Дискусије : Историја

 Коментар
Dva losa..
slavisa777
(Mau!)
10. новембар 2012. у 09.47
Zanimljivo...

Knjige nekretnina dubrovačke opštine: Libri Domorum et Terrenorum Communis Ragusii Deliberatis ad Affictum (SAECC. XIII-XVIII), štampana 2007. (HAZU Dubrovnik), u 2 toma; u tim knjigama nekretnina dubrovačke opštine, u I. tomu (za razdoblje do 15. veka), u 4. knjizi: K-4 Tute le chase del comun Ragusa e tereni e fiti che apertien al dito comun (1449-1481), u zapisu za 1449. godinu ima podatak da neke nekretnine u Dubrovniku drži izvesni - Milos Chobila?

Undecima ruga, le porte guarda verso levante...
Milos Chobila per meca casa passo…

-.-
slavisa777
(Mau!)
10. новембар 2012. у 10.46
http://www.youtube.com/watch?v=gOQjR9natuw
novi album scoota, neko !?
B|
Tabanac
(DR.voseca)
11. новембар 2012. у 16.17
Pihhhh...ja ovde u Nemackoj imam i mesto i to originalno koje se zove Öbelitz (koje se zbog slova Ö,gramaticki i pravopisno može pisati bez ikakvih zamerki i kao Oebelitz a citati „Oebelic”)...
Vase na KiM-u,Obilic je novijeg datuma,kolonizacijom tih prostora posle I sv.rata...
I moje se prvi put pismeno spominje već u 13 veku...
Šta ćete sada,Srbi...!?
Šta ćeš sada,brate „slavisa”da objasnis...Obilic je prezime poreklom od Kobile...a!?
Ili su pras(o)rbi imali (verovali) u sumske duhove,koji su se zvali,kobelci,kobolci,koblenci (imate i grad u Nemackoj-Koblenc) a Germani će tu tradiciju preuzeti i nastaviti u „koboltima”...
Ti...kobelci,jesu bili mali ali mnogo „zahebani”sumski gradjani...znali su da „cackaju”putnike i namernike kroz sumu iz „zabave”ali i da nenadno naprave rusvaj i stetu.
slavisa777
(Mau!)
11. новембар 2012. у 19.51
Ja reko' zanimljivost.. možda su ga tako zvali, možda je falsifikat...
Nikako kobila...ej „Tabanac”, bilo bi zanimljivo da je od srpskih Obilica!

Sumski duhovi, pa bre, brate mili gde sad te iskopa!?
Hm, pretpostavljajuci kako razmišljas, kladim se da si i u vezi toga već nasao neke paralele sa Keltima iz Britanije :)

Pozdrav !!!
Tabanac
(DR.voseca)
12. новембар 2012. у 18.03
...Ne dizi me u nebesa „slavisa”...„Tabanac” ne može pronaći ono sto je već pronadjeno i ukazano...najviše sto mogu da vas upucujem,to je!
Seti se vase,Srpkinje,britanske akademkinje,Dr KUICEVE...
...a tebe mogu samo uputiti da pokusas u okolini Kragujevca,naći predmet pod imenom „go*iva motka”...trebace ti za vase Srbe,srpske akademike...
Pozdrav!
slavisa777
(Mau!)
13. новембар 2012. у 21.40
prviarion
14. новембар 2012. у 01.13
Nagradno pitanje glasi otkud ,,govnjiva motka,, još preciznije otkud termin ,,zasrao si motku,,? (ozbiljan sam).

