Дискусије : Историја

 Коментар
Razgovor ugodni
Fishbed
(pivopija)
12. јун 2009. у 18.12
Koliko su dobre ove informacije

Slidi kratko ukazanje od starih kralja slovinskih i događaji koji se u stara vrimena zgodiše u državam slovinskim, iz različitih knjiga izvađeni i na svitlost postavljeni
Prvi kralj ilirički zvaše se imenom Ilirik, od koga se Slovinjani Ilirici prozvaše. Posli ovoga mnogi vladaše, ali njiova imena knjige s kojim se ja služim, ne meću.

Na 3522. po stvorenju svita Farani Dalmatini naseliše otok Vis.
Na 3606. po stvorenju svita vladaše slovinskim državam kralj Bradilio, Slovinac, koji imade žestok rat s Filipom, kraljem od Macedonije, koga Bradilio dobi i pod harač podloži.
Na 3629. Glaucio i Klito, sin rečenoga kralja Bradilija, kraljevaše u državi slovinskoj, i ove Aleksandro Veliki, sin kralja Filipa, jako oblada i pridobi.
Na 3655. Demetrio glasoviti bi učinjen kralj od slovinskih banovina.
Na 3685. Vlahahu slovinskim državam Brem i Bolg, hercezi oliti duke, Slovinci, i ovi porobiše grčku zemlju.
Na 3726. Agran, Pleuratov sin, bî učinjen kralj slovinski. Ovi kralj puno snažan biše i zato podloži mnoge banovine. Imadiše sto navâ od boja, s kojizim ode protiv Etolom, razbi i porobi njiovu državu, pak napunivši rečene brodove svakoga bogatstva, slavodobitnik povrati se u zemlju slovinsku.
Na 3732. Umri kralj Agron, i njegova žena Teuta poče vladati slovinskim državam.
Na 3733. Bihu poslani rimski poklisari Lucios i Kajo kraljici Teuti, da je mole neka bi pokarala svoje podložnike koji činjahu mnogo zla Latinom po moru; ali puna ženske oholosti činila ih je pogrdno smaknuti.
Na 3734. Kraljica Teuta poslala je vojsku na Skenderce, osvoji grad Dračevo, Korčulu i mnoge druge. Đenera prid vojskom biše Dimitar Faranin, koji se izneviri Teuti i sa svom vojskom pridruži Rimljanom, koji porobiše svu Dalmaciju i osvojiše kraljestvo Teutino.
Na 3743. Dimitar Faranin, vladalac od vojske slovinske, vojevâ je po moru i porobio grčke države. Ovi je imao za ženu Triteutu, Pine, kralja slovinskoga, mater.
Na 3744. Rimljani osvojiše Far na otoku i Dimal, misto jako u Dalmaciji.
Na 3745. Serdilaida, kralj slovinski, diže vojsku i porobi Macedoniju, da mu nije platio Filip, kralj macedonski, potroške za pomoć koju mu je bio poslao suprot Etolom i Lacedemonom.
Na 3762. Filip, kralj macedonski, hotijući pridobiti Serdilaidu, kralja slovinskoga, i njegovo kraljestvo podložiti, bî od rečenoga Serdilaide pridobiven i istiran iz zemlje slovinske.
Na 3773. Kraljevâ je u slovinskim državam Pleurat, Slovinac, i ovi porobi grčku zemlju do Korinta.
Na 3781. Kraljevâ je nad Slovincim kralj Gencio.
Na 3784. Gencio, kralj slovinski, po nagovoru Perseja, kralja macedonskoga, učini se neprijatelj Rimljana, koji s velikom vojskom dođoše u Dalmaciju ter mu mnoge gradove osvojiše, najposli Skadar u koga se biše zatvorija. I tada kraljestvo slovinsko i macedonsko pod oblast Rimljana pade.
Na 3840. Drugi Slovinjani, zvani Ardijeji i Palari, udariše na Slovince dalmatinske, koji se bihu Rimljanom podložili, ter ih neprijateljski porobiše.
Na 3900. Peraštani Dalmatini dignuli se jesu suproć Rimljanom.
Na 3901. Dalmatini gornji udariše na Liburneže Kotarce, kojizim grad Promin osvojiše. Dođoše Rimljani na pomoć Liburnežem, koje Dalmatini pridobiše, đenerala rimskoga i svu njegovu vojsku isikoše.
Na 3920. Po smrti Julija Cesara Dalmatini Slovinci rimskoga zapovidništva jaram svrgoše, koje Bebius, rimski vojvoda, pokoriti hotijući, on i sva njegova vojska od Dalmatina bî pobijena. Ali opet Rimljani veću vojsku poslaše u Dalmaciju, koja veće od pedeset godišta š njimam se bijući, najposli od Rimljana pridobiveni ostadoše Dalmatini.
Na 3926. Digoše se Posavci suproć Rimljanom, puno vrimena š njima boj biše; ali dođe cesar August s vojskom i podside stolno misto posavsko Sigečicu, koju u dvajest dana na silu osvoji. Otolem se dili u Dalmaciju, razbi vojsku kralja dalmatinskoga, Tutima imenom, i osvoji mu veliki grad Promin.
Na 3927. Cesar August opet s vojskom dođe u Dalmaciju, i zarad velika glada, koji tada u Dalmaciji biše, cesaru se podložiše, davši mu harač i u tutiju aliti u poručanstvo sedam stotina mladića.
Na 3948. Daci Pridunajci robili jesu Slovince, a Dalmatini digoše se protiva Rimljanom.
Dobavljeno iz „http://hr.wikisource.org/wiki/Razgovor_ugodni/Kratko_ukazanje_od_starih_kralja_slovinskih
Danilov
(student)
13. јун 2009. у 07.40
Poskočnica, koja se može u kolu pjevati.

