Вести
Спорт
Селебрити
Лајфстајл
Дискусије
Кувар
Огласи
Дискусије
:
30+
+2 / -1
+1
Selidba nazad..
Pointon
(radnik)
22. фебруар 2011. у 14.53
Dakle, ja a sada i moja djevojka bi se htjeli vratit zivjet Jugi. Nama je ovdje u Amerci, jednostavno nepodnosljivo. Mnogo se radi, malo se ima vremena za neki lijepi provod, a nasi se bas nešto ovdje gdje smo mi slabo i druže. Niko, nikoga ne gleda. Svi samo jure zaradu, a zivot ode niz vjetar.
Ja radim na CNC masini, a djevojka u tvornici gume. U mene posao i nije tako tezak, dok mi se djevojka raspade ziva. Radit sa gumom je jako teško, pogotovu smjene vecernje su jako naporne. Mora ustat negdje u 5 ujutro i dodje kuci tek oko 7 navece. Prsti su joj se skroz naduli od rada i pitam se kolko će još moći tako. Ni u mene zdravlje nije bas najbolje, stalno sam u zatvorenom prostoru, ljeti siba erkodisn a zimi isto bude prohladno. Cesto me sve boli, i čini mi se da polako gubim snagu- a tek mi je 34.
Zajedno smo prije dvije godine kupili kucu za veliki novac, ali sada ta ista kuca vrijedi mnogo manje nego sto mi dugujemo. Mi bismo je htjeli prodat, ali niko sada nema para. Mjesecan morgidj je $1600, a u nas konbinovano su primanja negdje oko $3000-cisto.
Zato se pitam da li bi se ja i moja djevojka bolje snasli kod nas, jedino sto su veliki problem kuca koju ne mogu prodat i pitam se kako bi se ona navikla tamo. Djevojka mi je Amerikanka.
Zeljeli bismo osnovat porodicu i sve ostalo,i moja djevojka nema ništa protiv otic sa mnom, jer njoj bezobzra što se u Amerci rodila, bas nešto mnogo ni ne svidja. Kaže mi stalno da voli Evropu i da bi htjela tamo da odputije i živi. Ja mislim da bi se ona lijepo snasla, ako ovdje jadna ostane otpast će joj sake.
Uspio sam ustedit nekih $50000, pa milsim da bi nam to bilo dovoljno za početak, u mene majka ima veliki stan tako da bi kod nje zivjeli za početak, bi poslije vidjeli kako sve ide. Šta vi mislite o svemu tome?
Unaprijed zahvaljujem.
+1 / -2
-1
Dachakg
(programer)
22. фебруар 2011. у 15.30
Iskreno da sam ti , ja se ne bih vracao ! Ono razmišljao sam i ja to ali šta ću , kud ću .. Uvek ima ovde bolje , tamo gore , ovde gore , tamo bolje ALI ne možemo i jare i pare...Ništa kod nas nije bolje nego u Americi .. Brale, i meni je dosadno ovde u Arizoni ali cuti i teraj dalje.. Što se tiče prijatelja , ne možeš imate vise od jednog prijatelja koliko god mi pricali imamo veliki krug prijatelja.. GDE SU TI PRIJATELJI KADA ZATREBA?? Nikakav meni nije problem da napravim festu kuci , zovnem 40 gostiju i udri Mile.. ali samo jedan od tih 40 vredi i to će uvek ostati .. Jedan kucni i jedan sa strane..
+7 / -1
+6
pobogu
22. фебруар 2011. у 19.47
Pošto smo na SerbianCafe-u, pretpostavljam da se pod Jugom mislilo na Srbiju.
Pa da se javim sa lica mesta - Srbija izumire. Bar polovina radno sposobnih ljudi nema posao, a od onih koji posao imaju - vecina nije prijavljena, niti ima zdravstveno osiguranje. Vecina poslodavaca je bez imalo ljudskog dostojanstva, pa ovako tešku situaciju koriste da izrabljuju radnike - svuda je zaposleno premalo radnika, tako da se ubija od rada, a plate su na nivou džeparca. Da će se nešto promeniti više nema ni nade - koja god stranka da je bila na vlasti ponašali su se isto. Kada su nas ugnjetavali i uništavali Turci, Nemci i ustaše, Srbi su pružali otpor, dizali bune. Kada nam to isto rade naši tajkuni i političari - pošten Srbin cuti, a nepošten se učlanjuje u stranke i postaje deo bande.
Ne dao bog nikome da mu deca rastu i žive u ovakvoj zemlji.
+4 / -2
+2
LeaDiKaprio
(shumska)
22. фебруар 2011. у 22.33
Zašto biste se selili? Zbog teskog posla? Devojka može da se prekvalifikuje. Ti takođe. Sa 34 godine zivot je pred tobom. Ljudi i tako promene 3 profesije u toku svog radnog veka, vama je znaci prvoj doslo vreme da se menja.
Nemoj pogresno da me shvatis, ne radi se o tome da li je bolje u Srbiji ili u Americi. Možeš naći ljude (ma šta naći, sami će ti doći na temu) kojima je lepo i u Americi i u Srbiji, a naravno i onih kojima ne valja ni tamo ni ovamo. Ali NE RADI SE O TOME.
Radi se o tome koji je vas problem i koje je najprihvatljivije rešenje problema. Odlaskom u Srbiju ona neće imati bolju kvalifikaciju za posao, ne znam za tebe. Od čega ćete živeti tamo? Od mamine penzije? U Srbiji od plate ne možeš pola da das za mortgage a od pola da živis, tamo sve das za mortgage a od čega živis nemam pojma. Proveri dobro informacije kako se živi tamo a kako ovde pre nego sto doneses odluku.
Da li ti žena govori srpski?
Meni zapravo lici da si ti pod pritiskom problema i teskog zivota podlegao nostalgiji i da želiš da pobegnes od problema a ne da ih resis.
Mada, nikad se ne zna, možda te zivotna sreća ceka bas u Srbiji.
+3 / -1
+2
--w--
(zanimator)
22. фебруар 2011. у 23.55
Malo izgleda i kao da je tema izmišljena jer ima dosta nelogicnosti. Pre svega trziste nekretnina se urusilo pre tri godine, već pre dve kuce nisu bile skupe. Druga stvar krediti se dobijaju na osnovu kreditne istorije i prihoda,teško da je pre dve godine par sa mesecnim prihodima od 3000 mogao da dobije kredit cija je mesecna rata 1600.Još teze da neko sa tim prihodima ustedi 50 000 .
Al opet ko bi ga znao,sve je moguće...
+4 / -1
+3
goodbad
(gb&u)
23. фебруар 2011. у 02.46
lea, po tudjoj goozici ni sto stapa nije ništa. joe ti znaš da su 2002 krediti u usa uzimani na majke mi i svi su potrcali da kupe nešto, da bi zaradili 100.000 ili 200.000 $, e tu je nastao zayeb.ono sto je vredilo 200.000$ sad vredi 90.000$.yebga joe i to je amerika.
+5 / -9
-4
sunset
Порука негативно оцењена.
Покажи
sunset
23. фебруар 2011. у 05.15
„Bar polovina radno sposobnih ljudi nema posao, a od onih koji posao imaju - vecina nije prijavljena, niti ima zdravstveno osiguranje.”
./.
E pa, neće biti da je tako. Nezaposlenost jeste problem, ali to jeste problem i najrazvijenijih. Sa zdravstvenim osiguranjem malo je drugacije nego u USA. Kod nas još uvek vazi solidarni model.
ZDRAVSTVENO OSIGURANЈE
Prava iz zdravstvenog osiguranja, po osnovu nezaposlenosti, mogu ostvariti:
- lica koja imaju pravo na novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti, prema propisima o zapošljavanju (član 17. stav 1. tačka 12. Zakona o zdravstvenom osiguranju) i
- nezaposlena lica i druge kategorije socijalno ugroženih lica čiji su mesečni prihodi ispod prihoda utvrđenih u skladu sa ovim zakonom (član 22. stav 1. tačka 9. Zakona o zdravstvenom osiguranju).
Nezaposlena lica imaju pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na naknadu troškova prevoza u vezi sa korišćenjem zdravstvene zaštite.
