мрачни амбар
где обитава Косац
неким чудом или слободном вољом
( лудме главе )
дошао „просац”
помоћ није хтео
тражити ни добити
већ је хотео
од користи бити
па каже са врата

ЈА МОРАМ НА ДРУМ ЗВАЛИ МЕ ХИТНО ДА БУДНЕМ КУМ

а ви чим прије можете
имате пола уре до сахата
да прстен направите
нечим ведрим шареним украсите

правите
чуо сам
деценијама
перфектне лобање
од црних црње

па да вам смањим на залихама
непродате робе за племена
Папуаније, Нове Фвинеје , Амазоније
бројно стање
прерадите
мени једну
да буде весела
јер је знате
за славље
sanak
18. јануар 2014. у 17.09

„Umrla mi je ćerka,
jesenas, od raka”
diže čašicu,
nazdravlja
i krsti se.
----------------------
MC, izvini, možda i ne mislim ispravno, ali, meni nekako ne ide ovo „casicu, nazdravlja”, uz sam početak teksta. Dizanje casice i nazdravljanje se obično povezuje sa necim vedrim,„slavljenickim”...
AleksaJ
(.)
18. јануар 2014. у 17.25
санак ...

свака част , ето када се нешто не прихвати здраво за готово

AleksaJ
(.)
18. јануар 2014. у 17.28
а мозда је песник хтео да скрене пазњу да иако
су људи данас верници ипак не схватају неке основне ствари
и обичаје?
MC_
(Bihilist)
19. јануар 2014. у 04.46
Prica je istinita. POgresio sam zaista u opisu. Tom coveku je zaista cerka umrla i nekoliko meseci kasnije on mi je nazdravljao za Mali BOzic.

Međutim, to nije pesma smrti, To je pesma nadi i dvljenja spram tog coveka koji ima toliko snage.
AleksaJ
(.)
19. јануар 2014. у 06.17
можда није наздравио... можда је подига чашу и мало просуо

можда се није куцнуо

http://vukajlija.com/recnik/autori/2950
AleksaJ
(.)
19. јануар 2014. у 06.27
„Umrla mi je ćerka,
jesenas, od raka”
diže čašicu,
прекрсти се
у земљу одасу

и јесте О смрти и О нади

и О свему

али шта ће ту трајни КРСТИ се ...

кад пише е прозом као ораље 1000 хектара трактором са 12 плугова

а ти правиш бонсаи као маеханички сад на месту рубина

не иде камичак

AleksaJ
(.)
19. јануар 2014. у 08.01
AleksaJ
(.)
19. јануар 2014. у 08.21
горе је тајни језик тела

а ово

тајни језик речи

http://www.youtube.com/watch?v=v_TNRlVqVUQ

http://www.youtube.com/watch?v=sliumcyTTUw
AleksaJ
(.)
19. јануар 2014. у 08.33
Empatija
Empatija (od gr: εν - u; i gr: παθος - osećanje, strast) doslovno uosećavanje, uživljavanje.
Termin potiče iz estetike. Nemački filozof i psiholog Teodor Lips (Lipps) je početkom veka uveo izraz uživljavanje (nem. Einfuhlung), u engleskom prevodu empatija, da bi njime označio „unošenje” (putem intuicije i motorne mimikrije) vlastitih stavova i osećanja u neko umetničko delo ili prirodnu pojavu (natmuren oblak, vedar dan itd.). Empatija podrazumeva emocionalno stapanje osobe sa objektom svog estetskog doživljaja. Mada je za pojavu uživljavanja paradigmatična empatija u recepciji umetničkog dela, po Lipsu, ova pojava je opštija i javlja se i van sfere umetničkog.
U psihologiji, termin se upotrebljava da označi proces neposrednog uživljavanja u emocionalna stanja, mišljenje i ponašanje drugih ljudi. Empatija predstavlja neposredno saznanje osećanja, želja i namera drugih ljudi, za razliku od simpatije koja podrazumeva saživljavanje sa osećanjima bliskih ljudi, saučestvovanje u emocionalnom stanju drugih. Npr. kada putem empatije otkrivamo strah ili bol drugog lica, mi prvenstveno znamo šta oni osećaju, a kada preko simpatije doživljavamo ova osećanja koja imaju nama draga lica (brat, sin, žena), tada i sami proživljavamo, osećamo strah ili bol.
U psihoanalizi i psihoterapiji uopšte, empatija kao sposobnost da „budemo drugi” jeste nesvesni kanal komunikacije terapeutovog predsvesnog i nesvesnog sa nesvesnim pacijenta. Po Frojdu, empatija je derivat procesa identifikacije sa objektom. Neki klinički psiholozi razlikuju imitativnu i projektivnu empatiju. H. A. Mari (Murray) se zalaže za primenu kritičke empatije u kliničkoj psihologiji.
AleksaJ
(.)
19. јануар 2014. у 08.49
Милутин на старом путу
све његово
док му не одузме љути што управља свим
следи он и сви власнике и поседнике
примере што дижу магле
са старих путева
и других пустих разнобојних странпутица
у црни лавиринт
sanak
20. јануар 2014. у 18.54
Prodji. :)
AleksaJ
(.)
21. јануар 2014. у 03.49
Мико ...
немогу кроз све тамнице
ни куле проћи, кораком сам и даље међу живима
и тебе су уморили па сада снове чуваш
решићу овај проблем , како да одем,
чим смислим чим да се самога себе решим
из заседе , излићу сребрне метке
да проветрим
ово што остаде од мене
кухињске крпе
 Коментар Запамти ову тему!

Looking for Unicorn Gifts?
.