Osobitu narod svaki
kripost ima, s kom se diči,
koju daje Bog prijaki.
Mudri kažu ove riči.

A kraljuje sva rabrenost
u narodu slovinskomu,
snaga, jakost i srčenost
u vojniku rvatskomu.

Aleksandro to svidoči,
kralj veliki svega svita,
svakom noseć on prid oči
dilovanja plemenita,

koja vazda ukazaše
Slovinjani vitezovi;
i zato se zovijaše
slavni jaki narod ovi.

Pri neg umri, njim ostavi
dopušćenja blagodarna,
uznosi ji, fali, slavi
rad junaštva vele harna.

Kara, priti i proklinje,
ko b' opsova narod ovi,
i svakoga još zaklinje,
da za njima zlo ne slovi.

Ostavlja jim banovine
sve od mora latinskoga
i države jošter ine
od Baltika ledenoga,

da njiovo ima biti,
od starine kako biše,
i niko se nejma priti;
Aleksandro to hotiše.

Sva velika Sarmacija
od starine njiova je,
slavna Bosna, Dalmacija
ilirička država je.

Moskovija, Polonija,
Bohemija, Ungarija,
sva bogata Slavonija
i vitežka Bulgarija,

slovinske su te države,
davno koje osvojiše,
i puno se oni slave,
jer narode pridobiše.

Ligonija, Alanija,
ravna Lika i Krbava,
još i lipa Arbanija
ilirička jest država.

Plodna zemlja Pomeranska
i Gorija još suviše,
banovina a i Kranjska
slavnog puka vazda biše.

Njiova je didovina
Srpska zemlja i Rusija,
u istinu još starina
Tatarija i Prusija.

U bilomu gradu svomu,
Aleksandrija ki se zazva,
svemu puku slovinskomu
ljubeznivu pozdrav nazva.

Blagoslov jim još ostavi
Marte, Jova i Plutona,
svoji bogov', koje slavi,
da jim dadu svaka ona,

koja od nji prosit budu
i u dnevu i u noći,
da jim nije trud zaludu,
biće njima u pomoći.

Jedanajest svitli bana
s aznadarom tu bijaše,
od istočni kada strana
nji monarka pozdravljaše.

http://hr.wikisource.org/wiki/Razgovor_ugodni/Posko%C4%8Dica
_strucnjak_
(pa strucnjak)
13. јун 2009. у 10.16
Evo procitah obadve pesmice i nigde ni traga od 'hrvata'.
Case closed: stokavski(sve verzije jata)=srpski.
Ne mora da bude (i verovatno nije) da su svi hrvati stokavci srpskog porekla (dovoljno je videti prezimena, ima tu svega i svačega, naravno) ali da su ukrali jezik, jesu.
Nemam vise nikakve dileme. Ove ove izvore oni sami postavljaju.
I ova im je knjizica, koja je po njihovim rečima, centralna za prihvatanje stokavskog (srpskog) puna deseterca i srpskog nasledja.
'hrvatski' lopovi, ili se vratite na cakavski ili zovite jezik srpski, kraj price. Gnjide parazitske hehehe kakva je to samo odvratna lopovska sorta, slugeranje a samo gledaju kako sto da zdipe kada gazda ne gleda.
Ako se ovako nastavi u svetu maznuce i engleski i za 100 godina to će biti 'hrvatski'. Svako ko ne shvata da je stokavski srpski je moron.
Fishbed
(pivopija)
13. јун 2009. у 11.38
Temu sam postavio radi slavensko ilirskih tema ispod.Dakle ova tema nema veze s prepucavanjem nas i njih na ovom forumu.
Danilov
(student)
13. јун 2009. у 18.09
Događaji posli porođenja Isusova.