Za vreme ostvarivanja prava na novčanu naknadu, korisnik novčane naknade ima pravo na zdravstveno osiguranje. Tokom korišćenja prava na novčanu naknadu, Nacionalna služba za zapošljavanje ima obavezu da vrši obračun i uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sva lica koja su korisnici prava na novčanu naknadu. Članovi porodice korisnika prava na novčanu naknadu mogu se preko njega osigurati, ukoliko nemaju drugi osnov osiguranja, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju.
Korisnici novčane naknade imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na naknadu za vreme privremene sprečenosti za rad i pravo na naknadu troškova prevoza u vezi sa korišćenjem zdravstvene zaštite, pod uslovima predviđenim Zakonom o zdravstvenom osiguranju. To znači da je tim licima obezbeđeno korišćenje punog obima prava iz zdravstvenog osiguranja.
U slučaju nastanka privremene sprečenosti za rad nezaposlenog lica koje prima novčanu naknadu, tom licu se isplaćuje naknada u skladu sa propisima iz zdravstvenog osiguranja. Međutim, u slučaju prestanka prava na korišćenje novčane naknade, isplata novčane naknade se nastavlja, u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, ali ne duže do 30 dana od dana nastanka privremene sprečenosti.
Nezaposlena lica, koja spadaju u kategoriju socijalno ugroženog stanovništva, koja se nalaze u evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, iako nisu korisnici novčane naknade, imaju pravo na zdravstveno osiguranje, samo pod uslovom da njihov mesečni prihod, po članu porodice nezaposlenog lica, ne prelazi iznos minimalne zarade u neto iznosu, utvrđene u skladu sa propisima o radu, u mesecu podnošenja prijave.
Prava iz zdravstvenog osiguranja lica ostvaruju na području filijale na kojoj imaju prijavljeno prebivalište, a zdravstvenu knjižicu im izdaje i overava nadležna ispostava, odnosno filijala Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, prema prebivalištu.
+12 / -1
+11
pobogu
23. фебруар 2011. у 07.12
Ne mogu da čitam zakon o zdravstvenom osiguranju, samo ću se iznervirati. Ja govorim o prakticnoj realizaciji zdravstvenog osiguranja, ne o teorijskoj zamisli. Od mojih prijatelja zdravstvo imaju samo oni koji rade u javnom sektoru ili u velikim firmama, kojih je vrlo vrlo malo. Skoro svi koji rade u malim i srednjim firmama nemaju, kao i vecina nezaposlenih. Nezaposleni su mahom prisiljeni da žive sa roditeljima, roditelji imaju penzije, pa prelaze onaj neki prag, zbog čega bi morali uplacivati sebi zdravstvo. Odakle nam pare da sami sebi uplacujemo, ako ne radimo? Država uvek nadje način da nas zavrne.
Jeste da je država oprostila firmama stara dugovanja za zdravstvo, ne bi ih navela da pocnu da uplacuju za svoje radnike, ali to se nije desilo. Poslodavci i dalje ne mogu ili ne žele da uplacuju zdravstvo svojim radnicima. A voze dzipove, BMW-ove, mercedese... Kao i politicari. A posle nema para da se pokrije budzet, nego uzimaj pare od MMF-a i zaduzuj narod.
Uhhhh! Izvinjavam se na negativnoj vibraciji koju širim, ali mi ovde u Srbiji smo na rubu sloma živaca... Osim tajkuna i političara, naravno. :)
+4 / -10
-6
sunset
Порука негативно оцењена.
Покажи
sunset
23. фебруар 2011. у 08.02
A yebate, tebe izgleda bune neki pojmovi. Evo ti ovde malo opsirnije;
http://tinyurl.com/66msptg
Nemoj da mesas nezaposlene sa zaposlenima kojima se ne uplacuju doprinosi. Radi se uglavnom o propalim drustvenim firmama kojih se zaposleni drže ko pijan plota pa zato i nemaju zdravstveno. Umesto da odu na biro rada i da do dobijanja posla, ma koliko vremenski trebalo da cekaju i docekaju, ostvare svoje zakonsko pravo u vezi zdr. zastite.
+9 / -1
+8
Mostro
(junior member)
23. фебруар 2011. у 12.12
Pointon
(radnik),
Srbija je neuredjena država i imaćeš mnogo muke da se stabilizuješ i navikneš na javašluk. Zato ti predlažem da razmisliš o Holandiji, gde se narod ne izrabljuje kao stoka i gde ćeš naći sve što ti treba.
+3 / -2
+1
LeaDiKaprio
(shumska)
23. фебруар 2011. у 12.36
sunset kakva je kažeš klima na Marsu?
+10 / -1
+9
PojkiPojk
23. фебруар 2011. у 13.28
srbija je bankrotirala samo se cuti o tome da narod ne padne u josh veću depresiju a nije ni chudo kada imamo ubedljivo najglupljeg ministra prosvete shef vlade neobaveshteniji od koshtunjavog ko radi radi samo milicja koja opet opstruira i kara narod na svakom coshku zznash li ti da u novom sadu da bi registrovao automobil morash da ustanesh u naprimer 3 sata ujutru možešh i u pet i da chekash napolju po ovoj zimoci do 7 ili pola osam dok se policijski sluzbenik ne smiluje da otvori vrata iako rade od 7 i da onda dobijesh broj da si 380 iako si bio 70ti u redu e tih 310 ispred koji nisu chekali dali su sluzbenicima po 2000 dinara da ne chekaju i da im registraciju urade preko reda eto tako je u novom sadu a ti sada zamisli kako je sa ostalim stvarima naprimer kako stici do lekara a o trazenju posla bolje i ne razumishljati
drugo tamo gde povremeno istovaram shleper da bi imao za cigare radi jedan klinac na cnc mashini dodje ujutro oko 7 i ide kuci negde oko 22 al zato baki svaki mesec 300 evrica u padze
+7 / -2
+5
aessedai
(med.tehnicar)
23. фебруар 2011. у 14.49
I, šta je 300 evrica mesecno za 15 sati rada dnevno...slozices se ništa.
U Srbiji nema zivota...a nema vise ni nade...ma nema vise ničeg.
Ovaj narod ko omadjijan,cuti i trpi,ovde je vrag odneo salu.
A,o zdravstvu bih mogla da pišem nasiroko i naduuuugacko...ali nemam ni volje, a ni vremena...
Imaš pare,imaš zdravlje,nemas pare...pa jbiga mrtav si covek...na zalost.
+3 / -0
+3
Mostro
(junior member)
23. фебруар 2011. у 16.20
nemas pare...pa jbiga mrtav si covek...na zalost.
---------
pa jbiga, dobila si biometrijski pasoš pa se leči u inostranstvu.
+3 / -1
+2
BGD_Tramvajdzija
23. фебруар 2011. у 19.07
a što ne odete na mesec dana pa da vam se malo razbistri :)
+3 / -8
-5
sunset
Порука негативно оцењена.
Покажи
sunset
23. фебруар 2011. у 19.20
A ko uopste prica o ekonomiji jbt? Izdvojio sam sasvim jasno jedan detalj. Tiče se dezinformacije u vezi zdravstvenog osiguranja. Pa samo nam još to fali, da i taj segment drustva zakaze iako ga je, priznajem, Tomica umalo doveo do kolapsa.
A gospoja Kapri neka pogleda film Majkla Mura vezano za zdravstvo u USA. Bude li je mrzelo, ja ću ga ovde postaviti.
I malo edukacije, modeli osiguranja;
-Bizmarkov
-Beveridzov
-Semaskov
-Trzisni (USA)
http://supa.pharmacy.bg.ac.rs/assets/6102
+2 / -6
-4
sunset
Порука негативно оцењена.
Покажи
sunset
23. фебруар 2011. у 19.28
./.
