5 pitanja o kontroverzi o „provokativnoj” odjeći u školi
1. Kako je nastao pokret?
Na društvenim mrežama rođen je pokret „14. septembar”. A tačnije na TikToku, prošle sedmice. Srednjoškolke kažu da im je zamjeran ili odbijen ulazak u njihov objekat zbog njihove haljine, koja je ocijenjena neprikladnom, bilo zbog dekoltea, prekratke suknje ili vidljivog pupka.
Brzo se množe svjedočanstva na društvenim mrežama, ali i na Twitteru i Instagramu. Odatle emaniraju hashtagovi (hashtagovi) #
2. Šta se dogodilo u ponedjeljak, 14. septembra?
Ovi hashtagovi, osim efekta grudve snijega na mrežama, bili su i poziv za mlade djevojke. Onaj koji će u ponedjeljak, 14. septembra, doći na čas, obučen na „provokativan” način, preuzimajući tako termine koje koriste škole. Ubrzo je hashtag #Lundi14septembre postao među najpopularnijim trendovima u Francuskoj na Twitteru.
Ova akcija podsjeća na „Dan suknje”, čija je prva epizoda rođena u srednjoj tehnološkoj školi, u blizini Rennesa (Ille-et-Vilaine) 2006. godine. Tada su mlade djevojke iz jednog od razreda u škola je dala do znanja da bi željela da se oblači kako žele bez straha od osude drugih učenika. Ovako se odvija prvi Dan suknji.
3. Šta kaže ministar narodnog obrazovanja?
Odgovor Jean-Michela Blanquera tinejdžerkama je kontroverzan. Za njega su „šefovi ustanova u potpunosti u okviru svoje uloge da nametnu normalnu odjeću. Samo se normalno obuci i biće ti dobro. Čim su ove riječi izgovorene, ministar narodne prosvjete žestoko je kritikovan na društvenim mrežama.
Ministar narodnog obrazovanja je takođe ukazao da ”između onih koji ne žele da im se vidi lice i onih koji žele da imaju odevne predmete svih vrsta, morate pokazati veliki razum. A to je i veliki zdrav razum koji vidimo u internim propisima ustanova. »
4. Šta zakon kaže o školskom odijevanju?
Konkretno, postoji li neko pravilo o oblačenju učenika u školama? Svaki koledž ili srednja škola će definisati svoje kriterijume u svom poslovniku. Međutim, moraju se pridržavati nekoliko uputa koje su dostupne na web stranici Ministarstva prosvjete i koje nisu specifične za odjeću.
Međutim, čak i ako to nije tema pokreta 14. septembra, ipak je potrebno podsjetiti na jedan od francuskih zakona (2004) o sekularizmu, koji ima utjecaja na odijevanje studenata. Propisuje da je „u državnim školama, fakultetima i srednjim školama zabranjeno nošenje znakova ili odjeće kojima učenici tobože ispoljavaju vjersku pripadnost. Poslovnik podsjeća da sprovođenju disciplinskog postupka prethodi dijalog sa učenikom. »
Prema drugom zakonu iz 2010. godine, ”niko ne smije u javnom prostoru nositi odjeću namijenjenu skrivanju lica. »
Za pokret od 14. septembra, najčešće, pitanje je sažeto u internim propisima „potrebno je odeće”, bez daljih detalja.
Nacionalna unija srednjoškolaca (UNL), koja podržava mobilizaciju, ukazuje na „pravnu nedorečenost” oko ovih propisa. Za njegovog predsjednika, Mathieua Devlamincka, „presude koje se donose često spajaju seksističke stereotipe”. Štaviše, jedna od primjedbi koja se često upućuje dotičnim učenicima bila bi da suviše lagana odjeća može poremetiti nesmetano odvijanje nastave.
5. Ko podržava pokret?
Ovu „krivicu” osuđuje Caroline de Haas, feministička aktivistica. Njegov kolektiv #NousToutes aktivno je učestvovao u „Pokretu 14. septembra”. „Moramo odbiti da se žene osjećaju krivima. Naša odjeća nije problem. Problem je uznemiravanje, napadi i silovanja. »
Na Twitteru, #Noustoutes također poziva mlade žene da podijele svoje peticije pokrenute za obraćanje pažnje administraciji njihove škole. I članovi kolektiva
Ministarka delegatkinja za državljanstvo, Marlen Schiappa, također je podržala pokret, ”sa sestrinstvom„, na svom Tviter nalogu. Ona piše: ”Danas #ponedjeljak, 14. septembra, mlade djevojke su spontano odlučile, svuda u Francuskoj, da nose suknje, dekoltee, majice sa kratkim rukavima ili šminku kako bi potvrdile svoju slobodu suočene sa seksističkim osudama i postupcima. »
https://tinyurl.com/29f9f2ed
