Дискусије : Уради сам

 Коментар
Solarna energija prof. Petrovića
prekodrinski
(Å¡loser)
25. новембар 2012. у 09.52
Evo nešto zanimljivo i vjerovatno upotrebljiva sa naših prostora. Možemo samo reći: Bravo za g. profesora Petrovića i njeovu ekipu.

Možda u tim novinama nije sasvim korektan naslov , jer to ipak nije sasvim besplatna energija,ali je ipak puno jeftinija, zdravija po okoliš,a i plod domaće pameti: http://mojahercegovina.com/besplatna-energija-genijalnog-izuma-profesora-vladana-petrovica/
CTEBA
(penzioner)
28. новембар 2012. у 13.20
Интересантно, мада тешко је рећи колико је исплативо.
Концентрисање сунчане енергије није ништа специјално, али ово одржавање енергије 6 до 8 месеци је кључ свега.
Што се тиче коштања није баш тако јефтино као што се приказује.
У Онтарију, Канада за производњу струје атомским централама се гарантује 6.6 центи по киловату, ветрењаче добијају око 18 центи по киловату а соларне табле око 88 центи по киловату.
Како је професор навео његов систем би коштао око 10 евроцента, значи негде око 13 канадских по киловату.
Још увек дупло скупље од нуклеарних централа, али уопла јфтиније него ветрењаче, а о соларној да и не говорим.
Вероватно ако успе и ако се комерцијализује цена ће пасти доле.
Ипак он је све базирао на исплатљивости од 20 година, али још увек није сигурно колики је век трајања система.
Неопорно добар почетак, надам се да ће се развити, али за сада још увек комерцијално неизводљив за масовно снабдевање.
Не зато што не ваља већ колико би становника, идустрије и осталог у Онтарију пристало да им се дуплира рачун за струју да би били еколошки исправни.
Лепо је причати ал кад треба завући руку у џеп, е онда се мало размишља.
prekodrinski
(Å¡loser)
29. новембар 2012. у 00.54
Slažem se s vama da je ključ svega ovog taj rezervoar koji može sačuvati energiju za 6 mj. pri temperaturi oko 800 C.
Energija je skuplja od nuklearne ,ali je ipak neuporedivo čistija , puno jednostavnija i sigurnija za prizvodnju. To znači može biti upotrebljena skoro posvuda đe je to potrebno, bez skoro ikakvih posledica po okoliš.Grijanje za blokove je vrlo primjereno za to, čak dosta jeftinije nego peleti.
Sama proizvodnja dijelova za tu centralu ne bi trebao biti problem, mislim da srpska industrija može to uraditi lijevo rukom.
Ako bude komercijalizovano, ja ću biti za to da se taj projekat finalizira i ođe kod nas.
Još jednom , čestitam ekipi na čelu sa prof. Petrovićem.
CTEBA
(penzioner)
29. новембар 2012. у 08.21
Без и мало намере да умањим важност овог, ипак није баш све тако једноставно.
Тај прототип има 10KW, мање више колико је потребно за једну кућу (мислим на струју).
Сад замислите у сваком дворишту, тањир од 10m а колико је велик онај акомулатор нема појма.
Верујем да у већину дворишта у граду не би могло ни да стане, о вишеспратницама да и не говорим.
По професору, за град од 50,000 становника потребан је акомулатор, 90m висок (око пола авалског торња) и 90m широк.
Цена 150,000,000 евра.
Даље треба од њега до града довести пару (или шта већ), цена ко зна колико, цео град треба раскопати и поставити цеви, цена ко зна колико, у сваку кућу или стан уградити грејаче, опет цена ко зна колико.
Ако је цена производње 10 центи док дође до куће/стана би била бар три пута већа, сад кад се дода порез (држава не да ништа за џабе) и није баш тако јефтино као што на први поглед изгледа.
Друго тај акомулатор може да држи температуру од 800 степени 6 месеци али колико дуго може да се та температура користи?
Ако напуните батерију у колима она ће држати струју годинама, али ако ту струју употребљавате испразниће се за пар сати.
Исто тако ако се део енергије, која се добија употребљава, који проценат може да се стави у тај акомулатор?
Све у свему, интересантан проналазак, има потенцијал али је вероватно још далеко од комерцијалне употребљивости.
prekodrinski
(Å¡loser)
29. новембар 2012. у 13.06
Pa koliko sam svatio , ovo bi se moglo koristiti uglavno za grijanje pozimi. Ako možeš akumulirati 800 C , onda ti je potreban puno manji akumulator toplote, nego recimo pri 300 ( s tim eksperimentiraju Španci). A što se tiče cijevi i ostalog, to bi trebalo upotrebiti pri zamjeni recimo dotrajale gradske toplane, naravno ako ima prostora.

Što se tiče jačine tu ste vjerovatno mislili 10 kW na sat, što nije bog zna nešto, ali nije ni loše. Mislim da je to približno potrošnja grijanja jednog stana za prosječan zimski dan; pošto ima približno prosječno 10 sati jakog sunca dnevno , to znači oko 1o stanova...Možda imate pravo, možda ipak nije tako sjajno... Plus moraš imati nekog ko se stalno stara o toj napravi...

A ako praviš neka velika ogledala od 90 m promjera. moraš imati prostor...
Bilo bi dobro još komentara o tome...
CTEBA
(penzioner)
29. новембар 2012. у 13.49
10KW је капацитет система, уколико ради са пуним капацитетом сат времена поизвешће 10 kwh.
Немам податке за Србију, па ћу Вам навести податке за Северну Америку.
Данас свака нова кућа има уграђену електричну таблу за снабдевање која има 2 фазе (208 волти) и Осигурач ос 100 ампера.
Значи да може да повуче из мреже 20 киловата, што је дупло више од тог система.
Чисто поређења ради атомска централа Bruce, у Онтарију Канада има 8 реактора од 900 MW. Капацитер централе је 7,200MW отприлике 7 пута снага српске стране електране Ђердап 1.
Када би се она заменула са овим системом било би потребно направити систем 720,000 пута већи од овог.
Можете и сами да замислите колико би простора требалоза то.
Иако има толики капацитет та атомска централа покрива мање од 30% потреба провинције Онтарио.
Замислите када би се све пребацило на тај систем. Требало би око 2,5 милина пута већи систем. И то је само за потребе струје.
Ако се томе дода и грејање, да се изгради изнад целе Србије вероватно не би било довољно.
Оно што је нај важније а што није речено је колико дуго тај акомулатор може да снабдева потребну енергију.
Лепо је да може да држи температуру од 800 степени шест месеци, ал кад почне да се употребљава после колико времена се испразни?
Неоспорно добар почетак новог извора енергије али треба још доста да се ради.
Вероватно једног дана у будућности ће бити далеко боље.
prekodrinski
(Å¡loser)
29. новембар 2012. у 14.19
Sad sam malo bolje pročitao tekst , zrcalo ima promjer 10 m. To znači da je površina 78,5 m2. Sunčevo sjevanje u Srbiji je oko 5kW/m2 dnevno.(izvor:http://www.dgt.uns.ac.rs/download/obizen_komplementarnost.pdf)

78,5 m2 x 5 kW/m2 = 392 kW/ dan
To je približna nazivna snaga te mašine.
To je naravno u vegetativnom periodu, približno 6-7 mjeseci. Pozimi to koristi i to je to.
Dakle nešto manju (gubitci) količinu energije na dan imaš za potrošnju pozimi.
Kolika je potrošnja energije prosječnog stana ne znam, ako neko zan neka napiše...
Ako uzmemo (moju pretpostavku) potrošnju 10 kW toplotne enegrije . onda je to 39 stanova max.
Sad opet ako p0gledamo koliko novaca pravi dnevno:
392kW x 0,10 centi = 39,2 Eura
Nije bog zna šta ta takvu napravu, čak ni za jednog zaposlenog.
Sad , ako bi se išlo na veću mašinu, ili možda više manjih , možda bi tu bilo nešto...
prekodrinski
(Å¡loser)
29. новембар 2012. у 14.37
Misli da se ne bi moglo baš puno toga prebaciti na taj sistem, ali bi možda mogao biti dopuna drugim sistemima...i naravno tamo đe ima mogućnosti i volje (para)...