Pojam zdravstvene zaštite obuhvata organizovanu i sveobuhvatnu delatnost društva u cilju očuvanja zdravlja građana. Pored zdravstvenih usluga, ovaj pojam uključuje i područje upravljanja i finansiranja u svim segmentima društva koji su značajni za socijalnu sigurnost i zaštitu stanovništva. Zdravstveno osiguranje predstavlja posebni oblik društvene organizovanosti pri kojoj se pacijenti osiguravaju od rizika oboljevanja i povređivanja , posredstvom ustanova zdravstvenog osiguranja, koje preuzima taj rizik na sebe nadoknađujući štetu osiguraniku u slučaju odštetnog zahteva. Začetke modela obaveznog zdravstvenog osiguranja u formi koja je prisutna i danas, postavio je Bismarck-ov sistem socijalnog osiguranja. On počiva na doprinosima koje u 'bolesničke kase' uplaćuju zaposleni i poslodavci. Posle Drugog setskog rata u Engleskoj se uspostavlja Beveridge-ov model ili sistem nacionalne zdravstvene zaštite koji počiva na obaveznom zdravstvenom osiguranju finansiranom iz državnog budžeta na osnovu poreza. U zemljama sa socijalističkim društvenim poretkom razvijen je Semaškov model socijalističkog zdravstvenog osiguranja kao pandan Beveridge-ovom modelu, samo sa ideološkom razlikom. U radu su u najznačajnijim elementima prikazani navedeni sistemi zdravstvenog osiguranja . Suština savremenog koncepta zdravstvene osiguranja u Evropi je u uvažavanju principa solidarnosti. Ovaj princip predstavlja osnovni postulat u afirmaciji demokratije i ekonomske razvijenosti društva. Načinjen je i osvrt na privatno zdravstveno osiguranje u SAD. Za ovaj sistem važi da, iako je najskuplji i često omogućuje visok standard zdravstvenih usluga, ne obuhvata princip solidarnosti.
+3 / -1
+2
sunset
23. фебруар 2011. у 19.48
Kod nas je u primeni nešto između prva dva modela gore navedena. Izdvajaju zaposleni i poslodavci ali i sistem iz budzeta.
+8 / -3
+5
LeaDiKaprio
(shumska)
24. фебруар 2011. у 00.04
sunset:
A gospoja Kapri neka pogleda film Majkla Mura vezano za zdravstvo u USA. Bude li je mrzelo, ja ću ga ovde postaviti.
--------------------------
Jel ti i sve ostale informacije o svetu oko sebe dobijas preko holivudskih ostvarenja?
+4 / -7
-3
sunset
Порука негативно оцењена.
Покажи
sunset
24. фебруар 2011. у 07.35
Pa ti prosto nisi u stanju da razlikujes holivudsku sapunicu od dokumentarnog filma.
Dakle, znaš li ti uopste šta je dokumentarni film?
+4 / -7
-3
sunset
Порука негативно оцењена.
Покажи
sunset
24. фебруар 2011. у 08.08
Američki reditelj Majkl Mur, koji je osvojio „Zlatnu palmu” za dokumentarac „Farenhajt 9/11” 2004. godine, održao je pres konferenciju u Kanu na kojoj je po prvi put govorio o svom novom filmu „Sicko”, koji je prikazan van zvanične konkurencije.
Film istražuje američki zdravstveni sistem, a iako u Americi još nije ni prikazan, protiv Mura se već vodi sudski proces. Uprkos tome, on se nada da neće biti problema na američkoj premijeri koja će biti održana 29. juna.
O vezi stanja u zdravstvu i predsedničke kampanje Majkl Mur kaže: „Trebaju nam kandidati koji kažu da se mora odbaciti profit kada je reč o zdravstvenoj zaštiti. Profit ne bi trebalo da igra ulogu u donošenju odluke da li ili ne pomoći nekome... Država mora da upravlja zdravstvom, ali u korist ljudi i za ljude.”
Za razliku od oštre kritike američkog zdravstva, Mur je veoma pohvalno govorio o zdravstvenom sistemu u Kanadi i nekim evropskim zemljama, predlažući Americi da se uči na tuđim primerima.
Izvor: Blic
+3 / -7
-4
sunset
Порука негативно оцењена.
Покажи
sunset
24. фебруар 2011. у 08.13
E sad, da li smo svedoci Obamine borbe da se korenito promeni pristup modelu u USA kada je zdravstvo u pitanju, da li sam Obama nailazi na veliki otpor korporativnog biznisa koji na nesreci amera zaradjuje basnoslovne sume. O tome postoje hiljade kilometara tekstova sirom interneta, i video zapisa.
+3 / -7
-4
sunset
Порука негативно оцењена.
Покажи
sunset
24. фебруар 2011. у 08.26
Sicko (2007)
A documentary comparing the highly profitable American health care industry to other nations, and HMO horror stories.
./.
Osim filma „Sicko” covek ima i drugih vrednih dokumentarnih ostvarenja.
Novi film Majkla Mura o ekonomskoj krizi
Blic online | 09. 07. 2009. - 22:39h | Foto: AP
Američki režiser Majkl Mur snimio je novi film „Kapitalizam: ljubavna priča” koji će tokom jeseni imati svetsku bioskopsku premijeru. Film će se baviti uzrocima svetske ekonomske krize.
„To će biti savršen film za ljubavni sastanak. Ima sve - požudu, strast, ljubavi 14.000 ukinutih radnih mesta svakog dana. To je zabranjena ljubav, ona čije se ime ne usuđujemo da izgovorima. Pa da ipak kažemo: To je kapitalizam”, naveo je Mur u saopštenju, a prenosi dnevnik Varajeti.
Murov novi dokumentarac bavi se „razornim uticajem dominacije korporacija i nekontrolisanih motiva za zaradu na život Amerikanaca i građana sveta”, piše u režiserovom saopštenju.
To će biti prvi Murov film od filma „Siko” iz 2007. Mur je autor tri od šest najgledanijih dokumentarnih filmova u SAD - „Farenhajt 9/11”, „Siko” i „Žeđ za nasiljem”.
+3 / -7
-4
sunset
Порука негативно оцењена.
Покажи
sunset
24. фебруар 2011. у 08.36
There are nearly 50 million Americans without health insurance.
The Centers for Disease Control and Prevention actually reported that 54.5 million people were uninsured for at least part of the year. Health Insurance Coverage: Early Release of Estimates from the National Health Interview Survey, 2006. Centers for Disease Control.
http://www.cdc.gov/nchs/data/nhis/earlyrelease/insur200706.pdf
The amount of uninsured is rising every year, as premiums continue to skyrocket and wages stagnate. From 2004 to 2005 the number of uninsured rose 1.3 million, and rose up nearly 6 million from 2001-2005. Leighton Ku, „Census Revises Estimates Of The Number Of Uninsured People,” Center on Budget and Policy Priorities, April 5, 2007.
http://www.cbpp.org/4-5-07health.htm
.
With 44.8 uninsured in 2005, in 2007 the number will be much higher. Professors Todd Gilmer and Richard Kronick, in „It's The Premiums, Stupid: Projections Of The Uninsured Through 2013,” Health Affairs, 10.1377/hlthaff.w5.143, „project that the number of non-elderly uninsured Americans will grow from forty-five million in 2003 to fifty-six million by 2013.” According to these authors, by now the number of non-elderly uninsured by this date clearly would be nearly 50 million.
+3 / -6
-3
sunset
Порука негативно оцењена.
Покажи
sunset
24. фебруар 2011. у 08.45
Eto, LadyCapricosa, da ubacim i malo dokumenata. A dokumenti, samo da te obavestim, cine osnovu filma koji ja ovde pominjem.
+3 / -6
-3
sunset
Порука негативно оцењена.
Покажи
sunset
24. фебруар 2011. у 08.50
A evo i filma, red je posle ovoliko price.
http://tinyurl.com/5v26gx8
+3 / -6
-3
sunset
Порука негативно оцењена.
Покажи
sunset
24. фебруар 2011. у 09.18
autor;
http://youtu.be/-F57JcaB92o
+4 / -4
0
LeaDiKaprio
(shumska)
24. фебруар 2011. у 09.32
Gledala sam film, ne smaraj.
Tipicna senzacionalisticka zvaka. A to si i sam/a mogao/la da vidis iz njihovog pohoda na Gvanatnamo Bej.
Imaš dokumentarce i dokumentarce... Moor je ocigledno naklonjen odredjenoj politickoj struji i njegovi filmovi poput „Sicko” su klasicna politicka kampanja.