* Na 7. po Isusovu porođenju bihu kralji od Dalmatina i Slovinaca Batana i Pinet. Ovi se digoše protiva Rimljanom, a imadihu vojske osam stotina iljada pišaca i dvista iljada konjika, kako piše Velejus Rimljanin, to čini miljun u sve. * Na puno mista Rimljane isikoše na ta način, da nisu nikadar bili u većemu strahu, tuzi ni žalosti.

* Na 8. Dođe rimska vojska u Dalmaciju ter same Makarane oblada.

* Na 9. Rimljani razbiše slovinsku vojsku i ufatiše Bata i Pineta, kralje slovinske.

* Na 57. Sveti Pava pripovida je rič Božiju po slovinskim državam.

* Na 244. Vladao je svim slovinskim tada državam kralj Svates, Slovinac. Ovi Slovinci tada zvaju se Avari i Abari.

* Na 254. Bribirani Kotarci ubiše svetoga Maksima.

* Na 350. Kraljeva je ovo vrime nad Rvatim Suring.

* Na 400. Dođe s vojskom iz Scitije Radigost u Dalmaciju i u ostale slovinske države ter se mnogo jaki učini.

* Na 401. Kralj Alarik gotski slovinski osvoji Rim i Italiju.

* Na 417. Goti Slovinci zadobili su španjolski orsag.

* Na 421. Počeše se Mleci ziđati.

* Na 451. Atila, kralj ungarski, rečen bič Božiji, mnogu krv po svim proli.

* Na 453. Atila osvoji svu Dalmaciju.

* Na 453. Atila razori Akvileju i mnoge gradove po Italiji.

* Na 454. Atila, star od 124. lita, oženi se mladom divojkom i posli velike igre i veselja svojom se krvlju zaduši.

* Na 457. Vladaše slovinskim državam kralj Ardarik, koji s vojskom slovinskom udari na sinove Atilove i posiče veće od 30.000 Ugričića, u komu boju pogibe Elak, mlađi sin Atilov, a stariji jedva uteče.

* Na 460. Vladaše Liburnijom kralj Kunimund, Slovinac, protiva komu dignu vojsku Dinčiš, sin Atilov, podside grad Bošanje; udari na njega Kunimund, vojsku mu razbi, ali i Kunimund u tomu boju pogibe. Tada skonča posve kraljestvo Atilino. Koga vas svit dobiti ne može, od Kotaraca Slovinjana bi pridobiven.

* Na 473. Teodemir kraljeva je u Slavoniji. Osvoji grad Nišu i mnoge ostale; podside Salonik, ali s velikim jaspram podmićen ostavi ga i to isto lito umri.

* Na 474. Teodorik, sin rečenoga Teodemira, za kralja je slovinskoga stao, i ovi oslobodi Dalmaciju, Reciju i svu Italiju od usilnika i progonitelja.

* Na 493. Teodorik, kralj slovinski, ubivši Odokara, kralja latinskoga, učinio se da je kralj od Italije.

* Na 526. Kraljeva je ovo vrime u Dalmaciji i rvatskoj zemlji Selimir, Svevlada kralja sin.

* Na 541. Dođe (kako niki oće) u ovo vrime kralj slovinski Ostroilo u Dalmaciju, ter istiravši stare Slovince iz Država slovinski, svoje iznova naseli.

* Na 548. Diže Ostrivoj vojsku i osvoji sve do Dračeva.

* Na 549. Osvojiše Slovinci s Ostroilom mnoga mista i porobiše Drinopolje.

* Na 550. Bi za kralja u Dalmaciji Svevlad, sin Ostroilov, koji diže vojsku na Grke, razbi je i porobi kruto.

* Na 552. Kralj Svevlad osvoji Macedoniju i Iliriju, ter se ove države tada slovinske prozvaše.

* Na 564. Dođoše drugi Slovinjani, imenom Avari oli Abari, na onu stranu Dunaja u zemlju slovinsku, koju osvojiše, ter se mnogo jaki učiniše. Posli toga udariše na Istrijance i mnoge druge države, pak ji porobivši pod arač staviše. Glavar njiov zvaše se ban, od koga vojvode oliti duke slovinske do dneva današnjega bani se prozvaše. Ovi se puno moguć učini, jer istoga cesara carigradskoga, osvojivši države, pod arač podloži, na godište po sto iljada zlatni dukata dajući mu.

* Na 584. Slovinci Abari grad Zemun kod Dunaja i mnoge druge do zemlje razoriše.

* Na 585. Slovinci Abari drinopoljsku zemlju porobiše.

