Дискусије : Фотографија

 Коментар
poneka prirodna
-Seeb_M-
04. октобар 2012. у 03.57
nema ništa novog ovdje pa dok ne pristignu ti vasi novi digitalci evo u
međuvremnu neka prirodna sa analognim Nikon-F5
-

http://www.flickr.com/photos/53858780@N08/8052954519/in/photostream/

-
alpskiSrbin
(Mile)
04. октобар 2012. у 14.42
Seeb juče je kolega objavio album sa putovanja, Hlanđanin kojeg sam sreo na putu. Isto tako slika samo sa filmašima, Canmon 2 modela, i neka oko 35 mm sočiva sa jakom blendom, imam osječaj ko neki f/1.4 ili čak bolje.

Evo ovde pa zaviri malo :

http://www.flickr.com/photos/bramvanhouten/sets/72157631681994600/
Meni su se slike dopale, onaj pridih stare slike, i ako ne sve u zumu. Dakle mogao si i ti više u crnobelo, mislim da čak bolje ispade.
-Seeb_M-
04. октобар 2012. у 16.04
Slovenac pogledao sam slike i mogu razumjet da ta crno-bijela fotografija bolje pase uz tu sumornu tematiku koju na početku prikazuje.
Meni je sumorne tematike sasvim dosta bilo i u ovom ratu gdje su granate padale na 100 m od mene i kad neznas kud ćeš sa zenom i djecu da sklonis.. izgubio sam najbolje prijatelje sa kojima sa odrastao i tako to.. i majka me nazvala bila jedan dan da u novinama u Srbiji piše da mi brat poginuo.. Oca mi u Srbiji mobilisali sa 65 godina i poslali na ratiste u Hrvatsku. Zastavnik JNA koji je mooga oca priveo dobio za to 50 maraka. Toliko je dobivao za svakog privedenog izbjeglicu. Mogao bi ja tebi Slovenac mnogo toga da pricam ali bilo pa prošlo tako da ja ako mogu danas da biram šta ću da slikam onda ću slikat vedrije nešto..
Crno bjela tehnika inače je dobra kod arhitekture, ali prikazat crno-bijelu fotografiju na monitoru copj. je bez veze. Imaju specijalni foto-papiri za tu tehniku i kako to izgleda ne može se vidjet na comp. monitoru.
Inače ono su sve obične amaterske slike po mome mišljenju.
Radit sa negativima i još pogotovo sa crno-bijelim nije problem ni teh. ni financijski.
Radit sa dia, slikat i sam to razvijat kako i koliko to kosta znaju oni koji su probali, ukratko izuzetno vrlo skupa igra..
ali ima nešto svoje sto dig. nema ili ne može..

-

car_dusan_silni
(srednjovekovni roler ruler)
06. октобар 2012. у 01.58
-Seeb_M-
06. октобар 2012. у 08.20
Sve su ti slike dobre, vidi se da vodis racuna o svim detaljima..
Pomalo ti zavidim na krajoliku i motivima za slikanje, kod mene uglavnom uz kisno vrijeme i ravnica :))
Izdvojio bih ovu kao najbolju
http://www.flickr.com/photos/maksimimages/8055268728/

-
linea
(MCSE)
06. октобар 2012. у 09.08


Da ne budem previse kritican da samo
kažem da bi one slike iz konc. logora
svaki danasnji manji digitalac odradio
bolje.
Recimo sa postavkom BW i malo vise
kontrasta/ostrine u samoj kameri
slike bi bolje od tog filmasa.

______________linea_________________
-Seeb_M-
07. октобар 2012. у 06.45
-Linea mislim da je riječ o ispod prosjecnom foto-amateru.
Bolje slike prave djeca u 5. razredu u skolskom foto-labor, pa to šta si rekao stoji da bi i najjeftiniji kompakt vjerovatno i na auto-modusu odradio bolje. Toliko je lijen ili ne vidi da mu se isto smece na staklu skenera ponavlja na slikama a kamo da ukloni trunje, dlacice i fleke nastle razvijenajem negativa u prljavim posudama i prilikom susanja filma..

