Вести
Спорт
Селебрити
Лајфстајл
Дискусије
Кувар
Огласи
Дискусије
:
Религија
+2 / -3
-1
Jedan od načina prepoznavanja istine
cartensius
(pisac)
08. октобар 2009. у 17.12
»Istinu poznajemo ne samo
umom već i srcem.«
(B. Paskal)
Toma Akvinski, oduševljen Aristotelovom filozofijom, koga smatra najvećim učiteljem, u svojim filozofskim raspravama pominje »dvojake istine«, shvatljive i neshvatljive. Shvatljive istine mogu se dokazati, ispitati, proveriti, shvatiti, otkriti, do njih je moguće doći pomoću prirodnih nauka, iako je za usvajanje pojedinih shvatljivih istina često potreban vrlo dugačak vremenski period. Ali, kao što smo već napomenuli, vreme je na strani istine. Neshvatljive istine su iznad moći našeg ljudskog saznanja, iznad našeg razuma i poimanja (supra rationem) i njih prihvatamo verom.
Veliki broj filozofa, pa i teologa, po poreklu, istine dele takođe na: otkrivene i pronađene. Otkrivene nastaju posredstvom pisane reči i prihvatamo ih verom. Pronađene ostvarujemo istraživanjem koja vršimo u okviru prirodnih nauka.
Sećam se, da me je moj otac, još dok sam bio osnovac, pozvao da mu pomognem na imanju. Kupljenu parcelu trebalo je da ponovo izmerimo i proverimo tačnu površinu, a dobijene podatke uporedimo sa podacima u posedovnom listu. Naše merenje otkrilo je neznatnu razliku koju je moj otac prihvatio.
Imali smo prilično veliku vagu kojom smo se služili u domaćinstvu. Susedi su često dolazili da proveravaju sopstvenu težinu sa željom da saznaju pravi podatak, istinu, o svom stanju. Isto tako proveravali smo i neki kupljeni artikal, za koji smo sumnjali da nije dobro izmeren. Kupcu se obično čini da je manje dobio, a prodavac strahuje da nije više dao i tako stvorio manjak. Međutim, ovo je pojava, u procesu kupovine i prodaje, trgovine i trgovanja. Ovo je jedan primer »svatljivih istina« koje smo u mogućnosti da proverimo, a ono što želim da ovim primerima sagledamo je razmišljanje o našem predmetu, dakle o istini.
Kao što smo videli, pojedine istine merimo manjim jedinicama i metodama i tako otkrivamo i utvrđujemo njihovu istinitost. Čime ćemo i kako meriti većnost? Kako ćemo meriti vreme i prostor ili apsolutnost? Za sada takve mere nisu nam poznate, iako se proizvoljno služimo svetlosnim godinama ili nekim sličnim astronomskim merama. Postoji teorijska pretpostavka o tome koliko je stara naša civilizacija i takve postupke prihvatamo verom, ali da li postoje i koliko su stare civilizacije na drugim planetama, to kao saznanje ne možemo lako usvojiti.
Hvala dragom Gospodu Bogu, na prevelikom i divnom daru koji se zove vera, koja nam pomaže da dođemo do tako velikih saznanja do kojih »čistim umom« ne bismo nikada mogli doći. Mi smo tako mali, tako sićušni kao »skakavci zemaljski« i kao »mravi«, ali smo srećni i radosni, zbog za nas tako divnih i veličanstvenih istina, koje su nam otkrivene.
»Ako se naučne istine otkrivaju čoveku posredstvom njegovog razuma, religiozne mu se saopštavaju putem Božjih otkrivenja«. (Majkl Faradej)
+4 / -1
+3
Explorator
(komentator)
08. октобар 2009. у 17.35
Za razlicite ljude istina prestavlja razlicita pojmovanja. Covek je sklon da verujue svakoj laži i prevari samo zato što prihvata kao isyinu. Mnogi filozofiraju i samoubeđeni su da ta filozofija jedina istina koja postoji na svetu i on se ne dovaja od takve filozofske ideiologije, jer se boji da će biti zauvek izgubljen. Zato je najbolje slediti glas savesti prko koja istina se estblicira, a svaki to može znati ako ga savest ne osuđuje ili opravda.