* Na 591. Abari rečeni na Dalmaciju udariše i dosta zla učiniše.

* Na 592. Isti Abari Slovinci vele zla učiniše u istočnim stranam.

* Na 593. Kralj longobardski s pomoću Slovinaca osvoji Paduvu.

* Na 599. Slovinci Abari četrdeset gradova u Dalmaciji razorili jesu.

* Na 600. Slovinjani, pobivši vojnike grčkoga cesara, svu Istriju opustili jesu.

* Na 614. Bi za kralja slovinskoga abarskoga Kajan, i ovi porobi i osvoji vas Friul, obside grad veliki Vidam, u komu zapovidaše udovica Romilda, i videći iz grada rečenoga kralja Kajana zaljubila se biše u njega, komu posla virna poklisara dajući mu na znanje, da će mu grad pridati, ako je uzme za ženu. Obeća se Kajan, i pusti nesrićna žena Abare u grad, koji sve posikoše građane i nevirnost veliku učiniše. Kajan prvu noć spava je s Romildom, posli toga pridavši je u ruke mnogi bludnika, napokon čini je na kolac nabiti. Dilo nemilo i sasvim opako. Discant mulieres.

* Na 620. Opet Slovinci Abari porobiše zemlje istočne do Carigrada, i zato cesar od kralja abarskoga mir je pitao.

* Na 637. Dalmatini Slovinjani obsidoše grad Sipont u latinskoj zemlji, ubiše Aja vojvodu i svu njegovu isikoše vojsku.

* Na 638. Dođoše Avari Slovinci, porobiše Dalmaciju pak priko mora odoše robit Italiju.

* Na 639. Avari Slovinci razasuše Dalmaciju i razrušiše gradove, među kojim veliki i glasoviti grad Solin, stolno misto cesara Dioklecijana, spored zemljom izporediše. Stari također Dubrovnik razoriše i posve opustiše.

* Na 639. Dođoše Rvati od gore Babine, i istiravši stare pribivaoce Slovince, rvatsku naseliše zemlju; a prozvaše se Rvati od bana Rvata imenom, koji njima vladaše.

* Na 644. Bi kralj slovinski abarski Kajm, koji se pobi s Vukom, vojvodom furlanskim; za tri dana bili se jesu, četvrti razbi Vuka i vojsku njegovu.

* Na 667. Slovinci razbiše Francuze, u komu boju pogiba sin kralja francuzkoga Pipina, imenom Astijagis.

* Na 677. Kraljeva je u Bulgariji Butaja, Slovinac.

* Na 688. Francuzi bihu zapovidnici u rvatskoj zemlji i velike propasti činjahu Rvaćanom. Između ostali ovo: malu dicu izdirahu materam iz ruku pak ji raskidivahu i psom bacahu. Taku opačinu Rvati podnit ne mogući, isikoše sve glavare francuzske po svojim državam; i cića toga velika vojska francuzska došla je na nje, s kojom se Rvati sedam godišta biše i sve š njiovim vojvodom isikoše.

mandalina
(vila)
15. јун 2009. у 10.04
Pa Srbin je, taj Andrija Kacic Miosic, guslar.., mora da bude „dobar”.
Nema veze sto je katolik, takva sudba!
Srbi svih vera biće uskoro ujedinjeni..))
savitur
(ugostitelj)
16. јун 2009. у 02.40
u svetu postoji jedno carstvo u kome caruje drugarstvo tamo je sve lepo tamo je sve nežno...tamo su kuće od čokolade a prozori od marmelade...Vilo moja
ti si moj san, ti si moj san,
al lagje bilo bi
da si tuja mi
da te ne poznan
da te ne znan.
StevaCar
20. јун 2009. у 17.12
Saviture, jesi li ti Srbin one druge po redu ver, pa si zapevao dečje pesmice?

Kačić jeste bio Srbin.Srbin katolik.Srbin guslar.Srbin pesnik.Srbin franjevac.

Jelka Vince-Pallua, Apsyrtides – Fortis na stazama Argonauta
Nar. umjet. 44/2, 2007, str. 135-146

Fortis, naime, na nagovor lorda Butea, kao poseban prilog knjizi o Cresu i Lošinju dodaje Kačićevu pjesmu kao da je narodna pjesma − Canto di Milos Cobilich e di Vuko Brancovich, kao što to čini i u Viaggiu s Asanaginicom.

Tu je pjesmu kao da je narodna preuzeo od Kačića. Preveo je, ali nije objavio, još dvije Kačićeve pjesme, obje iz kruga o vojvodi Janku. Sve su te tri pjesme po postanku narodne (Bošković-Stulli 1978:231).

 Коментар Запамти ову тему!

Looking for Oil Diffuser Bracelets?
.