-Nego Linea imam ja jedno pitanje za tebe.
Mislis li da bi uspio nekako ovog foto-amatera uvjerit da mu je bolje da predje na digitalnu foto-tehniku?
Ja mislim da nebi.
Kako sam vidio ima samo 2-3 uradjene sa D700 ali sve drugo film.
Inače po mome mišljenju možda jedan od boljih i kompletnih fotografa danasnjice koji ima izvaredan osjecaj za momenat, kompoziciju i svjetlo.
Danasnji profi sa modernim fotostudijem, rekvizitima i atraktivnim foto modelima mogu samo da mu zavide..
Evo neka slika i kako on to radi

http://www.flickr.com/photos/antonislio/5410222779/in/set-72157628099370376/

te slike mogu možda donekle pokazat zašto nije još presao na dig..

http://www.flickr.com/photos/antonislio/6779966316/in/set-72157628099370376/

evo još ova

http://www.flickr.com/photos/antonislio/5664565151/in/set-72157628099370376/

-Ne znam kako vasi digitalci koje ocekujete dali su pristigli ali dugo zeljeni Nikon-F6 i nakon par godina trazenja i cekanja neke povoljne cijene eto sutra postom stize :))
Inače proizveden je 2005. god. a profi fimasima vijek je preko 20 god. tako da bi trebao još dugo perfektno da funkcionise..

Za moje neke digitalno brzo-tehnicke potrebe vjerovatno ću na ebay da kupim polovan digitalc kompakt „Kodak-Z8612 IS 8.1 MP” možda za nekih 50,-eura
Namjerno Kodak jer eto kao neka propala firma ali ipak daje vrlo solidne slike za zaista male pare u odnosu na visoko kotirane kompakte..

http://www.ebay.de/itm/251161547320?ssPageName=STRK:MESINDXX:IT&_trksid=p3984.m1436.l2649

Mogu možda preporucit onima koji nemaju namjeru dat neku veću paru za neki digitalac a žele isto solidne slike..

-

linea
(MCSE)
07. октобар 2012. у 18.06


Seeb,

Pitas me; „Mislis li da bi uspio nekako
ovog foto-amatera uvjerit da mu je bolje
da predje na digitalnu foto-tehniku?
Ja mislim da nebi.”

Vidim da si zaboravio postove koje sam
još davno pisao. Naime još davno sam naveo
slučaj mog danas dobrog prijatelja koji se
fotografijom bavi već 30 godina i koji je
ako se secas price slikao sa filmom još pre
jedno 4-5 godina kada sam ga upitao hoće
li preci na digitalnu tehniku on je odlucno
rekao da „nikad” to neće učiniti jer je njemu
fotografija ono sto mu donosi zaradu i
hleb. Prica ide dalje je da sam mu ponudio
moj Fuji S2 pro koji sam tada imao i
Sigma 12-24mm te sam mu sve to posudio na
jedan dan neka vidi kako je slikati sa
digitalnom opremom. Pokazao sam mu prednosti,
pokazao programe za obradu slika, poklazao
programe za profi prezentaciju slajdova i evo
posle samo par godina Tom slika iskljucivo
digitalnom tehnikom. Slika sa Nikon D300
zbog objektiva kojie ima (400mm, 600mm) koji
su mu idealni za snimanje ptica i prirode.
Ona je nastavio da bude vrlo uspesan fotograf.
Predaje digitalnu fotografiju na skolama
gde je pozvan kao gost i gde prikazuje svoje
projekte. Redovno ucestvuje na takmicenjima
na koaj je pozvan i gde su nagrade vredne
čak i desetak hiljada dolara. Sve to čini
da je danas veoma zadovoljan i nikad ne
propusti priliku na predavanjima da mi se
na neki način ne zahvali, psomenuvsi kako je
pre par godina kako filmas gledao na
digitalnu tehniku kao nešto strano dok ga
realnost tehnologije nije probudio.
Još pre par godina, nedugo posle našeg razgovora
zvao me je iz Montane gde živi, da mi kaže
kako su ga nekoliko velikih svetskih magazina
obavestilo da u buducnosti neće primati
slajdove kao materijal za naslovne strane i
pojedine snimke već samo DVD sa snimcima i
to u TIFF i JPG formatu sa min. 10 megapiksel
rezolucijom.
E pa sad ti vidi Seeb koliko treba nekog
nagovarati da menja način rada kada i sam vidi
da mu je buducnost zavisi od tehnologije.

