Дискусије : Историја

 Коментар
Nevesinjski ustanak 1941
yugon
(inzenjer)
30. октобар 2009. у 00.33
Znima me gdje mogu naći informaciju o ustanku u Nevesinju juna 1941 godine.
Laketa
(Profa)
30. октобар 2009. у 03.50
Ne znam kojim povodom i zašto vam treba ta literatura?
Jeli u pitanju naucni rad ili se radi o samom znanju ?
Ovo je dugo vremena bila tabu tema o njoj se nije smjelo
ništa pisati u EX YU jer je remetila sve Kardeljeve i
Titove planove o ustanku i osvajanju vlasti.

U novije vrijem u Nevesinju su izasle dvije knjige koje
nešto više govore o ustanku srpskog naroda u Nevesinju
1941 godine koji se nasao na udaru pomahnitale ustaške
soldateske,prijetilo mu je unistenje i istrebljenje.
Kao odgovor na to uslijedio je ustanak srpskog naroda
u Nevesinju junu mjesecu 1941 godine.

Literatura :

1. Nedjo Sipovac,Nevesinje slavno,Nevesinje 2003.g.
Odjeljak:Druga Nevesinjska puska (str.588-623).
Srpski junski ustanak 1941 godine.

2. Obrad M. Buha,Druga nevesinjska puska,
Nevesinje,maj 2008 godine.
Kazivanja ucesnika ustanka.

To ti je raspoloživa literatura a ti gledaj da je
nabavis ili dodjes do nje,sve zavisi gdje živis i
koliko si udaljen od Nevesinja.
Puno pozdrava i želim ti puno uspjeha u radu !