Možda bi bilo dobro istražiti optimalnu veličinu ogledala s obzirom na klimatske uslove (vjetar) i na prihvatljivost za okolinu.

Da, rezervoar je posebna priča, tu se slažem, jer onaj gradski ima oko 100 C i veliki je, ali se ipak energija redovno nadopunjuje. Ovaj iako ima temperaturu 800 C , tj. 8 x veću, ipak bi bio grdosija , jer bi ipak grijao cijelu zimu...
CTEBA
(penzioner)
29. новембар 2012. у 15.17
Управо то и јесте питање, дал би грејао целу зиму.
Ни ти је негде написано (бар колико сам могао да видим) нити о томе говоре на оном снимку.
Поставили су температуру, да може да је држи 6 месеци али нигде не кажу колико дуго може да се енергија црпи из тог акомулатора без поновног пуњења, што је зими немогуће.
nakamura2
30. новембар 2012. у 14.39
Cista utopija, Neko radio doktorsku disertaciju pa profa ukrao .

ako znamo da je energija neunistiva, nego se samo može pretvarati iz jednog vida u drugi onda su pitanja.

-- kako usijani balon od 800 'c pretvoriti u toplu vodu?
-- koju toplotnu izolaciju koristiti da akumuliranu toplotu cuva 6 mjeseci a da se toplota ne izgubi

prije ćemo kopati ponovo zemunice, traziti pecine nego ćemo imati sredstava da kupimo jedan ovakav sistem kakav profa patentira.
sve je to fino uradio ali nevjerujem da će ikada zaziviti kao alternativni vid energije.

da se akumulira 1MW recimo koliko treba nekoj gradeskoj toplani, ne znam koliko bbi trebao biti to njegovo zrcalo-tanjr,
prekodrinski
(Å¡loser)
02. децембар 2012. у 07.07
Pa kaže :
„Prečnik koncentratora postrojenja u Badnjevcu je 13 metara, a visina i prečnik akumulatora su osam metara. Slična sunčana energana, samo nekoliko puta veća, trebalo bi uskoro da bude izgrađena u Velikoj Plani. Prečnik tog koncentratora biti će 55 metara, a visina i prečnik akumulatora 22 metra. Dovoljno da se zagrije 5.400 metara kvadratnih. Projekt u Velikoj Plani ima i svoju drugu fazu koja, kako kaže profesor Petrović, podrazumijeva izgradnju sedam postrojenja koja će grijati još oko 40.000 kvadrata stambenog prostora. Relativni gubitci energije su minimalni, a uštede su ogromne. Cijela investicija od milion eura, uzimajući u obzir cijenu plina, mogla bi se isplatiti za nepune četiri godine.”

1.Ogledalo(Badnjevac)
U Badnjevcu je kako tu piše prečnik ogledala 13 m
Površina je : 42,25 x 3,14= 132,665 m2
Dnevna moć je: 132,665 x 5kW = 663,325kW

2.Akumulator topline (Badnjevac
Akumulator je izgleda cjevastog oblika , v=8m, p=8m
Znači da je zapremina V= 16 x 3,14 x 8= 401,92 m3

Akumulator mora biti dostatan za 6-7 mjeseci energije, to jest za otprilike 200 dana.
Ako želimo svu energiju uskladištiti onda je kolicina moći te energije
M= 663 x 200= 132600 kW = 132,6 MW

Koliki je onda kapacitet m3 akumulatora?
132,6 / 401,92 = 329,9 kW po m3 dakle približno 330 KW po m3.
Za 1MW je potrebno dakle nešto malo više od 3 m3 veliki akumulator.
To može svako imati kod kuće :)))

Ogledalo bi moralo proizvesti 1000 kW za 200 dana. Dnevno 5kw.
Dakle treba nam ogledalo od samo 1 m2 ? To je približno veličini satelitske antene približnog prečnika 1,1 m.
Dakle sa 3 takve satelitske (prilagođene) rješavamo problem energije koju potroši jedna kuća.:))))))

Evo , to ja ovako amaterski , pa bih molio malo komentara...
nakamura2
02. децембар 2012. у 08.12
posto vidim da baratas termodinamikom ali čini mi se da zaboravljs osnovni proracun kapaciteta kotla za zagrijavanje prostra
evo ti skraceni oblik proracuna kotla;

http://www.ballian.com/proracun.html

znaci , za stan od 100 m2 potreban je kotao oko 20 kw
e sad ti racunaj koliko ti je potrebno kwh za recimo 200 dana koliko je grejna zona.
ti racunas kao da je taj njegov akumulator i izvor toplote, međutim nije jer njegov capacitet opada iz sata u sat i pitanje je koliko vremena može da izdrzi.
primjer, da nije altenatora u autu kod upaljenih svjetala baterija bi se isprazni samo za nekoliko sati.
profa normalo neće da otkrije kako zagrijava vodu jer to je njegov patent i kakav je prenos akumulirane sunceve energije na izmjenjivac toplote koji je u nekom obliku parni ili vrelovodni kotao.
nekad davno bavio sam se ovim poslom i tada se sve pjeske racunalo, a sad komjuter radi sve i proracun je gotom samo jecdnim pritiskom na dugme.
prekodrinski
(Å¡loser)
02. децембар 2012. у 12.08
Ma ne baratam nakamura, eto pokušavam dokučiti neke stvari i naučiti se ponešto.Hvala na postu.
prekodrinski
(Å¡loser)
02. децембар 2012. у 12.26
Zapravo sam nekad davno u srednoj pravio proračun za kotao i za radiatore s obzirom na veličinu prostora, poziciju, izoliranost zidova, prozora , vrata, ali sam skoro sve zaboravio...

Ali sjećam se upravo toga da mi je kotao bio neđe oko 12 kW, pa onda ide 30 % za rezervu , pa onda izabereš kotao koji ti najviše odgovara prema uzračunu...A ovaj rezervoar g. Petrovića mi liči na veliki kotao iz kojeg pomalo doziraš energiju u svoj sistem grijanja...

Da , u pravu si, tu je najveći trik kako skladištiti i sačuvati toliku energiju i to tako efikasno, tj. oko 300 kW na m3...i to sa gubitcima samo do 10 %...