p.s.
Zašto OBILic ne bi bilo od OBILNO (kao Velickovic)?
Tabanac
(DR.voseca)
14. новембар 2012. у 17.42
...pitas ozbiljno...pokusacu da ti objasnim,koliko mogu „istorijski”...
Slaveni su imali dvojaki način vrsenja nuzde,zavisno od uslova stanovanja koje je bilo otvorenog i zatvorenog tipa.Takvi su bili i „mokri cvorovi”.Otvorenog tipa u samostojecim domaćinstvima i naseljima otvorenog tipa,bilo je takvo...srpski receno,iza kuce,tako da „izvrsiti nuzdu”,blizina potoka je bila dobrodosla.Pogledaj „Radovana III”i dedu koji iz navike ide „iza zgrade”a naviko od „kod kuce,ispod sljive”...
Ovde nema mesta za „motku” ali sacekaj...
U zatvorenom tipu naselja,starih Slavena,bilo je određeno mesto,pletenim prucem,pa pokriveno pruce,blatom,a o krovu tih objekata nemamo podataka...bez krova,moguće...slamom ili granjem,ostavicemo to otvorenim.
U sredini tog objekta,koji je skoro bio uvek kruzan,bila je od drveta,udubljena u stablu,poput korita za ishranu stoke,poput levka,deblo.Ono bi bilo polovinom u objektu,klozetu,wc-u a druga polovina je izlazila nazovi zida,objekta napolju.
Kada bi nas predak,zavrsio sa velikom nuzdom,on bi jednom debelom motkom,gurnuo svoj „minuli rad”kroz rupu ili izlaz,u onom koritu,napolje.To se zove...povuchi vodu!Glavna alatka je bila u tom poslu...podebela,duza i često ne menjana motka,bar 5-6 godina,jer i stari Sloveni su bili ljudi i govorili su...dok traje,sto da je menjamo.Kada bi zavrsili rad sa alatkom...svinje su bile presretne na šta nisu rado gledali stari Sloveni. Zato je ostala stara poslovica kod starih Slovena...ako pomisli da mu žena svrlja,sin krade ili „poklavica”pravi gluposti...ta poslovica glasi...„ako svinja pocne da jede g*na,ili rusi klozet(nužnjak) ili kolji svinju...
Ti objekti su zato bili,po mogućnosti na kraju,zida grada a još draže pored ili iznad vode.
Ja sam boravio na tlu Srbije u takvim objektima,koji su bili čak indeticnim starim Slovenima bar 5-6 puta...jedan u okolini Kragujevca,zato sam i napomenuo ”slavisi„da pronadje jednu takvu,za akademike.
Sa septickim jamama,pokrivene daskom,se pojavljuju sa dolaskom turaka,koji je imao i funkciju kupatila...ha,ha...cheneifa,chenef a odvojen kod izuzetno bogatijih Turaka,hamamdzik!
Jednom je jedan vas kralj i zavrsio u jami,nasekli mu Srbi,daske i onda je morao jadni kralj i da puca...valjda od sreće...Neću o tome!”
Tabanac
(DR.voseca)
14. новембар 2012. у 17.54
Nekad davno,citao sam jedan vojnicki list,srpske vojske na Krfu iz 1916...Srbi ko Srbi i kad im je bilo najteze,smejali se pravili gluposti i salili.U vojnickom listu je izasao jedan oglas...„Nagradjuje se onaj ko napise,najsmesniju pricu ali da ne bude vise od 100 reci,Nagrada je”...itd,itd..
Javi se jedan srpski vojnik pricom i bi nagradjen...tekst bi bio otprilike ovakav...
„Onomad,knoci izidje nas kaplar Dobrosav u klozet a ne znade da je Jovan i Petrasin,zasekao daske u klozetu i ostalo,sve može da vam stane u te 100 reci,šta je kaplar Dobrosav,rekao posle!”
slavisa777
(Mau!)
14. новембар 2012. у 18.26
ehehehe...
..aj sad „tabanac” da mi se neko smeje pa da pitam za koji pisani, ili istorijski valjda, izvor ovih informacija...
Tabanac
(DR.voseca)
14. новембар 2012. у 19.19
...možeš „slavisa” i na primenjenu arheologiju...ti si iz Kragujevca!
Imaš gradski prevoz „Kragujevac-prevoz” udjes ispred kragujevackog groblja u autobus i kažeš lepo,srpski...„Daj mi jednu do Iliceva,majcinu ti sisu *”pa tako do Iliceva,pa kad sidjes,treca kuca sa desne strane...iza kuce,pred poljem...tu ti je „arheoloski objekat”...a motka ko salivena,divni primerak u vlasnistvu čak treće generacije...na njoj su arheoloski tragovi sa „festuma post rectuma”...cvet primenjene umetnosti.