Ali dobro, ne vidi se dobro s Marsa, razumem ja tebe potpuno...
+8 / -3
+5
Dachakg
(programer)
24. фебруар 2011. у 09.40
Ja ne razumem ljude koji se pale na filmove Sicko i tako ostalo ..daj bre ljudi sve to ima svoje .. Ne kažem ja da uopste to nije kako jeste i da nema toga .. svugde u svetu ima busnih rupa pa i u Americi.. 13 godina živim u Americi , nikada nisam bio bez posla i kada je Amerika i čitav svet u svetu upao u krizu promenio sam posao na duplo bolji .. IMA POSLA samo treba se potruditi i uvek verovati da će naici.. Dosta naroda izgubi naduz za traganjem a MNOGOOOOOOOO NAšIH LJUDI neće da rade neki posao jer se sramota kao do juče radio kao sef u nekoj kompaniji a sutra treba da vuce kolica po prodavnicama .. eee za takve ljude ne treba ni Amerika niti šta..
Isto tako koliko ljudi u Srbiji ima da jednostavno ne žele da rade( većinom omladina)njemu ili njoj je važno da su to markirane patike, majice , sminka, i NARAVNO da ima lovu da ceo dan srce jednu kafu u nekom kaficu ...
primer:
Pre 6-7 godina vratim se u srbiju i pored puta dedine i babine kuce imali smo prodavnicu .. Resili smo da je samo spricnemo sa novom farbom pa rekoh ajde da uzmemo par deca iz komsiluka :) vajdica da zarade koju kintu. Odem kod jednog decka , tad mu je bilo možda 16-17 rekoh ima to i to da se radi dacu ti 30 evra za dan..
Njegov odgovor „ MA DAJ KOME PRODAJES M$$$ ZA BUBREGE , PA ZNaš TI KOLIKO SE TO PLACA PO GRADU ”
slatko sam se nasmejao i otisao .. tu je problem
mene uopste nije sramota ništa da radim u zivotu dok sam isao na faks da zavrsim diplomu za kompjutere , radio sam u fabrici za tepihe, onda sam vikendom provodio dane na parkingu koji sam dva dana u nedelji cistio od pikavaca i raznih dzidza midza
ZNAM DOSTA ALI DOSTA LJUDI koji ne žele da rade nešto slično jer im je ponizenje.. kao NAS COVEK IZ SRBIJE EKONOMISTA NEćE DA RADI TAJ I TAJ POSO JER MU JE PONIZENJE ...
+3 / -6
-3
sunset
Порука негативно оцењена.
Покажи
sunset
24. фебруар 2011. у 09.40
Ma da, smara covek. Šta kažu još neki koji su odgledali, van LDP i sl. auditorijuma :)
-Now I have a huge hospital bill and trying to figure out how I'm going to pay it. Now I have a pre-existing condition and will never be covered for it. We are people, not merchandise off a shelf for profits. Insurance and drug companies are all in it for the money. No one should be denied health care. We're human beings, not animals. I would never put a price on a person's life. I hope this never happens to you.
-My uncle, who lives in Germany, had a brain tumor removed from his head. Because he was a German citizen, he did not have to pay a dime. Try getting an American insurance company to pay for such a procedure.
-With all due respect, not everyone can afford health insurance. I was feeling pretty ill for a while, and since I have no insurance I couldn't afford to see a doctor. Finally it got to the point where I had difficulty breathing and rushed to the ER. Found out I had congestive heart failure. I eat healthy, don't smoke, don't drink and don't do drugs and still got this illness. I work hard for my money but can't pay for insurance. CONTINUED
itd..
+3 / -7
-4
sunset
Порука негативно оцењена.
Покажи
sunset
24. фебруар 2011. у 09.47
Znate vas dvoje, ako se samo prvite glupi onda ok. Ali, ako je stvar vase percepcije onda imate problem. Postavio sam par dokumenata koji nemaju veze sa autorom iz kojih se jasno vidi ovo o cemu pricam. Dokumenti nisu sa stranica zute stampe već sa vladinih sajtova ili sa sajtova nevladinih agencija za bavljenje ovakvom tematikom.
Naravno, previdjajuci te cinjenice teziste prenosite na samog autora koji eto nije kompetentan. I sve u svrhu odbrane jednog sistema koji je truo kada je zdravstvena zastita nacije u pitanju. Kakva to strucna kompetentnost treba da si se ekranizovao sluzbeni dokument osim poznavanja filmske tehnike. Bavite se plitkom formom previdjajuci sustinu. Nazdravlje :)
+2 / -2
0
carbon
(podupirac litice)
24. фебруар 2011. у 12.44
Zivot se sastoji od uspona i padova.Ako vam ne ide tamo vratite se.Uzmite 6 mjeseci,godinu pauze smislite šta dalje.Ima brate Australija,Novi Zeland.Ima i u Srbiji sve sto ima na zapadu i dobrog i lošeg.Trazite svoj idalni kutak na planeti zemlji.
P.S.:
Yuge vise nema,nadamo se da je vise neće ni biti.
+2 / -2
0
diagnostika
(operator)
24. фебруар 2011. у 13.12
ma gdje taj bezier da vam on to ukratko pojasni na jedno tri do četiri sitno kucane strane,al evo i ja da dam svoj doprinos,vidiš prijatelju ja dok sam živio u bosni sanjao sam o tome da dođem u ameriku ili bilo gdje ima posla i da mi za taj posao plate,da ne razmišljam dali će biti plaćeno,ma radit ću sve nema biranja,nije bitno koja smjena i koliko težak posao,takođe sam bio tvojih godina kad sam došao,e sad posle 8 godina ovde sanjam kako bi bilo dobro vratit se u bosnu da se malo patim kao i ostali,da radim kao mehaničar i da razmišljam dali će mi platiti novcem ili će biti dok prodam svinje ili tele ili nikad ili možda ni tada,svi su mi govorili da ima posla i u bosni,znam ja da imam posla ali ljudi nemaju pare da mi plate za taj moj posao,i sad ja treba da svoju djecu uništavam tamo,mada ako žele biti banditi mogu to i ovdje još lakše ali to nije tema ove diskusije,tako da nostalgija može da ubije a ako ne ubije onda te osnaži ili ko zna,samo znam jedno da čežnja čezne i napokon izčezne,još malo pa ću nadmašit i gore prozvanog diskutanta,nisam ništa mislio zlonamjerno zato čika bezier izvini,pozdrav svima
+4 / -7
-3
sunset
Порука негативно оцењена.
Покажи
sunset
24. фебруар 2011. у 13.29
Ma da, sjajno je tamo po cemerikama. Baska sto je u Viskonsinu (gde li je to?) puklo masi pred ocima. Upali u Senat, zamisli ti samo drskosti, i traže svoja prava. Ali, korporativna masinerija radije izvestava o Tunisu, Egiptu ili Libiji. To sto im u dvoristu gori nije za pricu.
Polako samo. Jer vidimo da nas africki virus nije imuna ni jedna danas visoko industrijalizovana zemlja. U krizi do guse nasao se i sam zapad.
http://youtu.be/IFU7mn9pOhA
+4 / -6
-2
sunset
24. фебруар 2011. у 15.51
xexe
dzaba vam negodovanje majstori, svet se ipak temelji na provizornom i realisticnom. A ne na lazima ;)
+3 / -5
-2
sunset
24. фебруар 2011. у 16.57
Hrvatska, Zagreb - Split - Pula - Osijek - S.Brod - itd ..
http://tinyurl.com/6lcx2ah
Još malo i u Srbiji. U Evropi odavno tinja, uskoro će da bukne.
Dakle, to jeste realnost. Pored svega gore već navedenog.
+3 / -5
-2
sunset
24. фебруар 2011. у 16.59
Da se vlast u BGD prosrala od straha govori i podatak da je danas prvi put od kada ja pamtim Vlada dosla u parlament na razgovor sa poslanicima. Znaju oni da je benzin već prosut, oseti se para u vazduhu. Mala varnica i eto buktinje.
