Дискусије : Уради сам

 Коментар
Mini hidroelektrane
srki_boy
(el.mehanicar)
12. фебруар 2010. у 16.09
Dali ko zna kakvo je stanje u Srbiji za izgradnju ovakve elektrane,znam da ima nekoliko stotina lokacija predvidjenih za to.Nego me zanima dali tu država izlazi u susret,kao sto su razne dozvole i dali EPS hoće da otkupi tu struju.Kako je to sada zakonom regulisano.Mene lično zanima nešto od oko 500kw.Kakvi su tu ulozi u pitanju.Nešto sam čuo da to kosta oko 100.000evra.Ali ipak glavno je pitanje kako se tu postavlja država.
ANTA-36
(Masinski tehnicar)
13. фебруар 2010. у 07.16
Još uvek su vodeni tokovi a i sve sto je 70cm ispod povrsine zemlje državno.Mislim da je najbolje da se obratis našim ministarstvima,zaduzenim za to.Pre toga nazoves Konzulat da bi te uputili koje bi ministarstvo bilo zaduzeno za tvoje interese.Mislim da ti je to najdirektniji put.Pozdrav
vrbapenzioner
(masinski ing.)
13. фебруар 2010. у 08.07
Anta pozdravljam,

Mislio sam da ovi sto znaju kritikovati, žele da iznesu svoje zananje, pa mislio sam njima da ustupim mjesto.

Tema , u sklopu svih vidova Alternativne energije je za pozdraviti.
Milioni KW, prolaze pored nas, a mi ne znamo da iskoristimo to.

Za početak neću puno diskutovati , evo jedna Mini Hidroelektrana koju može da ima svako selo, farma jer mi smo planinska zemlja i dovolno je iskoristiti visinsku razliku i evo struje;

http://www.youtube.com/watch?v=BumJ_5hSECY&feature=related

Ukojiko postavljac teme , kao i ostali diskutanti budu spremni za konstruktivne diskusije , idemo dalje sa daleko vise informacija.
mrBin-boy
(Little by Zlojkan)
14. фебруар 2010. у 02.42
„Nego me zanima dali tu država izlazi u susret,kao sto su razne dozvole i dali EPS hoće da otkupi tu struju.Kako je to sada zakonom regulisano.”

-Koliko sam ja nacuo o tome,bilo je par emisija na TV-u, da je dozvoljena proizvodnja za sopstvene potrebe do 50kw snage, moguća je i veca proizvodnja i EPS otkupljuje te viskove,ali cena otkupa je...tek toliko da `jedva`pokrivas svoje troskove proizvodnje.Zakonski NESMES da struju prodajes drugim licima !
-Administracija se nije promenila `ni za pedalj` od nekadasnje.
-Ako na svom imanju posedujes izvor tople vode,zakonski nisi u mogućnosti da je iskoristis za grejanje svog objekta ! ? ! Cinis time zakonski prekrsaj !?!
-Znam za primer, covek izbusio bunar od 200m,na svom imanju,20km udaljenom od BGD-a. Kvalitet vode,Fruskogorski sliv, je najslicniji kvalitetu vode Vlasinska rosa, znaci EXSTRA kvalitet. Kada je razmotrio sve dozvole i zahteve,namete i sl.,sto mu je bilo potrebno da bi krenuo u proizvodnju flasiranja vode, dosao je do zakljucka da : Od cene po 1 litru/vode,njemu ostaje samo 1 dinar,da pokrije sve troskove proizvodnje i zaradu !?!
-Imanje je pretvorio u parking za kamione slepere, a postojecu busotinu vode, iz koje voda kulja pod pritiskom,ustupa kamiondjijama za pranje kamiona !?!
-U praksi,Srpska birokratija gusi svaku inicijativu u korenu !
ANTA-36
(Masinski tehnicar)
14. фебруар 2010. у 11.26
Pozdrav i bravo za link. Mislim da bi ove „Banki” turbine bilo dobro postavljati u blizini;vrela (izvorista),da se voda ne bi mrzla u zimskom periodu,a ukombinovati ih sa solarnim panelima,koji bi u letnjem periodu nadohnadili eventuelni manjak vode. Vise sunca=manje voda na turbini ali vise energije sa solarnih panela i obrnuto. „Banki” turbine su (po meni)idealno rešenje za solarna postrojenja u zimskom periodu.
vrbapenzioner
(masinski ing.)
14. фебруар 2010. у 14.44
Anta ,
Ja polazim uvjek od onog „Uradi sam”.
Zato sam dao ovo jednostavno i obično rjesenje, koje je jeftino i primjenjivo u brskim predjelima.
Kod svih tih Mini centrala rade se male ustave-brane.
Nema veze ako zaledi jezero, voda uvjek prolazi ispod.
Znaci ako voda protice ona nikad ne zaledi, zbog molekularnog kretanja, i vidio si da nijedan brdski potok nikad ne zaledi.