CTEBA
(penzioner)
02. децембар 2012. у 20.44
Искрено, и ја нисмам сигуран како или (да ли) ово уопште може да ради али ипак постоји могућност.
Сасвим је нормално да професор неће то изнетиу јавност док не добије патент за то, иначе свако може да га копира.
Још увек кажем нај главније питање на које нема одговора је колико дуго тај акомулатор може да снабдва са енергијом.
То ни он нити било ко други није ни споменуо.
Е сад, постоји доста могућности за тај акомулатор ако он стварно ради као што кажу.
За сада колико видим говори се само о грејању.
Проблем број један са свом том природном енергијом је, како је искористити кад је потребна.
Узмимо за пример ветрењаче, ветар дува оне праве струју.
На први поглед идеално, али шта ако је то у 3 ујутру када су сва светла угашена, фабрике не раде, и струја не треба ником?
Исто важи и за хидро централе, вода тече, а дал струја треба или не, је неважно.
Сад замислите ако би се та струја која се губи претворила у топлотну енергију, сачувала и употребила кад је потребно.
Мислим да постоји потенцијално велика шанса да се све ово примени али без икаквих података.
Слажем се са државом.
Пре него што се дају паре да видимо шта у ствари имамо.
prekodrinski
(Å¡loser)
02. децембар 2012. у 23.56
Koliko se sjećam, profesor Petrović je rekao da taj akumulator može da sačuva energiju (toplinu) za 6 mjeseci uz gubitke od 6 - 8 %. Ako je to tako, onda je to prava stvar. Svakako da mora da zaštiti svoj patent, i mora da se uradi biznis plan.Tu se svakako slažem s državom.

Ono što je veoma zanimljivo je to da se sada trenutno bave sa malim kućnim jedinicama: dakle ogledalo ima prečnik 2 metra i služiti će za proizvodnju tople vode... bit će zanimljivo .
Starac_Foco
(--)
06. децембар 2012. у 23.30
Prednost ovoga bi bila ne samo skladistenje nego i stepen iskoristenja u odnosu na solarne panele koji daju u prosjeku svega 150W/m kv pa tako za solarnu elektranu od 10MW treba oko 40 hektara (100 akri) livade. Dakle trebalo bi bar 1000 km kv pod panelima da se zamjeni godisnja proizvodnja Stevine nuklearne elektrane u Bruce. Premda adekvatna zamjena prakticno ne bi nikad bila moguća (bez nekog skladista energije) jer bi tih 1000km kv tokom suncanog dana proizvodili 4 puta vise struje nego Bruce, a noćinimalo...

Inače, Stevo, ne treba sve mjeriti otkupnom cijenom solarne struje u Ontariju gdje su politicari zahvaljujuci nama koji smo glasali za njih (ili nismo glasali protiv njih) odlucili da placaju solarnu struju privatnim investitorima po cijenama koje su prakticno najvece na svijetu. Sudeci po tome sunce izgleda bolje grije u Otavi ili Thunder Bay nego u Madridu ili Atini :). A ni tvoji brojevi nisu sasvim prez=cizni, tj tačno je da postoji otkupna cijena solarne struje od $0.81/kWh, ali se ta u nasoj dragoj provinciji primjenjuje samo za solarne panele na krovu do 10kW (ta je cijena sad pala na nove ugovore), za vece instalacije na krovu (do 500kW) bila je oko $.064/kWh (i ona je nešto pala) dok vece solarne elektrane na livadi dobijaju „samo” $0.43/kWh.
CTEBA
(penzioner)
08. децембар 2012. у 22.37
Ако потпуно изоставимо цену електричне енергије, проблем са сунчаним таблама и ветрењачама је да не могу да гарантују снабдевање са енергијом.
Данска је поставила нејвише ветрењача, практично више него што је потребно за потребе Данске, али је била принуђена да изгради две велике термо централе, да би имали гарантовано снабдевање струјом 24 часа на дан.
Тренутно нуклеарне централе су непопуларне због Чернобила и Фукашиме али су за сада нај рентабилније и гарантују снабдевање. Ово је критично за индустрију, која не може да функционише само кад има ветра или кад је сунчано.
Цене на отвореној берзи за струју је често испод гарантоване од 6 центи за киловат.
Дешава се да Онтаријо даје струју бесплатно американцима јер је то јефтиније него да гасе централе.
Проблем је да цена струје од сучаних табли или верењача није реална и када би се продавала на тржишту у року од пар дана сви би пропали.
Свака локална дистрибуциона компанија мора да купи струју из њих и да цену подели на потрошаче.
Није много али свако од нас плаћа неколко долара месечно екстра да би оне радиле.
Могуће ако би се некако употребио овај топлотни акомулатор, нешто би и могло да се уради, овако то је само још један начин да неко пуни џеп, правећи се да спасава свет.
Starac_Foco
(--)
09. децембар 2012. у 00.04
Nema nikakve sumnje da je nuklearni blok of 1000MW visestruko korisniji (i jeftiniji) nego bar 6000MW vjetrenjaca, sto bi pri prosjecnoj snazi od 2MW po komadu bilo 3000 komada... Kao sto je korisniji od jedno 100km kv solarnih panela...

Zbog spasavanja planete, desava se u stvari i gore - ne samo da mi sad pocesto dajemo amerikancima struju dzaba kad vjetar dobro duva već im ponekad još placamo da je uzmu, tj cijena struje bude negativna. I to će sve cesce da se dogadja.

Sema „spasavanja planete” je globalna, kao sto je i farsa o otopljavanju planete. Dokaz tome je da jedan poveci broj država ili jurisdikcija gdje sunce inače ne grije bog zna kako odlucio da subvencionira struju iz solarnih panela, placajuci je 5-6 puta vise nego sto je trzisna cijena struje iz klasicnih izvora. A nisam svojim ocima mogao da vjerujem da se do dogadja čak i u Republici Srpskoj, koja inače ima viska struje i izvozi je, no i dalje ih je neka mracna sila natjerala da donesu propis po kojem se struja iz solarnih panela placa jedno 10 puta vise nego struja na pragu njihovih hidro i termo elektana... Doduse za sad se to odnosi na ogranicene kapacitete, ima kvota.
prekodrinski
(Å¡loser)
09. децембар 2012. у 04.57
Vjerovatno je ideja vodilja kod fotovoltaike kao i kod svih alternativnih izvora da se nekako pokrene proizvodnja tih panela i djelova koji bi trebali s vremenom biti sve jeftiniji ( zbog samog razvoja te industrije, zbog konkurencije...) , jer ipak klasična proizvodnja utiče negativno na okoliš. Dakle ideja je da se ta industrija razvija. Naravno da je cijena iz klasičnih izvora jeftinija i sigurnija , ali zadatak države je da omogući mekan prelazak (koji će dugo trajati) na alternativu, ali i da uskladi proizvodnju sa potrošnjom. Dakle maksimalno iskorištavanje alternative kad je moguće, i nadomještanje kad alternativa zakaže napr. zimi, noću ...

Postoji još jedan način povećanja iskoristivosti klasičnih izvora , a to je kombinirana proizvodnja el. energije i energije za grijanje. To postoji u mnogim gradovima i to je termoelektrana i toplana u jednom.Dakle voda se ogreje na recimo 800 C i zatim
se (pregrijana para) pušta kroz parne turbine da proizvodi elektriku, zatim dodatno služi za ogrijevanje stanova.
Možda bi neko ko se više bavi time mogao više da napiše...