Ti si možda u pravu da ne bi uspeo
nagovoriti tog nekog „amatera” jer njemu nije
toliko bitno on ne živi od tih snimaka ali kad
nekom prihod zavisi od nečeg onda se on menja.
To bi kao kad bi taksista koji je ceo zivot
vozio dizel ili benzinac dobio nardjenje od
grada da od sada može voziti samo hibrid ili
elektricni mislis da bi vecina njih se
inatilo ili bi isli i kupili electricno
vozilo da mogu nastaviti raditi.

Sve u svemu možda uporedba bas nije na mestu
ali ono sto znam ja da je Tom moj drugar
veoma srećan sto je presao na digitalnu
tehniku i ni jednog trenutka nija mu zao
jer vidi ogromne prednosti. Jeste promena
velika, i možda jeste Seeb sve to teško
vecini ljudi ali onaj ko zaista voli
fotografiju kao umetnost njemu ne smeta ako
je snima digitalno a ne filmom...

http://www.tomulrichphotos.com/index.html

Svi snimci na Tomovom sajtu su radjeni
sa digitalnom kamerom D300.

_______________linea______________________

Seeb... film je davno mrtav... to ne tvrdim
ja već profesionalci koji su veci znalci od mene.
No ti i dalje slikaj filmom... ko ti brani...
Za mene film ne postoji već 12 godina... od kada
sam kupio moj prvi digitalac Canon G1...
Kraj price...

_l_

linea
(MCSE)
07. октобар 2012. у 18.21


Seeb,

Jadno pitanje za tebe... (u vezi par
fotografija koje si naveo kao primer)

- Zašto mislis da te slike kao takve
nije moguće ostvariti sa digitalnom
opremom? Po tebi samo je ono umetnost
sto izadje iz kamere a ne ono sto
možeš postici post produkcijom...
ishod je važan zar ne? Zar ti i dalje
mislis da Ansel Adams nije radio
postprodukciju na svojim snimcima
kada je izradjivao svoje snimke u mracnoj
komori... i te kako je doradjivao.
On je to radio sa vremenom ekspozicije,
pokrivajuci delove gde je hteo da bude
svetlije a ostavljao svetlo na onima gde
je zeleo tamnije... bio je umetnik
u tome... nekad je jedan snimak radio i
desetak puta dok nije dobio ono sto je
zeleo.

Mislim da nisi potpuno svestan šta je
digitalna tehnika i sa je sve u njoj
moguće... to jest ne shvatas da je u
njoj moguće SVE postici pa kad kažeš
da se film ne može ponoviti ili sl.
mislim da zapostavljas fakat da je
digitalna tehnika tako napredovala
i takve ima filtere, alate za racunare
da covek danas može snimkom može docarati
šta god želi... a ti kao gledalac ne
možeš spoznati cime je to radjeno.
Na zalost ti kao i mnogi gledate na to
na sledeći način. Čim vidis da to nije
„film” da je to manipulisano (a mislis
da film nije) onda je sve to djubre i
nema veze sa zivotom... E pa na zalost
tu i te kako gresis. Da si clan našeg
foto kluba gde ima clanova koji ozbiljno
rade i to kakve snimke sve digitalno
video bi da to što tvrdis bas i nije tako.

Evo par galerija clanova našeg foto kluba.
Sve digitalni snimci niko nije filmas.

http://www.shadesvalleycameraclub.com/Galleries/A-C-Galleries

_______________linea_______________________
ZOKA10
08. октобар 2012. у 08.56
Line pa ti još nisi odustao??? Seeb a jesi li ti bas siguran da se taj sto si stavio njegove fotke nije malo poigrao sa photoshop-om?
-Seeb_M-
08. октобар 2012. у 14.54
„- Zašto mislis da te slike kao takve
nije moguće ostvariti sa digitalnom
opremom? Po tebi samo je ono umetnost
sto izadje iz kamere a ne ono sto
možeš postici post produkcijom...”
-

-Mogu odmah da ti kažem da se naknadnim digitalnim izostravanjem u PS i sličnim programima nije moguće nadomjestit opticku ostrinu. To šta se radi sa naglasavanjem i zatamnjivanjem kontura na nekoj fotografiji je obmana.
Taj foto-amater cije sam ja slike pohvalio su i takove neke slike po opsegu kontsrasta ispred boljih digitalaca iako on sa onim svojim skenerom nije mogao prikazat veci opseg od nekih 5-6 blendi. Dakle nije imao mogućnaosti da prikaze sve kako je zapisano na negativu ili dia. Bolji skener kosta pare 7000-20000,-eura i takovi tek mogu pokazat šta film može.