+4 / -0
+4
pobogu
24. фебруар 2011. у 17.29
Uzimati zajam od MMF-a da bi se pokrile rupe u budžetu znaci sledeće:
1. političari na vlasti nisu sposobni napuniti budžet proizvodnjom (koja bi otvarala radna mesta, zapošljavala narod), a iako nisu sposobni neće da napuste vladarske pozicije, što znači da su na tim pozicijama primarno da bi se obogatili,
2. zajmovima od MMF-a će ostaviti dugove narodu i nakon što prođe njihov mandat, a dobar deo od zajmova uvek završi i u njihovim privatnim džepovima.
Stoga je zajam od MMF-a da bi se pokrile rupe u budžetu veleizdaja naroda i same države, to je teško krivično delo za koje bi morala biti propisana dugogodišnja robija + oduzimanje privatne imovine svih odgovornih za uzimanje takvih zajmova. Oduzeta imovina bi poslužila za vracanje barem dela duga MMF-u.
Političar koji je zainteresovan za sudbinu svog naroda bi uzeo zajam od MMF-a samo da bi pokretao i pojacavao proizvodnju, stimulisao razvoj industrije i poljoprivede. Proizvodnja bi sama od sebe posle vracala dug.
Narodski rečeno, uzeti zajam od MMF-a da bi pokrio rupe u budžetu = zadržavati vodu dok majstori ne odu (dok im mandat ne istekne).
Naši političari to rade nama, narodu - a još uvek su živi i na slobodi??
To znači da smo p i č k e kakvih nema na svetu.
+0 / -1
-1
pobogu
24. фебруар 2011. у 17.38
Proizvodnja bi sama od sebe posle vracala dug. I punila budžet.
+3 / -4
-1
sunset
24. фебруар 2011. у 17.41
To njima Katic non-stop dipla. Al' ne vredi. I ne samo on, Dusanic & co. sa druge strane. Kao, tek su se sad trgli kad su uvideli da je djavo odneo salu.
http://nkatic.wordpress.com/
+1 / -1
0
pobogu
24. фебруар 2011. у 17.44
A u Srbiji gotovo svega ima sasvim dovoljno za sve nas, samo kada bi se poljopriveda i industrija pokrenule. A poljopriveda bi mogla da izvozi i hrani još dve države najmanje.
+2 / -4
-2
sunset
24. фебруар 2011. у 17.44
A to da je djavo odneo salu rezultovalo je koliko sam danas upratio u parlamentu kroz jedno izlaganje Dragutinovicke - najverovatnijim odustajanjem od prodaje Telekoma. Pritisak u javnosti ogroman je.
+2 / -4
-2
sunset
24. фебруар 2011. у 17.46
Poljopriverda je kao i industrija u teskoj situaciji, tj još goroj. Kada ova vlast dozvoli da se u zitnicu uvozi zito i pece skupi hleb jasno je koliko je sati i do koje mere su ruinirali sve čega su se dotakli. Stocarstvo ista prica, nestasice mleka i enorman uvoz mesa.
+1 / -1
0
pobogu
24. фебруар 2011. у 18.02
Još nismo, ali samo što nismo dostigli nivo latinoameričkih zemalja u kojima se preživljava tako što sinovi preprodaju drogu, a cerke se bave prostitucijom i snimaju porniće.
+3 / -4
-1
sunset
24. фебруар 2011. у 18.09
Vrlo brzo ćemo. Podseti se samo kako je Saks preko MMF-a urusavao latinoameriku.
Evo jedne fine price. Za nauk.
http://tinyurl.com/6xgvmdc
+3 / -4
-1
sunset
24. фебруар 2011. у 18.11
Još malo, pripoveac je ista licnost.
http://tinyurl.com/5tg7a2v
+3 / -4
-1
sunset
24. фебруар 2011. у 18.13
Da ubacimo i Srbiju u ovaj kontekst.
http://tinyurl.com/63v9vz2
+3 / -4
-1
sunset
24. фебруар 2011. у 18.22
I još nešto da dodam sto verujem da malo njih zna; preko Djelica je pokusano da se lobira za odlaganje nuklearnog otpada u Srbiji. Iz Evrope!
Dalje, Srbija sa Bugarskom potpisuje ugovor o gradnji nuklearne centrale na etritoriji Bugarske. Ali, malo njih zna za tacku u ugovoru da je partner duzan da na svojoj teritoriji skladisti deo otpada. A Srbija jeste partner.
E sad, pored toliko vodotokova u Srbiji na kojima se mogu izgraditi elektrane za dobijanje ciste energije neko uporno gura ovaj projekat. Iza kulisa.
+2 / -2
0
tesla-
25. фебруар 2011. у 08.52
Ma zafrkato ovde u amerikama i meene morgidj ubija i malo prije smo opentali kucu i sve to ulazi u prajs kucni ili budjet,tako da se nemere izdrzat ovdek..
Poceo sam da zavrsavam bjesment i opet troskovi a i gasovi su skupi isto tako..
Nego,dje domaćin topica,nema ga nešto
+2 / -2
0
Pointon
(radnik)
25. фебруар 2011. у 10.29
Pokusavam da procitam sve sto ste napisali do sada, ali mi se čini da ste bas skrenuli sa teme. naravno cast izuzecima, ne bih sada tu da ih imenujem.
Ne mogu ljudi komentarisati kako je tamo ili ovdje ako to nisu ujedno dozivljeli. Lako je blatiti kod nas, a nemas pojma kako je vanka. Nemojte zaboraviti da nama nikada ništa nije valjalo. I u staroj Jugi su ljudi isli vanka, a zivjelo se ko bubreg u loju-dobro ne bas svi, ali bilo je bolje neg danas. Jest Tita primao kredite, sve ja to znam, ali brate gdje nam je danas jedan takav da balansira između istoka i zapada.
Ovdje u Amerci ljudi žive izolovano, jeste može da se zaradi, može da se i navikne-pogotovu ako volis para, ako te za druzenje i ljude bas briga ovdje možeš pronac svoj san. Ja takav covjek nisam niti želim da budem. Dzaba ti para i svega ako je dusa prazna.
+2 / -1
+1
xzy
(ing)
25. фебруар 2011. у 12.24
Koliko vidim tebi će tamo u yugi biti pravo dobro - do prve plate (sto će da se desi jedno 4-5 mjeseci nakon što pocnes da radis)
+1 / -0
+1
diagnostika
(operator)
25. фебруар 2011. у 15.10
mada nisam ovlašćen da dajem savjete ali kad je tako,prvo nisam do kraja pročitao tvoj post,onaj dio da tvoja majka ima stan u kojem bi živjeli i $50.000 ušteđevine,te pare nisu neki kapital jer tamo već svi rade neki biznis tako da ti moraš izmislit nešto što niko ne radi a treba ko hljeb,ili moraš biti daleko jeftiniji od ostalih a kvalitet iznad kvaliteta konkurencije,što može izazvat neke neželjene posledice,osveta u vidu finansijske policije koja te kazni za nešto što ni oni neznaju objasnit al ti moraš platit kaznu pa se onda žalit,drugo to što ima stan tvoja majka neznači da je to i tvoj stan,a da ne spominjem odnos tvoja majka-tvoja djevojka(supruga),evo jednog primjera,moj poznanik je iz istog grada kao i ja,dužimo se povremeno ali ima dosta ženine familije tako da je u manjini,e ovako,oni su u usa 12god.u zlatno doba kupio je kuću i kamion i zgrtao lovu samo tako,al nije baš sve tako lijepo kako je izgledalo,uglavnom bankrotiro je i preselio u stan našao neki posao u nekoj prevozničkoj firmi ali samo lokalna vožnja,pristojna zarada ali ušteđevina ništa,nakon 2god.patnje odluče da se vrate u bosnu,njegov otac ima dvije prodavnice mješ.robe,znam čovjeka lično nije ništa izmišljeno,jedino ne znam tačno čiji je stan ali po situaciji mislim da je stan kupio njegov otac i dao njemu da ih privoli da se vrate,i tako oni se vrate i naravno žive u tom stanu odvojeno od staraca ali treba raditi u istoj prodavnici,drugu prodavnicu je dao kćerki,da ne dužim situacija se zakomplikovala zbog razlike u mišljenjima kako treba živjeti,naravno mladi žele da uživaju da izlaze i druže se sa svojim prijateljima(istih su godina kao i vi),ali starci nisu oduševljeni tim načinom jer zarada nije tako velika a troškovi veći i veći a konkurencija ubi bože,i onda mladi ponovo zapale u amerika i evo ih sad sretno žive i pate se kao i svi mi,dobro razmisli šta gubiš odlaskom odavde i šta dobijaš povratkom u bivšu jugu,šta god da odlučiš neka ti je sa srećom,obavezno javi
+4 / -1
+3
struktura
(Bene Gesserit)
25. фебруар 2011. у 20.37
Ne znam bas kako je u Americi ali me cudi da jedna zdrava, prava, mlada osoba tamo rođena nema sanse da zavrsi bolju skolu, kurs, i nadje sebi kakav bolji posao od ovog koji radi ova mucenica.