I u akumulatoru prof. Petrovića je visoka temperatua koja bi se isto tako mogala iskorištavati kombinovanao i podići nivo iskorištenosti toplote medija u u akumulatoru na oko 70 %...
nakamura2
09. децембар 2012. у 10.08
Dakle voda se ogreje na recimo 800 C i zatim
se (pregrijana para) pušta kroz parne turbine da proizvodi elektriku, zatim dodatno služi za ogrijevanje stanova.
__________________________________________________________________
Malo u slici i rjeci o svim vidovima energije.

http://www.cnti.info/energija/index.html

nekako profesorv je izbacio tu cifru od 800*C sto je meni malo zagonetno kako to postize, a još zagonetnije kako taj vid energije pretvara u toplu vodu ili paru

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pregrija%C4%8D

Malo o temperaturama pregrijane para, pa da nešto i naucimo ko to želi , jer postici temperaturu pregrijane pare od 800*C je malo neizvodljivo jer postojanost materijala i sigurnost na tim nadpritiscima je neizvodljiva.
CTEBA
(penzioner)
09. децембар 2012. у 11.39
Мада сада сви тврде како спашавају планету са тим соларним таблама, проблем ће настати кроз десетак година.
Соларне табле не трају вечно и сматра се да је економска исплатљивост десетак година, после тога губе исувише да би се исплатиле.
Сад још увек нико није рекао шта ће радити са милионима соларних табли које су неупотребљиве?
Што се тиче ветрењача исто тако мало је познато (у ствари о томе се ћути) да кад нема ветра оне су велики потрошач струје.
Лети да би се заштитила електроника раде клима уређају да хладе ту металну кутију у којој је генератор и електроника, ѕими се греје јер и ниска температура није баш одговарајућа.
Ако се томе дода да је ефикасност ветрењаче негде око 17%, и нису баш нај бољи одговор.
Још нешто о чему се не говори је да ветрењаче убијају велики број птица.
Иако изгледа да се окрећу полако, врх пропелера се креће преко 200 километара на сат.
Птице немају шансу.
Сада почињу и проучавања, утицаја ветрењача на измену климе.
На пољима где је велики број ветрењаћа откривено је да се температура мења јер ветар мења свој ток, за сада још увек нема конкретних резултата јер су истраживања тек почела.
Узгред не постоји ни план шта ће се радити са тим ветрењачама када са временом постану неисплативе.
nakamura2
09. децембар 2012. у 13.04
Stevo,
Nemoj tako sve gledati pesimisticki.
Tocak razvoja, tehnologije i nauke nikad nije stao uvjek je isao naprjed.
Pošto si penzioner , sjecas se vremena kada u Kanadi se nije vodilo racuna o energiji , bila je jeftina da su se pravile kuce ko od karata,
Danas su propisi mnogo stroziji i vodi se racuna o toplotnim gubitcima i prave se kuce sa Izolacionim panelima , a vise niko ne ugradjuje prozore sa jednim staklom, nego moraju biti termoizolacioni.
Biće još stroziji i vraticemo se da budu sto manje ne sa deset soba nego sa onoliko koliko treba.
Nema ni ovdje vise kola sa 8 cilindera i zapreminom od 5-6000 cm3 nekgo se ide na ekonomicna oko 1000 cm3
Za sve ima rjesenja , samo pitanje je koliko će kostati.
Nijedan proizvod nije vjecan, nijedan izvor energije bio on iz neobnovljivih ili obnovljivih izvora ima svoj vjek trajanja pa tako nijedna Nukleraka nije vjecna i bas zbog nuklearnog otpada i šta uraditi sa njome kada dozivi svoj vijek i koliko su opasne po covjecanstvo i negrade se u velikom broju.
To sto vjetrenjaca ubija ptice, rastjeruje pcele nije problem.

Prema tome moje je sigurno mišljenje za jedno 50 g.alternativni vidovi
dobijanje energije bilo ona pogonska, toplotna ili elektricna nacice mnogo vise primjene nego danas.
CTEBA
(penzioner)
09. децембар 2012. у 14.48
Нема ово никакве везе са песимизмом.
Једноставно, ово што се продаје као алтернативни извор енергије не задовољава потребе, већ једино замазује очи.
По питању кућа и те изолације, исто тако, постоли граница исплатљивости.
Кућа са изолацијом од R40, у зидовома, исплатиће ту изолацију са чувањем енергије, наспрем оне са R20, за приближно 20 година.
Исто као и са ветрењачама, соларним таблама и осталим, сви Вам причају све нај боље али нико не нуди прорачун о цени и колико је потребно да се новац поврати.
Број соба зависи од величине фамилије.
Некоме је доста 2 собе, а неком није доста ни 5.
Е сад о колима, исто тако, све зависи шта хоћете, баш сам узео кола која имају преко 5 литара мотор, 8 цилиндера, и све остало.
Зашто, па ето тако свидала су ми се.
Starac_Foco
(--)
09. децембар 2012. у 15.58
Kao neko ko trenutno živi od vjetrenjaca i solarnih panela, ne bih trebao biti previse negativan, ali cinjenica je da se njihovo postojanje može objasniti na vise nacina. OK, jah, razvija se tehnologija o nasem trosku, tj nas taxpayers and ratepayers, ali nekako se tom prilikom samo jedni te isti bogate :).

Stevo tvoj generani rezon je nešto kako i ja razmišljam, premda ne slazem se bas sa svim brojevima koje izbacijes. Ja sam bi u vjetrenjaci i gore i dolje mnogo puta. Za popeti se gore uzme jedno 20 min veranja uz vertikalne stepenice. Gore je dovoljna ventilacija vazduhom iz okoline, ja još nisam vidio klime za hladnje, premda možda postoje u nekim verzijama. Dolje ima hladjenje konvertera ali to radi samo kad se proizvodi struja, inače nema neke posebne disipacije toplote kad ne radi. Mislim da prosjecna potrosnja struje nije veca od jedno 10kW po vjetrenjaci, makar sudeci po onome sto ja vidim na instrumentima.

Što se efikasnosti tiče, ne znam šta znaci tih 17%. Vjetrenjace su projektovane za neku nominalnu brzinu vjetra i pri toj brzini snaga je 100%. Ako si pak mislio na tzv „capacity factor” tj prosjecna proizvodnja preracunata kao da stalno radi punom snagom, taj se broj na dobrim vjetrometinama (kakvih je sve manje ostalo) kreće do 35%, standardno je oko 30%, a ima ih dosta koje ne prelazi 25%. Sto bi znači da je prosjecna proizvodnja preracunata kao vjetrenjaca radi punom parom 30% i ostalo stoji. U realnosti ona se vrsti 70-80% vremena, ali manjom snagom.
CTEBA
(penzioner)
09. децембар 2012. у 20.34
Податке о ефикасности ветрењача можете лако да нађете.
Изволите само један од примера:

Perhaps the biggest challenge faced by wind turbine technology is efficiency. On average, wind turbines are about 20% to 25% efficient and have an electrical output of less than 6 MW, therefore large-scale wind farms require large areas of land. The Pickering Nuclear Power Generating Station operates at about 90% efficiency and has an electrical output of 4,124 MW. To generate the same amount of electricity based on 20% to 25% efficiency rate, more than 2,000 wind turbines covering a large area of land would be required.
Остатак је овде:
http://curriculum.cna.ca/curriculum/cna_world_energy_res/wind_energy-eng.asp?bc=Wind%2520Energy&pid=Wind%25... Energy