Nije meni namjera propagirat film, nego gledajuci te slike primjetio sam da od mnostva snimaka ima samo 2-3 digitalne sa D700.
Da je D700 vrhunski i skupi DSLR nije dilema, ali ipak uporedjuci tih njegovih par digitalnih slika primjeti se da sa njima nije postigao ni priblzan uspjeh kao sa većinom uradjenih filmom.

Mogao bih ja ovdje mnogo pisat što se tiče tehnickih prednosti filma ali evo samo kratko što se tiče konkretno senzora. Najrasireniji su senzori tipa „Bayer-Matrix”. Pikseli su pravokutnog oblika sa razmjestenim fiterima za boje, raspoređeni su slično sahovskoj tabli.
Zastupljene se tri boje
-zelena ukupno oko oko 50%
-crvena oko 25%
-plava oko 25%

Znaci kad objektiv osvjetli takav senzor može aktivirat samo djelomicno neke piksle. (Jedino Sigma ima neki senzor kao na filmu da su pikseli jedan iza drugog a ne jedan pored drugog, tj. boje se aktiviraju na talasnu duzinu svjetla ali još se eksperimentira..)
Na slici se kasnije ne vidi tako kako je ustvari senzor osvjetljen nego dalje racunskim putem pikesli pored koji nisu bili osvjetljeni dobiju odgovarajucu boju i intenzitet. Znaci dobijes sliku koju nisu upoce ni naslikao.
Kod filma to ništa nema, sve je realno i onako kako je osvjetljeno..
To je samo stvarno djelic koliko toga ima u prilog filmu.

Digitalna je naprijed po tome sto je moguća kontrola i korekcija slike na licu mjesta, i moguće je eksperimentisat da ne kosta prakticki ništa.
Opet je i to samo prividno jer ostrinu i mnogo toga nije moguće dobro vidjet na malom monitoru čak i kad se probni snimak poveca.
Samo to sve je interesantno za one koji slabo poznaju fotografiju što se teorije i prakse tiče, iskusni profi to ne trebaju ako izuzmemo naravno one koji radi prirode posla trebaju jeftine i brze fotografije.

-Zoka siguran sam isto da je koristio photoshop ali su njegove mogućnosti izrazaja, korekcije i eventualno efekata ocigledno bolje i kvalitetnije sa filmskim materijalom..

-
alpskiSrbin
(Mile)
09. октобар 2012. у 08.04
Seeb, to je sve približak, jer nisu ni senzori pa ni film rađeni po ljudskoj retini, jer ne postoji samo jedna, nego kolko ljudi.

-Seeb_M-
09. октобар 2012. у 10.17
Slovenac postoje tacne brojke, parametri i podaci kako za svaki senzor tako za svaki film.
Film ima jednostavno mnogo više podataka o snimku, samo sto to nije jednostavno prikazat na monitorima.
Stavi običan dia film u dia projketor i možeš prikazat sliku 2 metera veliku. Šta još da se kaže?
Sa prosjecnim skenerima ti možda izvuces samo nekih 50-60% od opsega kontrasta.
Danas sa digitalnom teh. prosjecni ljudi mogu dobit prosjecno dobre slike. Osim ekonomske prakticnosti to je najveca bit i prednost digitalnog sistema.
Prosjecni ljudi sa filmom uglavnom nisu uspjevali dobit prosjecno dobre slike, već samo oni koji su imali pojma o fotografiji.

Mnogima isto sad nije jasno toliko veliko interesovanje za analognu tehniku. Na ebay ta stara skalamerija ide kao alva.
Nikon-F6 sam nakon dugo cekanja uspio naći za 930,-eura jer u tako dobrom stanju morao bi dati i 1500,-.
Ono šta mene cudi je da super cijene postizu filmovi koji su stari po 10 i 15 god..
Krivci za toliko interesovanje sada za analognu tehniku neki pretpostavljaju da su ti foto-umjetnici kao onaj sto sam njegove primjere naveo koji najradije i dalje slikaju sa analognom tehnikom..