Prof.Laketa
dalilakg
(zunzara)
30. октобар 2009. у 09.56
bio je četnicki i jako puno je njih stradalo.A nećeš to naći u komun.literaturi tamo su samo oni ginuli...
pavlimir_ratnik
(Edukator)
30. октобар 2009. у 10.09
Bio je svenarodni ustanak ,srpskog naroda Istocne Hercegovine, Usledio je nakon ustaških klanja i zverstava koje su Ustaše sa njihovim cvecem izvrsile u Hercegovini.
dalilakg
(zunzara)
30. октобар 2009. у 10.20
ne verujem nešto da su narod branili partizani,ono sto znam pominje jedino četnike kao organizovani otpor i ustanak,sa narodom naravno odatle pa je zato kraj dugo nosio epitet četnicki kraj..
pavlimir_ratnik
(Edukator)
30. октобар 2009. у 10.37
Bio je narodni ustanak, jer u Hercegovini se do Marta 1942, nije znalo ni za partizane ni četnike, dok Mosin poslanik Petar Ilic Drapsin uz pomoć Vlada Segrta, Asima Zupcevica, Save Kovacevica Mizare , nije izvrsio diferencijaciju naroda na ,partizane i četnike, nakon zloicina, koje su komunisti uradili,potpomognuti i naoruzani od Ustaša iz njihovih tabora,
Poznata su zlodjela i pogrom nad Srbima u zimu i proljece 1942 od strane Drapsina koji je izdavao Segrtu nalog, ovaj nosio torbak, sve arhivirao i vrsio zločine, tako da dolazi do razdvajanja na dve strane,
yugon
(inzenjer)
30. октобар 2009. у 13.06
Захваљујем се Професору Лакети за информацији.
Занима ме због самог знања, а размишљам да покренем инцијативу да се обиљежи тај датум, рецимо 2011 године. Било би веома важно да се направи једна опширна студија о томе догађају. Та догађај то заслужује.
Мислим да је недопустиво да се веома важан догађај из ближе историје игнорише.
Мислим да 98 % српског народа не зна за тај устанак .
Мислим да смо дужни, нашим дједовима и родитељима обиљежимо тај догадјај . А и пред нашом дјецом. Вријеме је да се у школске уџбенике унесе права истина за тај период.
Ако је би неко могао да помогне око овог пројекта био би веома захвалан.
Моја пошта. [email protected]
Веома сам захвалан и господину „pavlimir_ratnik(Edukator)” за допринос у расветљавању српске историје.
Поздрав из Москве!
pavlimir_ratnik
(Edukator)
30. октобар 2009. у 14.31
Ovaj ustanak je vezan i ima značaj za čitavu Istocnu Hercegovinu, u njemu je ucestvovala cela Srpska Hercegovina,
Naročito pored Nevesinja aktivan ustanik je bio na Crnogorsko -hercegovackoj granici pop Radojica Perisic, Isto tako treba pomenuti i Srbe iz Konjickog tadasnjeg sreza pogotovo sela Bijelu i Borke, koji su uspeli da zaustave ustaške horde,koje su krenule od pravca Konjica i dalje od Sarajeva, prema ovim selima i dalje bi im bio otvoren put za Nevesinje, Tako da su se pojedini istakli junastvom, poznat je slučaj Sime Kesica, iz sela Bijele ,koji je sa zasiljenim kolcem sacekao ustašu i razoruzao ga je, tako da je sebe naoruzao, tako je postupala vecina boraca srpskih ustanika u ovom ustanku,
Iako slabo naoruzani, ustanici ova dva sela na mestu Gudac ispod koga je prevoj Vrabac, uspeli su da odbiju ustaški napad, zarobe od njih naoruzanje između ostalog i dva puskomitraljeza,koje su ustaše u panici bezeci bacili, kao i jedan brdski top, koje je ustaška soldateska ostavila,
Taj top je za vreme Brozove vlasti bio konzerviran i stajao je kao eksponat tu ispod samog prevoja, sve negde do ispred ovoga rata.Prikazujuci zarobljavanje toga topa,kao partizansku zaslugu,sto je bila apsolutna laz.
Najjači udar Ustaše su napravile iz pravca Mostara i od pravca Stoca na mestu Trusina,kao i od pravca Kalinovka ,Uloga, preko visoravni Morine sa oko 6,ooo domobrana.
U mestu Bisina ustanici su uspeli razbiti ovu ustašku formaciju,tu je ubijen i ustaški zapovednik Sefko Pekusic,
Na mjestu Trusina od pravca Stoca,direktno napadom je komandovao ustaški doglavnik Mijo Babic ,kojega su ustanici likvidirali, zapravo gadjao ga je poznati nevesinjski junak Krsto Djeric, videvsi na njemu oficirski torbak naslutio je da bi to mogao biti jedan od ustaških staresina,
ZA POGINULIM DOGLAVNIKOM ANTE PAVELIC JE PROGLASIO SEDMODNEVNU ZALOST U ZAGREBU,
Gacani i ostali Hercegovci su takođe hrabro docekali ustaške napade i poznati junak i solunski dobrovoljac, starina, Spasoje TEPAVCEVIC IZAZVAO JE NA DVOBOJ UstašKOG NADPORUCNIKA POSPISILA,
Spasoje je bio naoruzan običnom vojnickom puskom , dok je Pospisil imao na svojim prsima njemacki automat marke Smajser,
Spasoje je uspio prvim metkom da pogodi Pospisila po sred grudi,dok je ovaj u samrtnom ropcu stiskao obarac automata, tako da su obojica pali smrtno pogodjeni,
No o detaljima raznih borbi u ovom ustanku moglo bi se pricati puno i mnoge knjige su napisane, poznato je da su i pre 24, mnoga sela pruzila otpor, tako posle pokolja Srba u selu Udreznju u noćiizmeđu 2/3 jun, ustaše ovim osokoljene,mahom lokalne, POTPOMOGNUTE SA PRIPADNICIMA UstašKOG GARNIZONA, , krenuli su na selo Drezanj,3 juna, Dreznjani su ih docekali iako malobrojni u odnosu na napadaca, i slabo naoruzani, zaposjeli su polozaje ispod sela, iznad Gvozdenog mosta na reci ZALOMCI, U ovom napadu ustaše su koristile i dva aviona ,koji su doleteli sa Mostarskog aerodroma, no ustanici su pruzili zilav tpor sve dok se nejac iz ovoga sela nije povukla u planine Nekudinu i prema Bjelasnici i Sipacnu,
TADA SU USTANICI MORALI PROMENITI POLOZAJE I POVUCI SE IZNAD SELA, UstašE SU PRODRLE POTPOMOGNUTE,ARTILJERIJOM,AVIJACIJOM I TENKOVIMA , u samo selo, u prvim kucama nasli su dve starice ,koje nisu htele da se uklone i napuste kucni prag i ustaški koljaci su zaklali ove dve srpske majke.
Ova formacija domobranska koja je krenula od Sarajeva preko Morina ,uspela je preci do mesta Krecko Brdo, iznad Krekova i
Kifinog Sela, gde su ih docekali ustanici sa mjesta Strazevice i jedan dio ustanika je bio na brdu Vardiste, koji su uspeli da zarobe domobransku izvidnicu, jednog porucnika i dva vojnika,zaskocivsi ih kod mesta Pristjenci,
Tako da su ustanici dali uslov domobranskoj komandi da će pustiti zarobljene ,ukoliko domobrani ne budu svracali u sela Krekove i K,Selo, nego preko Jezerina, Vucijaka,Rasova, produže direktno u grad Nevesinje, Domobrani su produzili ovim putem i ustanici su pustili zarobljenike,
Za svaki slučaj narod je evakuisan u brdo Strazevicu,Bratace i Zalom,dok je i deo ustanika,koji je bio izlozen direktnom udaru domobrana sa Kreckog Brda, a koji su zaposedali brdasce Vardiste, prebacio se preko Zalomke u mesto Kruseva, odakle su streljackom vatrom,sa dosta bezbedne pozicije ,stitili i sprečavali ulaz u K,Selo.
O podvizima pojedinaca, moglo bi se pricati puno, tako je sedamnaestogoisnji mladic Cetko Djeric iz BIOGRADA , u mestu Bisina, sa jedne stene na krivini,gde je morao usporiti ustaški dzip i gde su ustanici napravili zasedu, skocio u dzip koji je bio u pokretu i zaklao Sefka Pekusica, na ocigled izbezumnjenih ustaša i pratnje, Cetko je taj napad preziveo i poginuo je kasnije, dosta je nepravde napravljeno ovom junaku i on zasluzuje isto veliko postovanje,kao i njegov daljni rodjak Krsto,koji je ubio Mija Babica,ako ne i vece,Krsto je iz mesta Trusina,
No o tome da se ovaj 70-to godisnji jubilej Hercegovackog ustanka ,prvog tolikih razmera u porobljenoj Evropi, trebalo bi pored zauzimanja patriota i pojedinaca, da se angazuje i sira srpska javnost ,kao i opstinski i državni organi RS, Srbije, a bogami i sve antifasisticke Evrope, pozive im trba poslati u Skupstinu u Strazburu i da vidimo oce li se odazvati,da li su stvarno antifasisti ili tu pricu samo pricaju naivnim,Tako da se to obiljezi 2011, godine dostojno i kako junacima dolikuje.
I da se jednom vidi ko je antifasista,a ko fasista u toj smrdljivoj Evropi,koja je tamnica naroda,