Da je postavljac teme ozbiljan , i da sad razgovaramo o investiciji od 100 000 Evra, mogli bi mnogo toga da kažemo.
Ovako čini mi se , neozbiljno pa nema ni svrhe mlatiti praznu slamu.
Onaj ko želi da ulaze , on treba da zna daleko vise od nas , a mi samo sa njime da podjelimo mišljenja.
ANTA-36
(Masinski tehnicar)
15. фебруар 2010. у 01.55
Vrbo,zaboravio sam da ti kažem da je onaj moj sporet(kombinacija;drvo-ugalj sa integrisanim peletovim gorionikom direktno u lozistu),proradio pre mesec ipo dana i za sada radi vrlo zadovoljavajuce.Morao sam da mu ugradim dva izmenjivaca toplote,ali zato grejem celu neizolovanu stariju kucu sa jako starim i nepravilno rasporedjenim radijatorima a oko 90m2,uz to pece i kuva.Iskoristenje zadovoljavajuce. Na gornju krivinu rora (cunak)u delu prikljucka na kamin, mogu da držim ruku 10-20 sekundi pod najvecim opterecenjem. Kad je rasterecen mogu stalno. Uvideo sam neke greškice koje ću da (sa vremenom) poboljsam. Na kraj krajeva,još uvek je to ispitna faza. Na elektriku i elektroniku neizbezno trosi:1,5 - 2 Kw/h u 24 sata.Neki 60-ak W na sat. Znam mogao bi i to da mu obezbedim nekom dinamom na striling pogon ali bi to mislim bilo bucno.Pozdrav
srki_boy
(el.mehanicar)
15. фебруар 2010. у 07.17
Naravno da sam ozbiljan po pitanju ove teme,ne bih lupao bez veze o nekoj investiciji od 100.000 (ustedjevine),koju treba pametno uloziti i u roku od 5-6 godina to povratiti pa tek zaraditi nešto.Ima mali milion predloga šta početi u srbiji ali meni ovaj nekako deluje najsigurnije.Struja će uvek biti potrebna,pa makar dobio i dinar po kilovatu,nekad će se isplatiti.Pravo pitanje je državni odnosi prema ulagacu.
vrbapenzioner
(masinski ing.)
15. фебруар 2010. у 07.48
Mehanicar;

Izvini sto sam bio malo provokativan, jer ovdje se ljudi javljaju sa svim i svacim sto iom padne na pamet, a da nemaju pojma o cemu je rjec.

Slazem se sa tobom svi vidovi Energije su buducnost.
Receno je „ Ko nabrdu , bar imalo stoji bolje vidi no onaj pod Brdom”
Sada je pravo vrijeme , odabrati dobru lokaciju, jer svaki izvor ne daje isti Energetski potencijal.

Da nastavimo diskusiju u konstruktivnom toku.
Evo ti Studija Razvoja Energetike koja je uradjena za Vojvodinu, bas za ovaj period.

http://www.psemr.vojvodina.gov.rs/pdf08/M%205.pdf

Predlazem ti isprintaj je, jer ćeš lakse naći ono sto te interesuje.

Ako pazljivo procitas , nacices dosta interesantnih podataka za to o cemu ti razmišljas.
Volio bih da čujem od tebe , jesi li ista analizirao i imaš li ti nekih saznanja gdje bi se locirao.?
Šta si po struci, i koliko se razumijes u ovu problematiku?

Srbija , pogotovo juzni dio daje daleko vise projekata bas za Mini hidrocentrale.