Рекао бих да су овде мало више издашни али није битно.
Проблем са ветрењачама је да и прашина која лети стално удара у пропелер и тако га прави мање ефикасним.
Ветрењаче у мору имају сличан проблем са честицама соли.
Сваки пут кад зрнце прашине или соли удари у пропелер направи се мали зарез.
Полако ти зарези расту и ефикасност је све мања и мања.
Ови горе говоре о 20 до 25 процената и то је нај више што сам успео да пронађем.
Лично немам ништа против алтернативне енергије, али ако је рентабилна.
Све ово је само изигравање да напали масе, док та иста маса не схвати колико њих то кошта.
То је оно што ми се не свиђа јер ће довести до супротног ефекта и полако све више и више људи/жена ће постати анти алтернативно орјентисани.
Данас већина тих присталица алтернативне енергије су клинци који још нису ни видели коилики су трошкови живота.
Сећам се још давних седамдесетих, пред Ontario Hydro ( произвођеч струје и Онтарију, нешто као Електро Србија или како се већ зове) на 700 University ave. у Торонту су демонстрирали Green Peace против нуклеарки.
Тражили су да се састану са управом компаније.
Управници су пристали, они су кренули али им је речено да треба да се пењу степеницама горе, да не би употребили нуклеарну енергију.
Они су то одбили са образложењем да нико паметан неће да се пење степеницама 18 спраова.
Тако је и данас, сви смо за неку алтернативну енергију али кад ја дођем кући и окренем прекидач, боље да се светло упали или ...
nakamura2
09. децембар 2012. у 22.21
Тако је и данас, сви смо за неку алтернативну енергију али кад ја дођем кући и окренем прекидач, боље да се светло упали или ...
------------------------------------------------------------------
Stevo,
Niko ne gura alternativnu energiju u prvi plan sve dok još na ovoj planeti ima dovoljno nafte, uglja,potencijala rijeka i nuklearne energije.
međutim zna se da su ti izvori ograniceni i zato se traže najisplativiji vidovi alternativne energije.
ti gore rece da si sebi kupio auto preko 5000 cm3 sa 8 cilindera jer to sebi možeš priustiti .
kada bude benzin recimo 5$/l i kad troskovi porastu 5 puta vjerovatno ćeš i ti svog ljubimca zamjeniti sa nekim Hibridom .
znaci sve ovo sto iznosis sada je tačno jer svi vidovi alternativne energije po cjeni se ne mogu porediti sa energijom iz postojecih izvora.

posdtavi se u ulogu jednog penzionera u Srbiji , dali on može sebi priustiti to što ti i tebi slični mogu u Kanadi i svim zemljama koje nisu na ivici bankrota
Starac_Foco
(--)
10. децембар 2012. у 00.58
A na tu efikasnost mislite gospon Stevo - koliko se kineticke energije vjetra pretvori u elektricnu.

Maksimalna teoretski moguća (mehanicka) efikasnost vjetrenjace je 59%. To je po teoremi koju je dokazao neki Betz prije jedno 100 godina. A i logicno je da je ta efikasnost mnogo manja nego za npr vodene turbine jer vjetar ne duva na radno kolo usmjeren kroz cijev kao sto je slučaj sa vodom.

U realnosti, efikasnost danasnjih velikih komercijalnih vetrenjaca dostize ipak oko 3/4 teoretskog maksimuma ali samo pri projektovanim nominalnim brzinama vjetra. Za nize brzine vjetra efikasnost je prilično niza.

Kad se mehanickim gubicima dodaju i elektricni, onda prosjecna efikasnost jeste tu nigdje oko 25%. Ali to je prilično nebitno, da li je 25% ili 40%. Jer vjetar nije skupo gorivo koje se vadi iz rudnika da je jako važno koliko će ga se „potrositi” da se napravi kWh struje.

Pošto „gorivo” ništa ne kosta, onda sa stanovista „operating cost” ta ne-efikasnost turbine na vjetar malo znaci. A sa stanovista „capital cost”, naravno znaci, jer kad bi efikasnost bila 50% umjesto 25%, onda bi turbina za istu snagu bila manja a time i jeftinija. Ali ne i duplo manja već samo za oko 1/4 manja jer je snaga nelinearno ovisna o velicini radnog kola.

Generalno posmatrano, losa efikasnost turbine na vjetar je skoro nepostojeci problem u odnosu na to da vjetar duva samo kad mu se digne a ne kad treba struje. Kao takav izvor on nije „dispatchable generation” i ne može se staviti ni na „schedule”, niti ima ventil kao voda ili para da može da se odvrne kad treba. Za sad je sve je u Bozijim rukama - da li će se potrefiti da duva kad treba struje.

CTEBA
(penzioner)
10. децембар 2012. у 08.26
Видите, Накамура, шта ће бити биће, то ће се ипак видети.
Рецимо 1972 сам плаћао за бензин у Тексасу, 35 центи за амерички галон, негде око 10 центи за литар.
Данас је овде, негде око $1.20, литар што му испадне негде десет пута више.
Тада је добра плата, била $150 недељно.
Упоредите то са данашњим платама па кад се све промућка испадне скоро исто.
Не оспоравам да ће једног дана сви ови извори енергије нестати, али постоји доста алтернатива да проблем и није баш тако велик као што се прича.
На дну океана су огромне резерве метана који је у солидном стању због притиска и температуре, али може да се вади.
За сада га нико не вади јер је лакше вадити уље и природни гас.
Рецимо и цео Сибир је пун смрзнутог метана.
Све у свему у недогледно време неће бити проблема са снабдевањем енергије, могуће мале изнмене у начину употребе, али ништа критично.
Друго развој фузионог реактора напредује, и све ово што остаје после употребе у физионом реактору ће бити гориво за фузиони реактор.
Електрична кола су само сан, док се не пронађе нека батерија која ће трајати дуго, бити лака, и која ће се брзо пунити.
Данас ако електрична кола издрже 10 година, то је премија.
Погледајте половне цене хибридних аутомобила.
Не да су ниске, већ их је скоро немогуће продати, јер да се замене батерија коштало би више него половна кола.
ОК, Стари, по питању ветрњача се углавном слажем са свим тим као и то да им је нај већи проблм снабдевање струјом кад је потреба а не кад ветар дува.
Ако је ветар слаб, не ради, ако је јак опет не ради, а идеални услови су ретки.
За сада су непрактичне, неефикасне, а још увек се не зна ни да ли изазивају здравствене проблеме.
Тренутно се то истражује јер до сада нико није испитао утицај нискофрекветног звука на људе.
Зна се да неке животиње, нарочито коњи имају проблем када су у близини ветрењача.
Ипак проблем је шта радити са њима када остаре?
Кроз неких 10 до 20 година, велики број данашњих ветрењача ће бити избачен из употребе. Проблем је да не постоји никакав план шта да се са њима ради.
Надам се да их неће оставити, као некакав украс.
Алтернативна енергија постоји свугде око нас али још увек не знамо како да је користимо.
Starac_Foco
(--)
10. децембар 2012. у 13.19
To niko ne zna da li će danasnje vjetrenjace da se izbace iz upotrebe za 15-20 godina gospon Stevo. U gradjevinskom smislu ja ne ocekujem da će početi da se ruse, tj ona cijev visoka 80-100m kao i temelj od jedno 400 kubika betona neće nikud, kao sto neće nikud pomoćna infrastruktura, desetine ili stotine km kablova iz nadezmih vodova, itd. A mehanika i elektrika unutar masine će mogu promjeniti zavisno koliko se šta izdere ili zastari, naravno ako to vlasnicima bude finansijski atraktivno poslije isteka sadasnjeg ugovora za državom. No njima će se dotle investicija uveliko otplatiti, pa poslije toga ako im daju i 50% od ekvivalenta sadasnje cijene opet su oni OK. Tj oni su uvijek OK, sto nije bas slučaj sa nas dvojicom :) (kao ratepaters and taxpayers...).