yugon
(inzenjer)
30. октобар 2009. у 16.57
Владу ћемо сигурно укључити, само то морамо сами добро осмислити и припремити. Ову идеју ја први пут дајем у јавност, посије дугог размишљања. Хтио сам да чујем ваше мишљење. Мислим да је рано да тему организације даље јавно образлажемо док све добро не припремимо. Наћи ће се пуно партизана и душмана који ће пробати да то онемогуће.
За све идеје оставио сам адресу и све евентуалне поруке ће бити потпуно заштићене. И неће се публиковати без сагласности аутор.
Желио би да се дискусија настави о самом уставку.
Laketa
(Profa)
30. октобар 2009. у 19.47
@yugon,dobra je i hvale vrijedna tvoja ideja da se 2011
godine obiljezi jubilej 60 godina od početka ustanka
srpskog naroda u Nevesinju i čitavoj Hercegovini 1941.g.

U takav jedan projekat tebalo bi ukljuciti naučne radnike
istoricare u prvom redu koji bi istražili i verifikovali
svu istorijsku gradju koja se nalazi u arhivima a koja se
odnosi ili obuhvata ove dogadjaje iz ustanka 1941 godine.
Iza takvog jednog projekta trebalo bi stane akademija i
država da sve to materijano isfinansira i podrzi.
Poslije ovako ozbiljnih priprema i svestranon naucnog rada
nebi izostali valjani naucni rezultati i valorizacija
istorijskih dogadjaja u Hercegovini 1941 godine te da se
ispravi nepravda koja je pratila ove dogadjaje iz 1941.g.