ANTA-36
(Masinski tehnicar)
17. фебруар 2010. у 11.37
Ja neću da komentarisem ,već samo da ispricam pricu,a o tome šta sam doziveo u privrednoj komori u Beogradu pre 10-ak godina.
Imao sam neke parice pre 10-ak godina i potporu jedna Austriske firme i hteo da pokrenem neki biznis,sa jednom Austriskom firmom.Nešto iz masinske struke. Eto oni su verovali u mene a ja da dole obezbedim halu i radnike.U stvari;trebali smo da pravimo uslugu finalne proizvodnje za Austrijance.Kamion koji bi nam dovezao materijal bi odvezao gotove proizvode i tako u krug.
Halu sam pronasao u zakup koja je stajala 20 godina prazna a kada su trebali da je izdaju,tražili su gomolu para(kao pozlacena da je),dok nisam ih odveo na debelu vecerinku i pijankui.
Posle su tražili da zaposlim polovinu njihovih radnika cija strucna sprema ni slučajno nije odgovarala svrhi.Pogodimo se na cetrvrtinu radnika. E sada papirologija:
Odem u Pozarevac u privrednu komoru,oni sve zbunjeni njihovim neznanjem me posalju u glavnu privrednu komoru u Beograd. E sad. Tamo me uputise u neku kancelariju ,sedi lik i gricka semenke. Kaže „sedi”. Ja sednem. Kaže on;„Kaži šta oćeš”. Ja mu pojasnim situaciju. On kaže;„A šta imam ja od toga”? Ja posizeo 100% od silne zezacine,kažem „A šta ako imaš Ku..c”. On onda ladno kaže.„Pa i ti ćeš od Firme da imaš Ku..c”.
Erik_Ajdl
(mislilac)
18. фебруар 2010. у 03.59
Ovako stvari stoje u RS/BiH.

Prvo sto moras da dobijes je koncesija koju ti daje Vlada na određeni period (20 - 30 godina). U RS se placala oko 6500 evra.

Nakon toga treba da uradis idejno rjesenje (projekt) koji treba da se reviduje. Nakon revizije, i ako ti idejni projekt pokaze da ti je snaga MHE veca od 1 MW, onda moras da uradis prethodnu procjenu uticaja na zivotnu sredinu. Ako je snaga ispod 1 MW, ne moras je raditi, ali u svakom slučaju ti treba taj dokument iz Ministarstva.

Nakon toga, pocinje velika zezancija koja se zove DOZVOLE. Prvo ganjas vodoprivredne smjernice gdje ti kažu šta i kako se treba raditi. Kada dobijes to, ganjas ostale saglasnosti tipa PTT, elektroenergetska saglasnost na lokaciju, saglasnost od JP Putevi ili kako se već zove ta institucija, dozvola da možeš graditi na toj lokaciji ako tu nema nekih kulturno-istorijskih spomenika, izvod iz katastra, dozvola da ne ugrozavas ekoloski sistem ili tako nešto i mali milion nekih opstinskih dozvola.
Ukoliko ti se lokacija za MHE nalazi na teritoriji jedne opstine, onda si super prosao, jer u protivnom, sve moras zavrsavati u ministarstvima.

E, kada to sve izganjas, ganjas najbitniju koja se zove urbanisticka saglasnost.

Kada zavrsis sa dozvolama, ide izrada kompletnog glavnog projekta. Znaci, treba isprojektovati gradjevinski dio, elektrotehnicki i masinski dio. Gradjevinski dio nije problem, ali je problem u ova dva posljednja, jer moras prvo naruciti svu opremu pa tek onda početi projektovati.

Kada zavrsis to, ganjas gradjevinsku dozvolu i onda možeš početi graditi. Što se tiče elektrike, tu ti nakon svega treba dozvola za prikljucak na elektroenergetsku mrezu, t.j., dalekovod, a nakon toga opet dozvole od neke komisije sa kojom sklapas ugovor o prodaji el. energije EP.

E, sada se postavlja pitanje, ko to može sve da uradi. Moras dobro, ali bas dobro voditi racuna o firmama koje to znaju da rade. Firma mora da ima licencu od ministarstva da može da projektuje hidrogradjevinske objekte a svaki projektant mora imati svoju ličnu licencu. Ali nije sve u licencama. Ne postoji nijedna firma koja ima sve licence nego moras ugovoriti sa jednom koja će poslije ugovoriti neka od projektovanja sa drugim koje imaju licence.

Što se tiče cijena, sa 100.000 evra ne možeš ništa uraditi. Samo za projektovanje ćeš dati do 70.000 evra. Za dozvole ćeš dati oko 5000 evra. A gdje je oprema, izvodjenje radova itd?