Ali pazi...ako si u mraku,možeš da „zaseres motku” pa ćeš morati „svojerucno” da odradis taj zavrsni posao...
To je odgovor i na pitanje „ariona” šta znaci,srpski izraz „usrati motku”...
Motka ima dva kraja...jedan je već od upotrebe,zasran a drugi od nepaznje samog subjekta...pa će morati da bira sa kojim krajem da odgura svoj „minuli rad”...
Znaci...nema izlaza,jedino ako nisi dosao da prosis domaćinu cerku ili možda ako domaćina ne ubedis da si najmladji brat Vladimira i Vitalija Klickova...ako ne motku uhvati u sredinu i veslaj po Ilicevu!
Sretan put!
slavisa777
(Mau!)
14. новембар 2012. у 20.33
:o Ama, pun si iznenadjenja!!
Zalomim jednu ulicu ispod moje zgrade koja je pored glavne autobuske i u toj sam ulici koja vodi ka Ilicevu, za 10 minuta hoda...
Ama, šta li si samo tražio po Ilicevu, e, stvarno...

Sutra prvo moram do Jovanovca, do izvora vode koji skida ocnu dioptriju...treba mi ponovo...

„Nedaleko od Kragujevca, na četvrtom kilometru autoputem prema prestonici, prostire se selo Jovanovac u kojem je sredinom šezdesetih godina pronađen izvor lekovite vode:

”U to vreme stručnjaci iz Beograda počeli su da buše na parceli Žike Blagojevića iz sela. Iako je u početku negodovao što mu 'uništavaju' imanje, primirila ga je nadoknada štete, a krajem leta, po završetku radova, u jednoj od bušotina na dubini od 180 metara pojavila se voda. Vodeni stub šikljao je uvis, a zatvorili su cev na bušotini da voda ne bi poplavila polja„, priseća se davnih vremena meštanin Milan Nešić.

Prolazile su godine, a mnogi su u selu zaboravili na vodu na Blagojevićevom imanju. Domaćin Žika setio se toga jednog dana dok je radio u povrtnjaku, pa je ponovo probušio cev na arterskom bunaru iz kojeg je potekla voda pod velikim pritiskom, kao i sredinom šezdesetih. Bio je zadovoljan što je rešio problem navodnjavanja ne razmišljajući da će time pomoći obolelima. Jedna komšinica sadila je papriku i posao je zahtevao neprestano pranje ruku. Da ne bi stalno išla kući po vodu, prala je ruke na Žikinom izvoru. S obzirom na to da je imala upornu infekciju na rukama, posle nekoliko dana potpuno se povukla, pa je, radosna, ispričala svojim ukućanima, a vest o lekovitoj vodi proširila se po selu i stigla do Kragujevca.

”Kada su čuli za lekoviti izvor, ljudi su masovno počeli da dolaze i odnose balone i boce vode koja miriše na sumpor. Čuli smo da je deluje na oboljenja želuca, na kožne bolesti, očni pritisak, a uspešno otklanja perut u kosi. Mog dedu Milisava oči su godinama bolele i bile su mu krvave. Primao je injekcije i nosio naočare velike dioptrije. Kada je čuo za vodu, poslao je mog oca, a svoga sina, da mu je donese i počeo je redovno njome da se umiva. Posle sedam dana vid je počeo da se popravlja, a crvenilo iz očiju sasvim je nestalo. Moja baka imala je svrab po nogama, mazala ih je raznim kremama i melemima, ali nije pomaglo. Uz muža, počela je da koristi jovanovačku vodu i za desetak dana nije je više svrbelo„, priča Arsenije Mijatović iz Jovanovca.

Većina meštana sela, osim vode iz glavnog vodovoda, redovno pije jovanovačku lekovitu vodu. Pošto se vest o tome pročula, dolaze stanovnici iz cele Šumadije. Stručnjaci još uvek nisu ispitali sastav vode, ali mnoštvo primera isceljenja i izlečenja idu u prilog činjenici da je voda zaista lekovita”.

Pozdrav!!!
 Коментар Запамти ову тему!

Looking for Lava Rock Bracelets?
.