Slično vazi i za solarne panele (mislim da velike instalacije, 10MW ili vise). Stubovi i mehanika koja ih drzi neće nikud poslije 15-20 godina, kao sto neće ni stotine km kablova, transformatori, trafostanice i ostala pomoćna infrastuktura. Zamjena panela i invertera će možda kostati jedno 30-40% od sadasnje ukupne cijene projekta, sto će vjerovatno i dalje biti atraktivno vlasnicima čak i ako budu morali prodavati struju po trzisnoj cijeni, posto su nam prethodno par decenija gulili kozu po cijeni struje 5-6 puta vecoj od trzisne...

Sve su prilike da će oni nastaviti da nam decenijama gole kozu sa izgovorom o globalnom otopljavanju i ostali budalastinama. Ocigledno globalna otopljavanja (kao i zahladjenja) su postojala i ranije, mnogo prije fabrickih dimnjaka... Mamuti su pocrkali u Sibiru zašto sto je naglo zahladilo. Ovo podrazumjeva da prije nego je naglo zahladilo valjda bilo dovoljno toplo. A od čega je dok su mamuti hodili Sibirom bilo toplo? Ocigledno ne od fabrickih dimanjaka, termoelektrana, automobila i ostalih emitera CO2 za koje nas ovi ubjedjuju da sad stvaraju staklenu bastu...
CTEBA
(penzioner)
10. децембар 2012. у 14.57
Контракт између провинције и власника ветрењаче је на 20 година, и после тога треба или да се преоправи или да се све уклони.
Проблеми који могу да доведу у питање преоправљање је колико тога треба да се мења.
Стуб ако не дође до озбиљније рђе може да остане, пропелер већ не јер са временом од ударања честица прашине биће толико оштећен да је јефтиније поставити нов.
Генератор, ко зна, сад већ постављају новије и ефикасније него на почетку.
Каблови исто тако. Већина каблова се прави за употребу до 20 година, после пластика хоће да отврдне и постоји могућност да изолација пукне.
Ако се не дирају још и могу да остану дуже, али ако се померају, нико не гарантује да ће бити исправни.
Интересантно је да Онтарио не тражи да кад се ветрењача прави, онај ко је прави мора да да паре за демонтажу и враћање земљишта у првобитно стање.
Проблем је и у томе да је могуће да се ветрењача прода више пута у року од 20 година.
Е сад по закону у Онтарију, власник земље а не ком је ветрењача је финансиски одговоран за уклањање исте.
Већина власника земље који дозволе да се на њој гради ветрењача то не знају.
Овде има неких података.

http://www.owtc.ca/styled-3/styled-13/index.html

а овде је комплетна адреса са свим податцима

http://www.owtc.ca/index.html

О глобалном загревању, шта рећи, по свим податцима данашња температура је 5 до 10 степени испод просечне температуре на земљи у задњин неколико милиона година.
Другим речима налазимо се још увек у некој врсти мини леденог доба.
Starac_Foco
(--)
10. децембар 2012. у 17.14
Za sada se seljaci sretni da dobiju $15 000 po vjetrenjaci na godinu pa nemaju vremena da razmišljaju šta će biti. Na jednom od tih projekata upoznao sam seljaka koji je „dobio” čak 8 vjetrenjaca. To je $120k na godinu. Zamisli koliko je taj morao ranije da posije kukuruza ili pomuze krava da bi zaradio $120k na godinu neto... I još je morao da radi, a sad sjedi i gleda kako se vrti :). A i dalje može da ore ako hoće, jer 8 vjetrenjaca zajedno sa pristupnim putevima zauzima jedno 6-7 akri zemlje, sto je mali dio onoga sto on ima.
CTEBA
(penzioner)
10. децембар 2012. у 22.11
Слажем се да им је сада добро, ако су паметни нешто ће и искористити али кроз двадесетак година ће се чешати где их не сврби.
Ипак све се своди на појединачни добитак.
Што наш народ рече, пара врти где бургија неће.
cnct56
(progr.)
26. децембар 2012. у 15.43
„Проблем број један са свом том природном енергијом је, како је искористити кад је потребна.
Узмимо за пример ветрењаче, ветар дува оне праве струју.
На први поглед идеално, али шта ако је то у 3 ујутру када су сва светла угашена, фабрике не раде, и струја не треба ником?
Исто важи и за хидро централе, вода тече, а дал струја треба или не, је неважно.”

„Generalno posmatrano, losa efikasnost turbine na vjetar je skoro nepostojeci problem u odnosu na to da vjetar duva samo kad mu se digne a ne kad treba struje. Kao takav izvor on nije ”dispatchable generation„ i ne može se staviti ni na ”schedule„, niti ima ventil kao voda ili para da može da se odvrne kad treba. Za sad je sve je u Bozijim rukama - da li će se potrefiti da duva kad treba struje.”

E vas dvojica nemoj da se zayebavate, energija Vjetrenaca se skladisti(akumulira) i uzima po potrebi kao i iz solarnih kolektora(photovoltaic), znaci nije bitno kad ima vjetra ili sunca, bitno je da ga ima a i hidrocentrale ne bacaju struju kako to СТЕВА misli, proizvodi se samo onoliko koliko mreza trazi, a u slučaju da generator ne moze da zadovolji portebu potrosnje onda u pomoć poziva bas one akumulatore u koje je vjetrenjaca ostavila energiju, ha ha ha idealno jel da! pozdrav,

prekodrinski
(Å¡loser)
27. децембар 2012. у 08.36
Pa da, nešto tako, samo za takav načim moraš imati cijeli sistem koji funkcionira besprijekorno, i to vjerovatno pod kontrolom države.

Čini mi se da je prije nekoliko godina bilo aktualno u USA to da je proizvodnja i prodaja elektrike bila bila prepuštena tržištu jer je privatna inicijativa puno efikasnija od državne , odnosno paradržavne.
I onda su dobili jeftiniju elektriku, ali su dobili ito da su u Californiji napr. bili česti nestanki, jer trg djeluje po principu profita i ima svoje nihanja.
Možda mogu bolje objasniti oni koji su te stvari proživjeli, te reći kakva je sada situacija tamo?

Ovo pišem zbog toga jer neko mora kontrolirati distribuciju el. energije, koja treba neprestano. A taj neko mora biti upravo država.Isto tako neko mora osmisliti upravljati i kontrolirati cijeli sistem proizvodnje el. Tako da se po danu koristi sunčeva,u vjetrovito doba vjetrova, a rezerva može biti neka od klašičnih napr. nuklearna, termo, ili najbolje hidro sa akumulacijskim jezerom.Pojedini proizvođači mogu biti privatnici ,ali sistem mora biti iznad toga...

