Дискусије : Религија

 Коментар
Da li 3. zapovest vazi u Novom Zavetu?
Iles
(radnik)
06. октобар 2009. у 18.26

3. zapovest glasi:
2. Moj 20, 7. Не узимај узалуд имена Господа Бога својега; јер неће пред Господом бити прав ко узме име његово узалуд.

Moje pitanje je sledeće:
Da li ova zapovest vazi danas za nas?
Da koristim termin, koji su diskutanti na prosloj (vrlo uspesnoj) temi (da li je Isus ukinuo Subotu) koristili: Ova zapovest nije OBNOVLJENA...

Znaci pitanje je da li vazi ili ne?
Ako vazi, zašto vazi, kad u Novom Zavetu ova zapovest nije ponovljena (obnovljena) ni jednom.

Ako ne vazi, zašto ne? Ko je to ukinuo i kad?

Nadam se da će komentari biti isto toliko mudri kao u prosloj diskusiji.

Bozji blagoslov želim svim ucesnicima
hugenot1
(Profesor)
06. октобар 2009. у 20.18
Sasvim je jasno šta nameravas, Iles...
Ne radi se o tome da podcenjujemo bozje zapovesti. Sami Adventsiti bi ti rekli da postoji moralni zakon i ceremonijalni zakon. Po nama - kada kažem mi, mislim na pravoslavce, i protestante - moralni zakon i dalje postoji a ceremonijalni je ukinut. Tu nastaje razlika: Adventisti smatraju da Subota spada u moralni zakon a mi smatramo da spada u ceremonijalni...
E sada, da li zaista mislis da će neko na ovom forumu odstupati od svoje teologije? Mogu da ti kažem sa 100 po 100 sigurnosti: Niko neće !
Adventisti će ostati adventisti, Pravoslavci će biti Pravoslavci a Protestanti će biti Protestanti i dalje...Znaci krenuo si sa veoma jalovim poslom, unapred znaš da nećeš nikoga ubediti.
Ono sto bi mogao da uradis, je da nadjes neku temu gde bi Pravoslavci, Protestanti i Adventisti ( i oni su Protestanti ali na margini) nasli zajednicki interes.
PrivatPolicyS
06. октобар 2009. у 20.50
HALLLLOOOO kolega! nije problem nikakvog ubeđivanja ni u šta! ovde je Iles otvorio temu pa oni koji su poznavaoci te TEOLOGIJE neka izađu i lepo sve to analiziraju na bazi Biblije.

Nije kulturno a nit je vaspitano kada neko postavi ovde temu u kojoj se traži nečija vera da se analizira ovaj minusićima je sakrije isto kao na njihovom forumu što rade brisanjem.

Kolega, ti si pametan i vaspitan čovek, profesor! tako? nije mi jasno zašto si stao na stranu i braniš bratiju? da nisi ti umislio da si im advokat?

Ako misliš da si prozvan ili da se to i na tebe odnosi, zašto ti lepo blago meni ne demantuješ i dokazuješ drugačije jer to nije tako?
Kolega pismen si, tako? act as one, thanks.
Freelances
(slobodan strelac)
06. октобар 2009. у 21.37
Burazeru Policy, druže, comrade...
Jedni kažu: vazi a drugi : ne vazi. I šta sada? Da li će neko da se pridruzi suparnickom taboru? To će da se desi na kukovo leto kako ti lepo slikovito umes da kažeš. Dokazi? biblijski? pa jedni i drugi „dokazuju” iz Biblije. Prema tome, vodi ti lepo strumpfetu na veceru i mani se price.
Regulus_Gavrilo
(Signal from Heaven)
07. октобар 2009. у 01.53
3. zapovest glasi:
2. Moj 20, 7. Не узимај узалуд имена Господа Бога својега; јер неће пред Господом бити прав ко узме име његово узалуд.
___

Потписујем сваку једну реч.
iles
(radnik)
07. октобар 2009. у 17.20

Hugenot ti kažeš:
Sasvim je jasno šta nameravas, Iles...