+1 / -1
0
NYC40
25. фебруар 2011. у 21.36
Ciste fantazije...
+4 / -6
-2
LeaDiKaprio
(shumska)
26. фебруар 2011. у 00.27
Ne znam bas kako je u Americi ali me cudi da jedna zdrava, prava, mlada osoba tamo rođena nema sanse da zavrsi bolju skolu, kurs, i nadje sebi kakav bolji posao od ovog koji radi ova mucenica.
------------------------------------------------
Kad ovako postavis stvari jasno se vidi da je njena svetla buducnost upravu u Srbiji. Tamo ih takvih možeš lopatom zahvatati.
+1 / -1
0
NYC40
26. фебруар 2011. у 15.44
Pointon, poslalji devojku na odmor u Srbiju jedno 2 meseca kod rodjaka i vidi da li joj se svidja da živi tamo zauvek. Da li je bila tamo uopste? Možda ona zamišlja Srbiju skroz durugacije , da je ko neka druga zemlja zapadne evrope. Razlika između Srbije i zemalja zapadne Evrope je velika. Ti to treba da znaš ako ona nezna.
Evo moja deca su starosti 20+ i rođeni u Americi, znaju srpski , isli su vise puta tamo dok su rasli i ne pada im na pamet da bi tamo živeli.
+3 / -1
+2
struktura
(Bene Gesserit)
26. фебруар 2011. у 17.35
pa sa 50 soma $ mogu da pazare neko malo domaćinstvo na selu, kupe kravu, kokoske i propratne zivuljke, oraganizuju zivot kao zemljoradnici i to je to.
+2 / -1
+1
diagnostika
(operator)
26. фебруар 2011. у 22.05
svaka čast struktura,dao si jednu dobru ideju,za te pare mogu da kupe jedan dobar salaš u vojvodini i naprave turističku atrakciju i još ako imaju neke prijatelje amere i pozovu ih u goste i pokažu sve odlike našeg gostoprimstva te ovi onda to prenesu svojim prijateljima a ovi opet svojim itd,eto mogućnosti lijepe zarade a i srbija tj.vojvodina dobru priliku da promijeni lošu sliku o srbima kao narodu,u jeee,ljudi pa ovo i nije tako loše(što reče bata stojković i nama dobro znanim maratoncima)eh zamislite salaš u zimskom periodu,a i avio karta je tada jeftinija,vožnja sankama koje vuku dva konja vrana i sve ostalo što ovi ameri ne mogu ni da zamisle a voleli bi da vide i dožive,samo malo marketinga,ih a pare samo kaplju,hehe,sretno
+3 / -4
-1
sunset
27. фебруар 2011. у 07.10
Svaki bi čovek voleo da živi na selu pod uslovom da je ono smešteno negde u gradu. Tačno je da svet postaje globalno selo, ali ni u takvom svetu urbana sredina ne može da opstane bez ruralne. A ova bi, pak, bez gradske uvek mogla.
Nekada se na selu i salašima živelo teško i lepo, a danas, moglo bi se živeti isključivo lepo, za šta vojvođanski salaši imaju sve preduslove. Jer, vojvođanski seoski i salašarski ambijent do vrha puni putnu torbu visoko kotiranim turističkim vrednostima: splet živopisnih i raznovrsnih kultura sa svojim narodnim kuhinjama, tradicionalnom muzikom, naivnom umetnošću... Ruralna ravnica nudi zaštićena kulturna dobra, očuvane ambijentalne vrednosti, reke i jezera gde se bogato lovi i ribolovi. Rezervati prirode predstavljaju oaze pogodne za razvoj eko ili zelenog turizma
Svaki bi čovek voleo da živi na selu pod uslovom da je ono smešteno negde u gradu. Tačno je da svet postaje globalno selo, ali ni u takvom svetu urbana sredina ne može da opstane bez ruralne. A ova bi, pak, bez gradske uvek mogla.
Naši preci ‘’Panonci’’ živeli su u zemunicama koje su posle zamenili pletarama, takozvanim blatnjarama. Vremešniji Vojvođani pamte kuće od naboja, sa trščanim, lako zapaljivim krovom. Čovek lako prelazi iz jednog stana u drugi ili kuću tešđko ostavlja. Vojvodina je bila i ostaće zemljoradnička regija sa svojim selom kao simbolom ukorenjenosti, istrajnosti i doslednosti.
Kada su paori svoja domaćinstva izmeštali van sela, da bi, još bliži zemlji i smislu, bili produktivniji u svom poslu, nastajali su salaši.
Domaćine salaša ne može da iznenadi nezvani gost jer se još iz daleka vidi. Komšija je, opet, salašarima uvek bio nešto više i važnije nego onima u selu. Za grad ni reč nemam.
Na salašima se živelo i radilo u dosluhu sa prirodom pa su od prirodnih materijala i sazdani. Okruženje je narušeno tek koliko se moralo. Nema tragova zagađenja, simbola privredničkog bezumlja. Kad salaši opuste od živih bića, vratiće se prirori. Ali ne dok smo mi tu.
Ej, salaši...
Kažu da je najčešći san svakog stanovnika ove planete da živi u svojoj kući sa dvorištem neosrvarljiv jer, jednostavno, na zemljinoj kori nema dovoljno mesta. Koliko je onda bogat vlasnik salaša?
Ako je modre talase Panonskog mora zamenilo žuto klasje žita onda su salaši ostrva u ravnici. Čardaci i na nebu i na zemlji, panonske „nojeve barke” sa autentičnim primmercima ljudi, životinja i biljaka. Simbol pozitivne osame, induvidualnosti, beskonfliktnog života. Izvorište zdrave vojvođanske mentalne energije.
Nepregledno prostranstvo vojvođanske ravnice nekada je bilo isparcelisano na salaše, bogata seoska gazdinstva koja su imala sve: polja žita i kukuruza, glavnu zgradu za stanovanje, gostinsku kuću i posebne odaje za poslugu, pomoćne prostorije, pušnicu za meso, skladište, korale, ambare, staje, svinjce i kokošinjce... Nažalost, odavno se ni u jednom više ne vidi dim iz odžaka i ne čuje škripa đerma na bunaru. Od svega što je preostalo najsnažnija je nostalgija starijih i nada mlađih da sve opet može biti kao pre, još lepše, funkcionalnije i profitabilnije.
Jer, ‘’Salaši nisu kič motivi i lažna sreća, oni su ‘ledine’ paorske ukorenjenosti, istrajavanje i egzistencijalne sigurnosti, zaštićenosti po cenu najsurovije zbilje ‘’zaboravljene istorije salaša’’ – zapisano je u knjizi ‘’Ej salaši’’. I zaista, danas pravih, opisanih salaša, ima veoma malo. Ne treba biti suviše pronicljiv da bi se shvatilo da se ljudi sve više okreću urbanom načinu življenja. Sela sve više napuštaju mladi, ostavljajući čuvanje paorske tradicije starijima. Na kraju, s izumiranjem sela – izumiru i salaši.
Danas, posle duge pauze, u svetlu propagiranja „novih” ekoloških vrednosti svedoci smo svojevrsne renesense salaša. Sada su to salaš-restorani i salaš-moteli sa strukom i tekućom vodom ali i prirodom koja strpljivo čeka da ponovo bude otkrivena. Sa druge strane, vojvođanska seoska turistička ponuda otvara gostinjske sobe starih paorskih domaćinstava sa starinskim komadima nameštaja, mirisom dunja i čiste posteljine.