-
linea
(MCSE)
09. октобар 2012. у 12.31


Seeb, steta što ne znaš dobro engleski
da pogledas ovaj kratak film kojeg je radio
covek sa kojim smo radili na jednom
projektu... tu se pojavljuju svetski poznati
kamermani, producenti, reziseri koji ceo zivot
rade sa vrhunskom opremom i koji su vrlo
dobro upoznati sa filmskim kamerama. Tema je
bila pokazati šta digitalna tehnika može
te su poredili kamere od skoro stotinjak
hiljada dolara pa sve do iPhone 4S sa kojim
ljudi nsimaju kratke filmove... Elem
kvalitet koji izlazi iz digitalnih kamera
je nestvarna pa naravno da su ljudi shvatili
da je film davno sahranjen. Bez obzira sto
možda jeste film u nekim stvarima superioran
ali njegova nadmoc postaje sve bledja kad se
poredi danasnja dinamika, kvalitet snimka, itd.
Mene je odusevilo to što je recimo Lumix GH2
kamera koju sam od početka jako zavoleo odusevila
likove kao sto su Frencis Ford Copola, Jan
Kaminski i ostali. Ono sto sledi u svetu
digitalnih DSLR je sjedinjenje foto i video
opcija sto mene posebno interesuje jer se
multimedijom bavim već godinama. Kad pogledas
danasnja prosecna mala kamera od nekih 100 evra
snima bolje od bilo kojeg 8mm ili 16mm od ranije
pa tako materijal koji je snimljen danas je samo
misaona imenica za one od pre dvadesetak godina
koji su samo sanjali kvalitet ovog danas.
Film možda jeste bogat informacijom ali
šta to vredi kad to može videti samo mali broj
ljudi, kao sto je divan film „Samsara” kojeg je
snimio poznati Ron Fricke. Trebao sam ići u Cikago
da ga gledam i to u poseban bioskop psoto je snimljen
na 70mm filmu... Ocekivao sam nešto posebno...
Malo se i razocarao jer snimak nije bio ništa bolji
čak često na ivici podekspozicije od videa kojeg
sam nedavno gledao radjen na Amazonu kompletno radjen
sa digitalnom opremom.
Ako ikad budes u prilici pogledaj film „Life in
a Day” Zivot u jednom danu radio je Ridley Scott
reziser koji je dao oglas da ljudi snime digitalno
materijal u HD formatu i posalju mu ga ali da bude
snimljen tokom jednog dana u godini. Materijal
koji je dobio snimali su raznim kamerama ali
je kvalitet savrsen.
Naravno tebi to ništa ne znaci... ti kao i uvek
spominjes neke skenere od zillion evra za slajdove
pa govoris o filmovima raznih kvaliteta... to je sve
prevazidjeno Seeb... daleo bilo. Gledaj šta ljudi
snimaju u Amazonima, Arktiku, pod vodom i sve to
digitalno... Zamisli da je to film koja je to glavobolja
za produkciju. No to si ti... Ti digitalno ne razumes
pa se držiš filma jer ti je to blisko... sve u svemu
to je ok... no da vidim da svojim snimcima
zasenjujes većinu ovde koji slikaju digitalno ja
bi cutao ali do tada... šta da ti kažem Seeb...
Kupi već jednom taj Nikon D600 i slikaj brate pa da
vidis šta može pravi aparat... a F5 i film ostavi
muzejima.

___________________linea_______________________
-Seeb_M-
09. октобар 2012. у 14.23
Ma sve je to ok i ne kažem ja da ti nisi u pravu..
Isto kao kad danas dodjes negdje gdje još ziva muzika pa se prvo zacudis da uopce imaju bubnjara jer šta će im bubnjar kad imaju digitalnu ritam masinu i sl.. Ako veci imaju bubnjara onda nema one stare velike bubnjeve već neke male plocice ispred sebe..
Možda to sve nekom zvuci modernije i vidi se da covjek kondiciono puno lakse i lezernije bubnja ali meni oni stari bubnjevi ljepse zvucali.
Kad još čujem zavijanje sintisajzera pocne me stomak bolit, al šta da radim kad nisam u toku sa vremenom :))

Svako ima svoj stav i argumente pa tako ako ništa drugo imamo razloga drugarski malo da popricamo i to je ok..