Ovim putem i sada želim istaci i pohvaliti rad g.Obrada
M.Buhe,ucesnika ovih burnih dogadja,koji je ulozio u
skupljanju materijala i uzimanja izjava od neposrednih
ucesnika dogadjaja iz burne 1941 godine.
arije
(sozidatelj stolpa serpskjago)
02. новембар 2009. у 16.11
pozdrav prof laketi istinskom srbinu i prosvetitelju :) svaka cast na vasem trudu oko srpskih hercegovackih imena :)
Laketa
(Profa)
04. новембар 2009. у 14.36
Evo nekoliko podataka o gubitcima i žrtvama koje
je dao narod Nevesinja od početka do kraja Drugog
rata svjetskog na tlu Jugoslavije od 6.4.1941 do
15.5.1945 godine. U tome periodu poginulo je 1450
boraca,a 868 Nevesinjaca su žrtve fasistickog
terora u opstini Nevesinje. U junskom ustanku u
Nevesinju 1941 godine poginula su 24 borca,a do
kraja 1941 godine poginulo je 70 boraca iz Nevesinja.
Zelengora45
(zemljoradnik)
28. јануар 2010. у 12.53
Puno je ovdje zavođenja,i istorijskih neistina.Pišete o ustašama i opisujete u detalje borbe...Nepobitna je činjenica,da su ti isti borci bili sve nesrbe i neistomišljenike,i kao krunu napravili posao u Bišini u februaru 45,da je Vulin potok krvav tekao,pobili ljude u Kričanju,zajedno sa partizanima danima napadali Borač,kasnije klali partizanske ranjenike,žive pekli,dobili amnestiju 1944,obrijali brade,posvijedočili jedni drugima učešće u NOB,da bi Samarđića Petra,kasnije ubili,i bacili ga pokraj puta ko ... Ne znam zar treba završiti akademiju,da si u prilici širiti neistinu.Srećom,pa postoje akademije,dalje od uticaja BG čaršije,pa onda vidiš,kako drugi pišu o nama.Pa profesore,nemojte zaboraviti napisati koliko je oficira iz Đeneralštaba bilo engleskih i ruskih obavještajaca,ko je Zaharija Ostojić-Čika Branko,Bajo Stanišić,i ostali siledžije,da jih ne nabrajam.Za manje od stotinjak godina Istočna je Hercgovina pretvorena u Homogenu Srbiju,koju ni Moljević nije mogao predvidjeti,a vi od zločina pravite nauku.Srećom,pa nisam kod takvih bio na ispitima,vjerovatno,bi mi pretraživali po porijeklu,dali sam bijeli ili crveni.
slako
16. јул 2011. у 16.19
Gospodin Pavlimir ratnik verovatno ima dosta informacija, ali ja bih dodao samo nešto oko ustanka na Trusini, jer sam tu priču slušao bezbroj puta od ljudi koji su prisustvovali, a danas na žalost nisu sa nama.Prilikom likvidacije Mija Babića bilo je 5 ljudi, i imali su tri puške. Imam podatak o imenima tih ljudi, a to su bili Jovo Kovač (imao pušku), Andrija Benderać, Božo Čokorilo(imao pušku), Jovan Rupar (imao pušku)i Mihajlo Đerić. Krsto Đerić nije bio sa njima kao što kažete. Njih petorica su u blizini kuće Cvijete Kovačević istu i sreli i ona im je rekla da neka vojska kupi i odvodi ljude kod Aćimovića kuča, a ona nije znala o kome se radi. Krenuli su ka tim kućama i na jednom proplanku su opazili Mija Babića u ustaškoj uniformi, kako gleda na dvogled. Oni su zapucali i nikada nisu bili sigurnio ko je tačno od trojice strijelaca pogodio Babića tj ranio ga. Ustaše su zajedno sa ranjenim Babićen pobjegle ka Berkovićima i on je tamo i umro. Pomenuta petorka je došla do vozila koje je ostalo u blizini mjesta ranjavanja , u vozilu su pronašli tašnu kožnu punu bombi i ponijeli su je, a vozilo niko nije znao da pokrene tako da su ga ostavili. Tek tada je Krsto Đerić kao predratni oficir, organizovao mještane po okolnim čukama da čuvaju straže. Par dana posle su ustaše došle do automobila i postavili zamku koja je na žalost bila uspješna. Uhvatili su dvojicu momaka, Žutković i Gambelić koje su odveli na Berkoviće i ubili. Sve ovo se dešava 22 juna 1941 godine.
 Коментар Запамти ову тему!

Looking for Tassel Necklaces?
.