Vojvođanski seoski i salašarski ambijent do vrha puni putnu torbu visoko kotiranim turističkim vrednostima: splet živopisnih i raznovrsnih kultura sa svojim narodnim kuhinjama, tradicionalnom muzikom, naivnom umetnošću... Ruralna ravnica nudi zaštićena kulturna dobra, očuvane ambijentalne vrednosti, reke i jezera gde se bogato lovi i ribolovi. Rezervati prirode predstavljaju oaze pogodne za razvoj eko ili zelenog turizma.
Rečju – nekada se na selu i salašima živelo teško i lepo, a danas, moglo bi se živeti isključćivo lepo, za šta vojvođanski salaši imaju sve preduslove.
Poljsko imanje
Reč salaš potiče od mađarske reči „szallas” (smeštaj, naški). U zapadnim zemljama zovu ga ranč. Kod nas poljsko imanje s kućom i ekonomskim zgradama. Sve isto, samo bez đerma. I duže (pa ga olujne kiše odnesu, jer nema šta za zemlju da ga drži).
Salaši su nastali pod određenim prirodnim i ekonomskim uslovima. Upravo ovi uslovi uticali su na transformaciju salaša. Na samom početku njihovog nastajanja, polovinom XIX veka, to su bila improvizovana privredna staništa stočara. Kasnije, prelaskom na ratarstvo, salaši su se ‘pretvarali’ u kuće, slične onima koje su se gradile u selima. Prvobitno, salaši su bila letnja staništa seljaka, dok su vremenom pojedini postajalo stalno nastanjeni. Daljim razvojem, na mnogim mestima dolazi do grupisanja salaša u nizu, te nastaju šorovi, grupe, pa čak i sela. Ipak, zemljoradnici vremenom postaju sve mobilniji, naročito od kako je traktor ušao u upotrebu na selu, te zbog toga postaje potreba za posredovanjem letnjih staništa na njivama. To je jedan od razloga masovnog napuštanja salaša.
Nastanak salaša u Vojvodini zadire u vreme kada su ovaj prostor naseljavali graničari na rubu Austrougarskog carstva. U 15. veku salašarske pustare napustili su ugarski plemići spasavajući se od turskog nadiranja, te su kasnije u 17. veku salaše dobijali doseljeni Srbi kao nagradu za vojne zasluge. Ipak, salaši najviše počinju da se grade neposredno nakon Majske skupštine 1848. godine i nastanka srpskih revolucionarnih pokreta. Naime, sa revolucionarnim pokretom javlja se težnja seljaka da živi na svojoj zemlji i da podstiče razvitak privrede. I drugo, zamisao seljaka je bila da stanuju što dalje od veleposednika i županijske vlasti.
U to vreme salaši su obično podizani na kraju zemlje salašara, prema drumu i leniji. Ukoliko je bilo više zemlje u komadu, salaš se nalazio na sredini imanja, pored puteva, uvučen od druma do 400 metara, radi zaštite od nepoznatih ‘gostiju’. Kasnije, razdaljina od druma se smanjila na oko 100 metara.
U većini slučajeva salaše su podizali po jedna familija i to jedan pored drugog. Vremenom, salaš se, ili kupovao zajedno sa posedom, ili podizao na novokupljenom imanju. Zbog toga za posledicu imamo da se na više mesta javljaju grupe salaša sa vlasnicima istog prezimena.
Pod istim krovom sobe (prednja, zadnja, gostinska), ostava-špajz, kujna, šupa, vajat, štala i trem (ganak). Čardaci, obor za svinje, avlija, višnje, dudovi, bagrem a okolo nepregledne njive. Zadesi se i poneka salašarska crkva, čak i škola. Štalu je spolja teško razlikovati od kuće što je znak dubokog poštovanja prema životinjama.
Voda, kao uslov za opstanak ljudi i stoke na salašu, vadila se isključivo iz kopanih bunara. Nalazili su se uglavnom na sredini dvorišta, dubine od 8 do 10 metara i prečnika dva metra. Za izvlačenje velike količine vode koristio se sistem đerma, dok se krupna stoka napajala iz valova izgrađenog uz bunar.
Kod svih salaša, žita su se smeštala na tavan a kukuruz u kotarkama ispod kojih su bili živinarnik i/ili svinjac. Štala je uglavnom pravljena od naboja, s tavanom i pokrivena crepom Ograda dvorišta, kao i tora, izgrađena je od pruća. U dvorištu se sadilo voće i vinopva loza, a u delu dvorišta koje je služilo za ispašu, sađeni su dud i bagrem – duda za rakiju a bagrem za ogrev.
+3 / -4
-1
sunset
27. фебруар 2011. у 07.11
Tegoban život
Život na salašu nije bio ni malo lak. Za domaćina je uvek bilo posla. Salašari su, pored ratarskih kultura i industrijskog bilja za prodaju, proizvodili sve povrtarske kulture za sopstvene potrebe. Pored toga, na salašima se gajio i veliki broj stoke, koja se držala kako za prodaju tako i kao hrana za članove domaćinstva. Od prodaje stoke, plaćale su se sluge, dok su se mesom hranili sezonski radnici. Salašari su na pijacama, osim stoke, prodavali i puter, sir, kajmak, jaja, živinu, povrće..., a kupovali odeću i obuću za sebe i svoje sluge.
Salašari su svoj životni vek uglavnom provodili na salašu. Samo su ostereli i iznemogli odlazili nazad u selo, dok je njihovo mesto na salašu zauzimalo jedno od dece. Tokom svog boravka na imanju, koje je trajalo 50 i više godina, salašari su u selo odlazili na smenu, nedeljom i za praznike. Sem na pijacu, odlazili su u crkvu a potom na ručak kući.
Tokom zime salašari nisu imali puno posla, osim što su namirivali i timarili stoku. Slobodne vreme provodili su za razne popravke, krpljenje džakova, opaklija, pletenje štrangli... Tokom zimskih večeri, stariji su se na nekom od salaša okupljali radi katranja, a omladina se skupljala na prela, koja su se najviše održavala nakon Božića. Tada su devojke sa sela odlazile na salaše. Prela su se održavala svaki put na drugom salašu. jer se sa sudesnih imanja dolazilo peške.
Posebne svetkovine na salašima bile su disnatori, svinjokolji. Tada su komšije jedne druge pozivali na večeru. Meso se jelo sveže, stavljalo u salamuru ili dimilo (sušilo). Leti se uglavnom jelo živinsko meso. Sreda je bila bezmesan dan a petkom se obavezno postilo.
Omiljena jela bila su pasulj sa suvim mesom, sarma, krompirača, hleb i lepinja, a nedelja nije mogla da prođe bez živinske supe sa dugačkim žutim rezancima, kuvanim mesom sa sosom i kiflicama sasalom ili štrudlom od maka i suvog grožđa ili bundevara. O slanini, šunki, džigernjači, švargli, čvarcima, konasicama, mlaku, siru i kajmaku da i ne govorimo – to se jednostavno podrazumevalo. Uz tako jaku hranu išlo je naravno i piće. Salašari su najčešće nazdravljali uz vino iz svog podruma. A pre jela nije se zaboravljala ni čašica ‘’dudare’’.
Kada se na salašima intenzivno živelo bilo je i puno dece. Deca imućnijih salašara, čiji su baba i deda bili u selu, pohađali su seoske škole. Ostali su išli u škole na salašu koje su gradile crkvene opštine.
Posle Drugog svetskog rata, u ime industrijalizacije, izvršene nacionalizacije i eksproprijacije, sprovedene komasacija, srušeno je na hiljade salaša u Vojvodini. Rušenjem salaša rušen je ne samo tradicionalan način života nego i prave male fabrike hrane, jer je svako tavko domaćinstvo moglo da hrani bar pedesetak gradskih porodica. Nestalo je dece, pozatvarane su škole...