On koji se malo bolje razumiju i imaju više iskustava, molim da napišu nešto o tome...
prekodrinski
(Å¡loser)
27. децембар 2012. у 08.40
Upravo zbog toga je energija prof. Petrovića zanimljiva jer ima efikasne akumulatore.
Starac_Foco
(--)
29. децембар 2012. у 11.41
A da, to sam previdio, energija vjetra i sunca se može skladistiti u kacama, slično kiselom kupusu :)
prekodrinski
(Å¡loser)
29. децембар 2012. у 11.46
Pa i hrana je proizvod sunčeve energije.:))))
cnct56
(progr.)
29. децембар 2012. у 13.04
A da, to sam previdio, energija vjetra i sunca se može skladistiti u kacama, slično kiselom kupusu :)

E Starce-Foco bas me dobro nasmeja al dobro mi dodje bas pred Novu Godinu, cuj u kacama cuvati energiju, da al ih dobro poklopiti da neispari...

da a gdje posle sa kupusom, mislis li kupus kiseliti u akumulacionom jezeru ili?
cnct56
(progr.)
30. децембар 2012. у 06.23
Upravo kao sto rece Starac_Foco energija prizvedena vjetrenjacama se salje na velike pumpe koje se obično nalaze u blizini hidrocentrala tako što izbacuju velike kolicine vode iz jezera rijeka u kace za kupus koje se nalaze na većim visinskim tackama to jest na brdima, te kace se još zovu i akumulaciona jezera koja se pune tim pumpama a po potrebi kad mreza trazi se pusta na turbine hidrocenrale i tako dopunjajemo elektro sistem kad je u pojedinim momentima nesposoban da zadovolji zahtjeve mreze. Znaci nebitno je kad vjetra ima kad god ga ima dobro je, njegova energija se skladisti(akumulira) u obliku vode koja ima potencijal za ponovnu transformaciju u el. energiju.Te iste mini hidrocentrale mogu biti ujedno i pumpe to jest invertori tako da automatski stupaju u funkciju pumpe ili generatora a vodu vracaju po potrebi u ak.jezero istim cijevima.
Starac_Foco
(--)
30. децембар 2012. у 15.33
Nema moj programeru od te price ništa osim sporadicnih izuzetaka.

Za tako nešto potrebno je da se steknu najmanje 3 teško ispunjiva uslova:

1. pumpne hidroelektrane već postoje ili mogu da se naprave za razumnu sumu sto uglavnom nije slučaj - vecina elektroprivreda nema uslove za to, sto zbog geografije sto zbog ekonomije ili oboje, a uz to ta bi skladista trebala biti ogromna sto isto najcesce nije slučaj

2. da su vjetrometine blizu takvih elektrana sto takođe uglavnom nije slučaj (u protivnom transport energije sa velike daljine je skup)

3. da se isplati trositi energiju za pumpanje sto uglavnom isto nije slučaj jer je efikasnost svega oko 70%, tj na svakih ulozenih 10kWh na pumpanje vode uz brdo vratice se oko 7kWh kad otisnes vodu nazad niz brdo

Uz to, sva tri gornja faktora su u nekim slučajevima dodatno politicki uslovljena tako da i kad su ispunjena to i dalje nema ekonomskog smisla zbog takozvane „deregulacije” (neka vrsta globalne pljacke). Npr, ovde u Ontariju postoji jedna takva pumpna elektrana sa malim skladistem. Međutim, ona je u vlasnistvu državne elektroprivrede koja prema pravilima mora da pravi struju po trzisnoj cijeni koja je varijabilna i određuje se nekoliko puta na sat. No i kad je trzisna cijena struje visoka, to je i dalje obično nize od subvencionirane cijene koja se placa privatnim vlasnicima vjetrenjaca i koja je uvijek ista (za njih deregulacija ne vazi, da bi se spasila planeta...). Dakle, u ovom slučaju država bi trebala da skladisti energiju vjetra koja će se kasnije prodavati po znatno nizoj cijeni od nabavne. Pa kad se tome dodaju gubici pumpanja uz brdo to bi u najboljem slučaju u prosjeku ispalo da prodaju po duplo nizoj cijeni nego sto kupuju :).

CTEBA
(penzioner)
31. децембар 2012. у 11.21
Чини ми се да би било мало скупље него дупло.
Баш сам пре неки дан добио новине које издаје OPG (Ontario Power Generation), компанија која производи струју (државна), и просек добијених пара за 1KW је за 2012 био 5,5 центи.
Са обзиром да ми је положај куће одговарајући за постављање табли за добијење струје од светлости, нуде ми да о њиховом трошку све поставе, да све одржавају и да плате 55 центи по KW.
Значи десет пута више, сад ако би се та струја употребила за пумпање воде и ако се дода тих 30% губитка, струја која би се добила од те воде би коштала негде око 80 центи по KW.
Са обзиром да OPG добија 5,5 центи за сваки произведени киловат би губили око 75 центи.
Шта мислите колико дуго би опстали са таквим пословањем.
Друго струју су давали за џабе, а некад чак и са губитком, јер је далеко већи и скупљи процес синхронизације централа, који узима и до 24 сата, него производити минимум струје са губитком, и давати је за џабе.
Starac_Foco
(--)
31. децембар 2012. у 13.42
Pa sad gospon Steva to može da se posmatra na vise nacina. Jedan od njih je da kad postoje viskovi struje zbog jakog vjetra, pri cemu država i dalje placa tim privatnim proizvodjacima oko 15c/kWh, onda pod pretpostavkom da u tim situacijama OPG može tu struju da dobije dzaba i da pumpanjem napuni skladiste i da kasnije energiju iz tog skladista proda po trzisnoj cijeni kad je struja recimo 4 puta skuplja nego tih 5c, onda bi to bilo otprilike 1:1 (ulozeno : dobijeno, kad se dodaju i oni gubici). Ovo bi možda bio najpovoljniji slučaj. Vi ste pretpostavili najgori slučaj kad bi država prodavala i po 10 puta jeftinije nego sto kupuje. A ono sto sam ja gore pominjao 2X je vise kao neki mogući prosjek svih situacija. Međutim sve je ovo cisto teoretisanje jer skladiste na Queenston-u (koliko ja znam to je jedno jedino koje OPG ima u sistemu?) i pumpna elektrana na njemu od nekih 170MW nije ni pravljeno za svrhu skladistenja energije vjetra već za balansiranje kolicine vode uzete iz Nijagare (balans dan - noc i USA - CAN) i vjerovatno će i dalje da sluzi uglavnom ovoj svrsi, premda će možda rezim rada da se promjeni zavrsetkom novog tunela.
CTEBA
(penzioner)
31. децембар 2012. у 15.23
Ако погледате кретање цене струје на отвореном тржишту, цена веома ретко пређе 10 центи и то ако је потражња велика а производња изузетно мала.
Проблем је да се произвођачима ипак плаћа 15 за ветар и 80 центи за соларну.
Та разлика измећу цене плаћене за ту струју и цене за коју може да се прода, се урачунава у наше рачуне за струју, и ми смо ти који плаћају ту разлику, хтели или не.
Ако погледате рачун за струју у Онтарију, око $100 месечно се аутоматски наплаћује за те разне трошкове. Рачун за саму струју је упола мањи, а чак ако све погасите (рецимо одете на одмор), још увек морате да платите те сталне трошкове.
Често се говори о штедњи струје, али никада се ником не каже да и ако све гаси, пере и кува после поноћи, итд, итд биће сретан ако сачува $10.
Једини начин да би чување акомулација енергије била исплатива је ако се струја купује на отвореном тржишту, за нај мању могућу цену, а продаје се кад је потражња већа од производње.
Ипак за сада то само сан.
То акомулационо језеро у Нијагари се углавном пуни са оним каналом што доводи воду, а тунел ће повећати долазак воде.
Вода из тог језера се употребљава да би се одржала максимална производња струје, јер је договором између Канаде и САД, одређено која количина воде може да се употреби, да би прелаз воде преко водопада био довољан да водопад не изгуби своју лепоту.
Starac_Foco
(--)
01. јануар 2013. у 00.55
OK gospon Stevo, izgleda da je trenutno bas tako, sad sam pogledao i zaista cijena rijetko dostize 20c/kWh, bio je tek jedan takav slučaj u decembru (a bio je i dan kad je na trenutak cijena bila vrlo negativna, čak -12c).