U principu, investicija u MHE kosta od 500.000 evra pa navise.

Nadam se da sam bar malo doprinjeo ovoj temi.
Erik_Ajdl
(mislilac)
18. фебруар 2010. у 04.01
Zaboravio sam da dodam da prvo radis studiju ekonomske opravdanosti pa onda sve ostalo.
srki_boy
(el.mehanicar)
19. фебруар 2010. у 03.15
Mene lično zanima tok Resave ili Mlave,posto se to nalazi u mojoj neposrednoj blizini.Sto znači da su mi potrebne lokacije centralno-istocne Srbije.Po zanimanju sam el.mehanicar-vinkler el. motora,neko je pitao.Svestan sam da su peripetije pocev od studija izvodljivosti-raznih dozvola-izgradnje itd. veoma naporne i moram se rešiti da se hvatam u kostac sa tim.U svakom slučaju komentarisite i dalje,možda mi olaksate u nečemu,a i nekom ko bude dosao na sličnu ideju.Pozdrav
Erik_Ajdl
(mislilac)
19. фебруар 2010. у 07.26
Ono sam navodio se tiče Republike Srpske i znam da tako stvari idu a pretpostavljam da se tako stvari krecu i u Srbiji. Koliko znam, Srbija još nije krenula u konkretnu realizaciju MHE.

Što se tiče tokova i lokacija gdje su predvidjene MHE, to moras da provjeris u ministarstvu za vodoprivredu ili ministarstvu energetike, jer oni daju koncesije. Po logici stvari ministarstvo vodoprivrede je nadlezno za sve ovo, jer su oni ti koji „upravljaju” vodom, ali u RS je nešto konfuznija situacija pa postoji „sukob” između ova dva ministarstva

Uglavnom, „najlakse” je dozvole i ostalu papirologiju izganjati, ali se cuvaj firmi koje to rade, jer svi su „strucnjaci”.

Ono sto ti mogu reci je da se hidrologijom i hidrogradjevinskim projektovanjem sada vrlo mali broj ljudi bavi, jer nema vise onih velikih firmi tipa „Energoinvest” iz SA ili „Energoprojekt” iz BG (od kojeg je ostalo samo ime). Elektrika i masinstvo nisu problem, ali ovo prvo je veliki problem. Svi „macani” koji su bili neko i nešto oko HE i MHE su sada penzioneri ali sa ogromnim iskustvom koje niko ne yebe ni 2%.
ANTA-36
(Masinski tehnicar)
19. фебруар 2010. у 15.20
Bajo,za Mlavu moram da te razocaram.Bar što se tiče od Petrovca pa nadalje. Nemas ni jednu pogodnu lokaciju,niti Mlava u njenom donjem toku može da proizvede nešto struje. U letnjem periodu se Mlava (zahvaljujuci strucnjacima nestrucnim a koji su pre 30-ak godina izvrsili melioraciju mlave),pretvori u manji potok.moguće je da u Homoljskom delu ima nešto i bilo bi u Homoljskoj Klisuri mnogo lakse izvesti akumulaciono jezero.O resavi ne znam. Nisam upucen. Možda je čak i Pek idealniji od Mlave.Nemoj da se oslanjas na naše nadristrucnjake koji su ,ponavljam opustosili ovu oblast,pre 30-ak godina. Nigde oko mlave nemas kao nekada sume i livade po kilometar levo i desno od obala. Sve je još uvek golo i pusto jer su uz melioraciju napravili i komasaciju zemljista te su ljudi bili primorani da seku svoje brnike i nose drva kuci. U protivnom je bager zaravnjavao sve pred sobom. Ah još i da kažem. Nasi nadristrucnjaci su u Kalistu sproveli Vitovnicu direktno u Mlavu i umesto da su napravili kaskadu pa samo voda koja nadodje da ode u mlavu te je tim cinom preostali deo vitovnice,koja prolazi kroz još dva tri sela suv i postao smetliste.Kanali kopani za navodnjavanje u slivu Mlave su postali kanali za isusivanje. Nigde lada nigde vode od onakve lepote koja je pre 30-ak godina bila. Naravno u „Stigu” više ne pada kisa skoro nkada leti.Poznato je da suma privlaci oblake,kisu. Nema vise suma,niti kise niti vode u mlavi,na zalost.Svako dobro.
vrbapenzioner
(masinski ing.)
19. фебруар 2010. у 17.02
Mini Hidrocentrale su najjeftinije ako su skoro protocne i da koriste visinski pad, kao sto sam prikazao na gornjem Linku.
Prema tome Jug Srbije , kao i sve prema Crnoj Gori je idealan polozaj .
Evo procitaj samo koliko se planira u okolini Pirota i Dimitrovgrada.