U nekim instancama, covek ne sme ni samom sebi da veruje jer ako izabira nešto za istinu ispadne da je kraj njegovim poduhvatim propast.
Neko je rekao: Svaki put se čini coveku prav ali mu je kraj u snrt i propast.
+3 / -2
+1
knowhow
(slobodan strelac)
08. октобар 2009. у 22.36
Cartensius,
Vidim da si zadnjih desetak dana strasno opsednut istinom. U cemu je problem??? Kakve te to sumnje proganjaju???
+1 / -3
-2
Cartensius
(pisac)
09. октобар 2009. у 15.47
Poštovani Gospodine Knowhow, zadovoljstvo mi je da odgovorim na Vaše pitanje. Bilo je to jako davno, kada smo kroz naše školovanje imali razne predmete, između ostalih filozofiju, marksističke predmete, psihologiju, itd. U sećanju je ostalo mnogo toga i kroz aktivan rad kasnije to se upražnjavalo. Jedan od predmeta sa zajedničkim ciljem da se definiše i pojednostavi apstraktni pojam istine je bio glavni zadatak filozofije i religije. U uvodu Hegelove dijalektike (str. 5) stoji da filozofija »ima skoro zajedničke predmete sa religijom. Obe imaju istinu za svoj predmet, i zaista u najvišem smislu - u smislu u kome je... Ako se problem otkrivanja istine nalazi u njihovoj pozvanosti, u što ne treba sumnjati, kako će ljudi drugih saznajnih mogućnosti i životnih opredeljenja, moći da razumeju i dožive istinu? Dakle, potrebno je da se problem postojanja i delotvornosti pojma istine prikaže i na popularan način, kako zbog prosećnih umova isto tako i moralno lene inteligencije, jer i u tim slojevima postoji prikrivena želja za pronicanjem u suštinu vrednosti pojma istina.Upravo je to razlog zbog koga sam se prihvatio ovog tako velikog i teškog problema, a motivisan ničim drugim do žarkom željom i ljubavlju prema znanju, prema istini i njenom svestranom životnom značaju, u želji da joj se približim, u želji da je se dotaknem, da je upoznam i razumem, onoliko koliko je u mojoj moći, i da je, što je od svega najvažnije, prihvatim. Evo poštovani Gospodine, nadam se da ćete u ovih nekoliko redova pronaći željeni odgovor, biću marljiv i spreman da udovoljim Vašim željama izraženim krož ovakva pitanja. Ja Vas najsrdačnije pozdravljam i zahvaljujem na učešću u ovim diskusijama. Cartensius.
+1 / -1
0
knowhow
(slobodan strelac)
10. октобар 2009. у 07.56
Cartensius,
Evo mog mišljenja:
Zadatak koji si sebi zadao je previse kompleksan a po samoj prirodi reci „istina” još je uz to i apstraktan. Nadalje, posto si po prirodi analiticar (kao i ja) to još onda dodatno komplikuje tvoja razmišljanja.
Ja predlazem da zadatak koji si sebi postavio podelis na manje zadatke i da se kreces od opsteg (jednostavnijeg) i, onda, kako budes dolazio do rešenja jednostanvijih aspekata - polako komplikujes.
Smatram da prvo treba razluciti dva pojma vezano za istinu: „istina” o nečemu, kao skup znanja o nečemu, i „istinitost” - gde ljudi često kažu „istina” a misle na istinitost.
Istinitost je daleko jednostavniji pojam od istine i ja bih odmah u startu razlucio ta dva pojma: Istina je skup znanja o nečemu, tj. skup istinitih tvrdnji. Npr. kada kažemo da covek u principu ima dva oka onda je ta tvrdnja istinita. Znaci radi se o jednoj jednostavnoj i preciznoj tvrdnji koja u sebi sadrzi JEDNU ili neki manji broj izjava i recju istinitost (a često i „istina”) mi samo potvrdjujemo validnost (vrednost) te tvrdnje.