Ipak cijena malo cesce dostize pola cijene kWh koje dobijaju gazde vjetrenjaca pa bi, kad bi uopste bilo takvih akumulacija i pumpanja uz brdo, možda bi ipak bilo moguće da država kupuje za „samo” jedno 3 puta vise nego sto prodaje u prosjeku.

Za solarne, kao sto sam gore negdje pominjao, ne placa se kWh 80c svima. To je samo onima koji imaju 10kW ili manje na krovu, čiji je ukupni kapacitet zanemariv. Za vece instalacije na krovu je 65c dok su vece instalacije na zemlji „svega” 43c (ovih MW će biti ponavise, ja trenutno radim na 6 instalacija po 10MW).

U vezi vodurine za ono skladiste, ja ne mislim da ona dolazi onim starim otvorenim kanalom iz Welland River, ako ste na taj mislili. Čini mi se da onaj stari kanal dovodi vodu samo za Adam Beck 1, dok pumpna elektrana koristi vodu od Adam Beck 2. A ta dolazi kroz dva postojeca tunela ispod grada. Ali to je nebitno, kako god okrenes to skladiste sluzi cemu sluzi da se puni nocu a prazni danom, duvao vjetar ili ne. Nego meni se čini da mi obojica živimo vrlo blizu te akumulacije pa bi možda mogli i da se nekad sretnemo i uz casicu mucenice razbistrimo kakva nam je daljna energetska sudbina :).
CTEBA
(penzioner)
01. јануар 2013. у 01.10
Изгледа да смо близу.
Ја задњих десетак година живим у Нијагари, пре сам живео у Оквилу.
Преко недеље сам углавном грре на Брус ГС, за сада, а кад почну са Дарлингтон рехабилитацијом, вероватно ћу тамо.
wraba
31. март 2013. у 14.20
Dobro jel provalio netko u čega ovja GENIJE tura energiju ?? Kapu skidam
eco5
17. август 2013. у 18.22
Apsolutno je nemoguće da se koristi vodena para jer pri temperaturi od 800-1000C ona nije vise para nego plazma.Ako bi je koristili kao medij za ocuvanje energije onda bi taj akumulator morao da izdrzi pritisak od 10 KB,a to je nemoguće jer bi zidovi akumulatora bili toliko debeli da u njega nebi moglo stati ništa.On koristi sasvim drugi sistem,nešto slično soli ali mnogo efikasnije.Druga opcija je da se proizvodi hydrogen sa visoko temperaturnom elektrolizom.To sam prije želio raditi ali nisam imao dovoljno sredstava.Vjerovatno se unutar njegovog akumulatora nalaze boce za hydrogen koje puni pod pritiskom do 3000-4000 psi,a onda poslije toga sagorjeva hydrogen kao gorivo koje ne zagadjuje okolinu i ne proizvodi CO2.System je veoma jednostavan i moguće je napraviti mali za demonstraciju za jedno 50K.Ja još nisam od ovoga odustao,jer i da su gubici veci to se isplati posto sunce grije čitav dan i još je free.I zimi je sistem efikasan i proizvodi energiju ,samo u nešto manjoj kolicini.Ako je to što ja mislim onda on nije izumio ništa revolucionarno,al se mora priznati da dobro razmišlja kako da zaradi.Ideje su oko nas,samo ih treba realizovati.Sistem o kojem pricam je fakticki nepoderiv,i kad se stavi u pogon održavanje nebi trebalo biti skupo.Samo treba početna investicija.Nema kopanja kanala za parovode -sto je neko napisao.Samo se turbina i generator postave uz kompleks i proizvodi struja koja se transportira zicama.Ja sam savladao proces visokotemperaturne elektrolize davno,ne znam šta cekam:)
Inače sličnu stvar mozete vidjeti u sjevernim zemljama .Oni ekstra struju iz vjetrenjaca pomoću običnog niskotemperaturnog elektrolizera akumuliraju u boce od hydrogena kojeg kasnije distriburaju po domaćinstvima umjesto natural gasa.Doduse,to su samo male jedinice,al su se pokazale uspjesnima.
eco5
17. август 2013. у 18.24
Apsolutno je nemoguće da se koristi vodena para jer pri temperaturi od 800-1000C ona nije vise para nego plazma.Ako bi je koristili kao medij za ocuvanje energije onda bi taj akumulator morao da izdrzi pritisak od 10 KB,a to je nemoguće jer bi zidovi akumulatora bili toliko debeli da u njega nebi moglo stati ništa.On koristi sasvim drugi sistem,nešto slično soli ali mnogo efikasnije.Druga opcija je da se proizvodi hydrogen sa visoko temperaturnom elektrolizom.To sam prije želio raditi ali nisam imao dovoljno sredstava.Vjerovatno se unutar njegovog akumulatora nalaze boce za hydrogen koje puni pod pritiskom do 3000-4000 psi,a onda poslije toga sagorjeva hydrogen kao gorivo koje ne zagadjuje okolinu i ne proizvodi CO2.System je veoma jednostavan i moguće je napraviti mali za demonstraciju za jedno 50K.Ja još nisam od ovoga odustao,jer i da su gubici veci to se isplati posto sunce grije čitav dan i još je free.I zimi je sistem efikasan i proizvodi energiju ,samo u nešto manjoj kolicini.Ako je to što ja mislim onda on nije izumio ništa revolucionarno,al se mora priznati da dobro razmišlja kako da zaradi.Ideje su oko nas,samo ih treba realizovati.Sistem o kojem pricam je fakticki nepoderiv,i kad se stavi u pogon održavanje nebi trebalo biti skupo.Samo treba početna investicija.Nema kopanja kanala za parovode -sto je neko napisao.Samo se turbina i generator postave uz kompleks i proizvodi struja koja se transportira zicama.Ja sam savladao proces visokotemperaturne elektrolize davno,ne znam šta cekam:)
Inače sličnu stvar mozete vidjeti u sjevernim zemljama .Oni ekstra struju iz vjetrenjaca pomoću običnog niskotemperaturnog elektrolizera akumuliraju u boce od hydrogena kojeg kasnije distriburaju po domaćinstvima umjesto natural gasa.Doduse,to su samo male jedinice,al su se pokazale uspjesnima.
 Коментар Запамти ову тему!

Looking for Tassel Necklaces?
.