Revitalizacijom do turističkog brenda
Ova autentična seoska domaćinstva sada ponovo oživljavaju u Vojvodini, u čijoj turističkoj ponudi danas ima više mesta na kojima se može uživati u specifičnom ambijentu i narodnoj kuhinji, čija trpeza je najukusnija kada se ponudi uz zvuke tamburica i šarolik folklorni splet igara. U rekonstrukciju salaša uložen je veliki trud i vlasnici su se uglavnom trudili da što vernije dočaraju nekadašnji izgled.
Na tom planu najviše je urađeno na ‘’Salašu 84’’, petnaestak kilometara od Novog Sada, vlasništvu Dimčeta Gulevskog koji ga je rekonstruisao pre četiri godine od njega napravivši luksuzan turističko-ugostiteljski objekat. O kakvom je objektu reč najbolje pokazuje podatak da je nagrađen Zlatnim turističkim srcem, titulom Biznis partner SCG, a zvanično je proglašen za jedno od deset najlepših mesta u Srbiji.
Na prostoru od oko 970 kvadratnih metara izgrađen je restoran i dva apartmana. Pored toga, salaš trenutno poseduje i jezero sa ribnjakom, mini zoo.vrt, terene za mali fudbal, badmintom i bičvolej, a od ostalih turističkih atraktivnosti koje se nude posetiocima, tu su: jahanje atarom, vožnja kartingom na karting stazi, vožnja čezama, a zatim motornim ili zaprežnim sankama. Kapacitet restorana je 16o gostiju unutra i isto toliko na terasi koji je opremljen na starinski, vojvođanski način. U istom duhu rađeni su i apartmani. Svi materijali koji su korišćeni u izgradnji su drvo, trska i cigla. Za grejanje svih objekata koriste se isključivo kaljeve peći stare od 104 do 173 godine. Kuhinja, urađena takođe u vojvođanskom stilu, sa starom peći za pripremanje hrane, koja nudi isključivo tradicionalna vojvođanska jela. Tu je i kamin sala. U ‘’badžama’’ restorana – samo nebo, ravnica bez kraja, silosi i crkveni toranj. Na desetak metara odatle ‘’mala kuća’’ kako zasad domaćini zovu objekat u kome su smeštena i potpuno opremljena dva apartmana, sačinjena od spavaće sobe, kupatila i manjeg salona. U sobama – drveni pod što škripi pod nogama, drveni pkalari, ‘’stare’’ krpare, kreveti sa drvenom konstrukcijom, osmodeli romantični prozori sa zavesama i kaljeve peći na drva. Za opisivanje onoga što se pruža napolju trebalo bi u pomoć pozvati nekog starog, recimo ruskog, romansijera. Jezero nepravilnog oblika, približnih dimenzija 130 sa 40 metara, koje je bogato šaranima, somovima i ostalom ribom. Uz obalu čamac, a na sredini jezera – ostrvo sa labudovima. U nastavku restorana, starom kapijom odeljeni, nekoliko pomoćnih objekata za skladištenje slame, šapurika, drva i svega što jedan salaš treba da ima. A, tu su i konjušnica, kokošarnik, obori za svinje, koji iz razumljivih razloga nisu u funkciji. Da sve ostane čisto i besprekorno, kako zaista i jeste, okolo trava, ispresecana crvenim ciglanim stazama, a pored cveće i voćnjak. Kompleks se snabdeva strujom iz agregata, duboko ukopanog u zemlju, a voda se koristi sa dva izvora dubokih po 35 metara.
U planu porodice Gulevski, i njegove uspešne firme ‘’Agroinvest’’, je proširenje objekta, koja će obuhvatiti dogradnju deset novih apartmana, saune i turskog kupatila,, teniskih terena i otvorenog bazena.
No, iako ih ima na desetine, treba pomenuti još nekoliko veoma reporezentativnih i visokog seoskog turizma dostojnih turističkih objekata„ ”Salaš 137„ na Čeneju, ”Katić salaš„ kod Sente, ‘’Katai’’ salaš kod Malog Iđoša, ”Gabrić salaši„ na Paliću, ”Čika Nikolin salaš„ u Naradinu, salaš ”Vrbić„ kod Bačke Palanke...
Rečju – salaši ponovo postaju stvarnost Vojvodine, turističke meke i atrakcije kojima treba pohoditi!
------------------------------
NEPRIMERENA KATEGORIZACIJA
Na nivou Turističke organizacije Vojvodine postoji Udruženje salašara. Kažu da im je najveći problem lanjski Zakon o turizmu, koji je propisao obaveznu kategorizaciju i za seoski, salašarski turizam, ali krajnje nakaradno: izjednačio je standarde na salašima i domaćom radinošću. Smatraju da to ne da otežava već bukvalno blokira dalji razvoj salašarskog turizma. Jer, kada se standard stanovanja salaša podigne na propisani nivo (konforne i prostrane sobe, parno grejanje, struka, kupatila sa italijanskim pločicama, đakuzi kadama... to više neće biti salaši, već moteli i hoteli, i na njih više niko neće hteti da dođe, jer to već imaju u gradovima i selima!
Izvor: B92”
+3 / -4
-1
sunset
27. фебруар 2011. у 07.30
Dimce ili „Gulja”, kako ga nadimkom zovu zbog prezimena, zaista je puno uradio na ovom salasu. Pansion je oko 100 eura. Nisu naglasili, ima predivnu ergelu i skolu jahanja sa stazama ;)
I Cenej je blizu NS-a, takođe lep salas namenjen gostima. Ima ih još kao sto ih ima u zacetku, radi se na njihovom ozivljavanju.
+1 / -2
-1
chantilly
(automehanicar)
05. март 2011. у 12.05
Ne moras da se vracas za Srbiju,
Moj ti je prijedlog Svicarska ili neke skandinavske zemlje..
Amerikanki će se svidjeti sigurno..
Znaci ides u EVROPU a Balkan je smetljiste Evrope
+0 / -0
0
kruskovaca
13. март 2011. у 13.54
--w--
(zanimator)22. februar 2011. u 23.55Malo izgleda i kao da je tema izmišljena jer ima dosta nelogicnosti. Pre svega trziste nekretnina se urusilo pre tri godine, već pre dve kuce nisu bile skupe. Druga stvar krediti se dobijaju na osnovu kreditne istorije i prihoda,teško da je pre dve godine par sa mesecnim prihodima od 3000 mogao da dobije kredit cija je mesecna rata 1600.Još teze da neko sa tim prihodima ustedi 50 000 .
Al opet ko bi ga znao,sve je moguće...
*
Skoro sam pomislio kako si u pravu, ali, falio si. Elem, covek prica o 3000 neto, a crediti se dodeljuju na osnovu bruto. Dakle, njihove tri hiljade bez dece je verovatnih 4500 dolara brutto zarada.
Kako ti je poznato, 40 posto možeš koristiti za financiranje kojecega, sto znaci imali su ca 1800 dolara na raspolaganju. Dobro, da li financiraju i auto i slično ko bi ga znao? Covek nije rekao da je ustedjevinu stekao u poslednje dve godine, ali visina rate za kucu kopka, jer kako si rekao, cene su drasticno pale osim ako nas Balkanac (valjda zbog komsije) nije zajahao neku kucu od 300qm.. dvoje su, treba tu malo vise prostora.
Ipak jedno ti dajem za pravo 99,9posto, a to je da je topic izmišljen;ispitivanje javnog mnenja, a to nije prvi puta na diskusijama SC.
+0 / -0
0
Dzoli
(Sta ti je smisao zivota, da bi)
03. април 2011. у 23.38
Sunce neba tvoje domovine nikad te više neće grejati kao nekad.Nostalgija je normalna stvar kad si daleko ali razmisli malo sa ovom situacijom u Srbiji dali je pametno pomišljati na povratak.
Looking for PomPom Keychains?
Изаберите државу:
Аустралија
Аустрија
Босна и Херцеговина
Велика Британија
Европска Унија
Канада
Немачка
Сједињене Америчке Државе (САД)
Србија
Француска
Холандија
Хрватска
Црна Гора
Швајцарска
Шведска
Ћирилица |
Latinica
|
English
© Trend Builder Inc. и сарадници. Сва права задржана.
Terms of use
-
Privacy policy
-
Маркетинг
.