Međutim, cinjenica da covek ima dva oka daleko je od onoga sto bi neko nazvao „istina o coveku” i ovde dolazimo do kljucnog momenta:
Moje je vidjenje stvari da ljudi (ukljucujuci i tebe) kad kažu reč „istina” oni ustvari (verovatno nesvesno) koriste tu reč kao sinonim za pojam „sva znanja” tj. skup svih znanja o nečemu.
Npr. skup svih znanja o coveku bi ukljucivao, pored onog vidljivog (visina, tezina, broj ruku, delovi tela...) i ono apstraktno, pa čak, za danasnjeg coveka i nepoznato: kako je covek nastao, zašto je tu, kuda „ide” posle smrti, šta je dusa... i, ako sada pojam „istina” zamenimo pojmom „sva znanja i informacije” onda se pojam istine o coveku se svodi na pojam svih znanja i informacija o coveku. Nazalost, tu postoje dva problema: Prvo, nauka coveka još uvek istrazuje i dolazi do novih spoznaja tako da niko ne može da tvrdi da danas znamo sve o coveku (tj. da znamo „istinu”) kad smo svesni da će se sutra saznati još nešto. Drugo, svaki pojam, predmet ili osoba može da se sagleda sa BESKONACNO MNOGO aspekata tako da je nemoguće definisati nešto sto bi mogli nazvati „apsolutno sve informacije o...” sto dovodi do zadljucka da ne postoji ni APSOLUTNA ISTINA.
Moja ti je preporuka: U traganju za istinom, ili još bolje, za apsolutnom istinom - biće ti lakse ako to svoje traganje shvatis kao traganje za svim mogućim znanjima i informacijama o nečemu. Nazalost, posto se stvari mogu sagledati sa beskonacno velikog broja stanovista, isto tako postoji i beskonacan broj informacija o stvarima koje su predmet proucavanja - tako da je nemoguće sagledati CELU istinu o bilo cemu, tj. to znaci i da je APSOLUTNA ISTINA nedokuciva (jer je, kao sto već rekoh, i broj aspekata neogranicen.
Moj ti je savet da prestanes traziti apsolutnu istinu iz dva razloga:
Prvo, nećeš je naći jer predstavlja beskonacan broj manjih istina o nečemu, tj. beskonacan broj informacija (zbog beskonacnog broja aspekata sa kojih se stvari mogu sagledati);
Drugo, nije ti ni potrebna u prakticnom zivotu - npr. za nas je bitno da jabuka može da utoli glad, sto je samo jedna od beskonacnog broja istina o jabuki, ali sve ostale istine za većinu ljudi u vecini situacija nisu bitne.
Šta će ti (apsolutna) istina? Možda samo pokusavas da saznaš šta se desava posle smrti? Na zalost, covek još uvek ne moze da dokaze da posle smrti ima još „nešto” tao da pojedincu preostaje jedino da nagadja, nada se ili veruje, masta... ali cemu?
+0 / -1
-1
Cartensius
(pisac)
13. октобар 2009. у 13.04
Postovani Gospodine Knowhow, veoma sam zadovoljan sto sam u Vama pronasao ozbiljnog sagovornika, cenim Vase mišljenje i Vas predlog. Upravo to tako i radim, zbog suzenog prostora ne mogu da prikazem celokupan studij a nebih zeleo da se forum previse optereti ovim pitanjem. Ovo su samo mali fragmenti koje prezentujem, sve u cilju da ljudi makar toliko cuju i budu informisani o ovom predmetu. Već nekoliko dana sam otsutan, imam vrlo malo vremena da pratim ovaj forum, ali usput, kad god se ukaze neka prilika iskoristim je. Imao bih još stvari za koje sam sebe zaduzio da Vam odgovorim, nadam se da ću po povratku da to ispunim. Pozdrav, Cartensius.
Looking for PomPom Keychains?
Изаберите државу:
Аустралија
Аустрија
Босна и Херцеговина
Велика Британија
Европска Унија
Канада
Немачка
Сједињене Америчке Државе (САД)
Србија
Француска
Холандија
Хрватска
Црна Гора
Швајцарска
Шведска
Ћирилица |
Latinica
|
English
© Trend Builder Inc. и сарадници. Сва права задржана.
Terms of use
-
Privacy policy
-
Маркетинг
.