http://www.naslovi.net/2008-04-19/danas/gradice-se-mini-hidrocentrale/645762

Ako si vezan za rodni kraj, bolje napravi Vocnjak ili neku farmu ako Vodotok Mlave nema taj potencijal, da sa malom ustavom ili branom koristis raspolizivi pad i kolicinu vode na lopaticama Turbine.
Sve ove p[odatke i studije , ukoliko si ti ozbiljan investitor možeš dobiti u Ministarstvu za Energetiku i Vodoprivredu Srbije.
Bez obzira na Porodjajne muke, na pravom si putu, a i nova vlada koja dodje sigurno će izmjeniti zakon, da bude bar kao u Sloveniji sa nekoliko dozvola koje se moraju pribaviti.
Prema tome , ako ti treba da rjesis neki tehnicki problem, možemo diskutovti, ali sve će se to naći u Elaborati koji ti mora uraditi odgovarajuca ustanova , na osnovu koje se ide dalje u proceduru.
Ni blizu to ne kosta toliko koliko gore neko izbaci iz rukava, ali sigurno nije Dzaba...

Starac_Foco
(--)
22. фебруар 2010. у 05.25
Kao neko ko se povremeno bavio MHE zadnjih 15 godina radecu za proizvodjace opreme i konsultantske firme, usudio bih se reći da je 500kW već ozbiljan objekat za diskusiju „Uradi sam” bez obzira je li ta diskusija na SC ili bilo kojem forumu. Kao sto je Mislilac fino objasnio, tebi treba pomoć nekoga ko se time bavi profesionalno da uradi razne tehnicke i ekonomske analize. 1KW instalisane snage u MHE te dodje, zavisno od mnogo faktora, od bar 700 eura pa navise (to navise može da bude i 3000 eura), pa ti vidi. Ko hoće i može da potrosi milion eura, bez cinizma, bi trebao da angazuje konsultanta sa referencama.
srki_boy
(el.mehanicar)
27. фебруар 2010. у 02.26
U pravu ste da ovo i nije tema za uradi sam,ali nije na odmet da se i ovde nešto kaže o tome.Možda u svemu tome je bolja varijanta biti ucesnik u nekoj vecoj MHE sa nekoliko procenata,kao na primer sto sada italijani planiraju na Ibru.
vrbapenzioner
(masinski ing.)
27. фебруар 2010. у 08.50
Najbolje je biti svoj gazda, zapamti to.
Svako suvlasnistvo je dobro dok je dobar gazda, ali uvjek na kraju to puca.
Prema tome nedaj pare ni u ciji dzep da on sa njima radi a ti da cekas svoj %%%.
Sa tolikom sumom u Srbiji se može svasta osmisliti da živis Fino i Lagodno...
steks
(doktor za glavu)
16. март 2010. у 17.25
vrbapenzioner
Prema tome nedaj pare ni u ciji dzep
------------------------------------------------------------

Slažem se sa vrbom. Samo jedna stvar raste u tuđim rukama.
Mada...u poznijim godinama neće ni ona uvek.
vrbapenzioner
(masinski ing.)
17. март 2010. у 12.36
Hoće ;
samo ako su to fine i njezne rucice...
Dr zaj..baji ti, docices i ti na moju granu, pa ćeš viditi kako ti je fino..
Pozz
steks
(doktor za glavu)
17. март 2010. у 22.13
vrbo, nisi valjda nešto zamerio? Nisam ti ni ja daleko od penzije :)
draxim
13. новембар 2013. у 15.56
Pozdrav!
Mogla bi se pokrenuti diskusija na ovoj temi, s obzirom da je doslo do nekih promena oko investiranja u MHE. Ministarstvo je početkom godine objavilo javni poziv investitorima, a ocekuje se još jedan krajem godine.
Ima li neko svezijih iskustava o ovoj temi?
 Коментар Запамти ову тему!

Looking for Tassel Necklaces?
.