-
-Seeb_M-
10. октобар 2012. у 15.40
Lines pogledaj ti kako je digitalna tehnika natjerala covjeka da ovo konstruise :))

http://www.youtube.com/watch?v=ijmW9RFKYuI&feature=related

-
ZOKA10
11. октобар 2012. у 17.59
Kljucna recenica koja je sve rekla:

„Ti digitalno ne razumes
pa se držiš filma jer ti je to blisko... sve u svemu
to je ok... no da vidim da svojim snimcima
zasenjujes većinu ovde koji slikaju digitalno ja
bi cutao ali do tada... šta da ti kažem Seeb...”

Svaka ti zlatna Linea ali šta to vredi kada neki nikada neće da dobace tako daleko...
I evo jedan poucan tekst ;)

O GLUPOSTI (Ditrih Bonhefer)
Pitajući se kako je moguće da skoro čitava nacija podlegne suludim Hitlerovim idejama, Ditrih Bonhefer, nemački borac protiv nacizma, napisao je ovu sjajnu analizu fenomena ljudske gluposti.

* * *

Glupost je opasniji neprijatelj dobra nego što je zlo. Protiv zla možemo da se bunimo, ono se može razotkriti, u slučaju nužde i sprečiti silom; zlo uvek u sebi nosi i klicu sopstvenog uništenja zato što kod ljudi makar izaziva neprijatnost. Protiv gluposti smo nemoćni. Tu ne možemo ništa da postignemo protestima ili silom; argumenti ne vrede, u činjenice koje govore protiv prethodno oformljenih mišljenja jednostavno niko ne veruje – u takvim slučajevima je glupak čak i kritičan...

Osim toga glupak je, za razliku od zlikovca, u potpunosti zadovoljan samim sobom: da, on je čak i opasan zato što se lako razdraži i prelazi u napad. Stoga moramo biti obazriviji sa glupakom nego sa zlim čovekom. Nikada više ne treba da pokušavamo da glupaka ubedimo argumentima, to je besmisleno i opasno.

Da bismo znali kako da izađemo na kraj s glupošću, moramo da pokušamo da shvatimo njenu suštinu. Jedno je sigurno: ona u suštini nije defekt intelekta, nego ljudskosti. Ima ljudi intelektualno veoma dobro opremljenih, koji su glupi, i intelektualno usporenih koji su sve samo ne glupi. To, na vlastito iznenađenje, otkrivamo u određenim situacijama.

Utisak da je glupost urođena slabost nije tako jak kao onaj da ljude u određenim situacijama načine glupima, tj. da sami dopuštaju da budu zaglupljeni.

I možemo da vidimo da ljudi koji žive odvojeno od ostalih, usamljeni, tu manu ređe poseduju nego ljudi ili grupe ljudi koji imaju potrebu za druženjem ili su na to upućeni.

Čini se, dakle, da je glupost više sociološki nego psihološki problem. Ona je rezultat delovanja izvesnih istorijskih okolnosti na čoveka, psihološki fenomen koji prati određene spoljašnje prilike.

Ako to razmotrimo malo detaljnije, pokazuje se da svaki jak spoljašnji razvoj sile političkog ili verskog tipa pogađa veliki broj ljudi glupošću. Da, to gotovo zvuči kao neki socio-psihološki zakon. Moć jednih zavisi od gluposti drugih. Nikada, međutim, neke ljudske sposobnosti, na primer intelektualne, ne bivaju umanjene niti nestaju, već preovlađujući utisak koji razvoj moći ostavlja na određene ljude oduzima njihovu samostalnost – oni, manje ili više nesvesno, odustaju od samostalnosti u situaciji u kojoj se nalaze.

Činjenica da je glupak često i tvrdoglav, ne sme da nas zavede da poverujemo da je samostalan. Već u razgovoru s njim primećujemo da nemamo posla s njim lično, već sa sloganima, parolama itd. koji su ga poptuno zarobili. On je zaposednut, zaslepljen, zloupotrebljen i zlostavljan u čitavom svom biću. On je pretvoren u instrument bez volje i tako je u stanju da čini sve moguće zlo, a istovremeno nije u stanju da ga spozna kao zlo. Ovde leži opasnost od demonske zloupotrebe, koja čoveka može zauvek da uništi.
 Коментар Запамти ову тему!

Looking for PomPom Keychains?
.