Ne znam na šta mislis, ali imao bih jedno pitanje za tebe:
DA li ti smatras da je Subota Bozija zapovest, ili samo deo ceremonijalnog zakona.

Razumem da ti Subotu shvatas kao ceremonijalan zakon koji je ukinut.

Ali voleo bih da dobijem odgovor na ovo.

A ako si shvatio da 3. zapovest i dan danas vazi, onda želim da te pitam: zašto da se odnosimo drugacije prema 4. zapovesti?

JA sam primetio da je 3. zapovest spomenuta samo u starom zavetu i to želim da podelim sa drugima, a ocekujem isto tako da i drugi podele sa mnom ono sto ja nisam primetio.

Hvala unapred
REGULUS_GAVRILO
(Signal from Heaven)
07. октобар 2009. у 18.08
У почетку без Жртава.

Тако видимо да је Празник бесквасних хлебова, као и Пасха, установљен заувек, пре него што је између Бога и Израела склопљен Стари завет. Останимо доследни том ставу пошто нам противници кажу да се те уредбе о Пасхи и Данима бесквасних хлебова налазе у Мојсијевом закону. Наш одговор на ту опаску је да су оне постојале још пре Мојсијевог закона и да су пренете у Нови завет, што их чини обавезним и у данашње време. Нарочито обратите пажњу на то да у почетку није било жртава (уредби о храни и пићу) везаних за ове дане. Проверите Књигу пророка Јеремије 7:22-23. Ти дани нису постали институција зарад жртава, као што неки имају погрешну представу. Свети празници су спомени - два пута се јасно каже да је то њихова сврха! Где у Библији јасно налазимо да су Суботе спомени? (Погледајте и Трећу књигу Мојсијеву 23:24).

Као и сами празници, Субота је постојала пре Мојсијевог закона. Она је била освечена Господу још пре него што је преко Мојсија дао Свој закон у Старом завету! Када је дошао Мојсијев закон са својим уредбама о приношењу зртава и понуда у јелу и пићу, те жртве и понуде су постављене привремено - до Христа! Неке су се одржавале свакодневно, неке само седмицном Суботом, а неке сваког првог дана у месецу. Било је и жртава које су се приносиле на сваки свети празник у години. Али добро обратите пажњу на чињеницу да где год налазимо жртве и понуде у јелу и пићу које су установљене на свете празнике, налазимо да су везане и за седмичну Суботу.

Поглавље у Мојсијевом закону, у коме су жртве и понуде додате годишњим празницним данима, додаје их и седмичном празнику (Шабату). Стога се аргумент да жртве укидају свете празнике једнако односи и на Суботу! Ако је по том аргументу укинуто једно, онда мора бити укинуто и друго.

ПРИПОВЕДНИЦИ НЕДЕЉЕ КАО ДАНА ОДМОРА ТВРДЕ ДА СЕ ТИМ ЖРТВАМА УКИДА СУБОТА,...ШТО МИ ОПБРГАВАМО! ЗАШТО? Субота је постојала још пре него што су те Жртве додате Израеловим законима. Исти је случај са Светим празницима! И они су постојали пре Мојсијевог ритуалног закона!
Regulus_Gavrilo
(Signal from Heaven)
07. октобар 2009. у 18.16
Приношење жртава у седмичну суботу.

Погледајмо четврту књигу Мојсијеву 28. Прво, жртве паљенице (огњене жртве) су се приносиле из дана у дан, „ујутру и увече”. Друго, у 9. и 10. стиху видимо да се сваке Суботе зртвовало месо и пиће. Треће, стихови 11-15 говоре о жртвама на „млад месец”, када почињу нови месеци по Светом календару. Затим од 16. стиха до краја 29. поглавља налазимо годишње празнике. Знамо да су ове понуде Богу у месу и пићу - жртве паљенице - само слика будуће Христове жртве и знамо да су укинуте. Но, да ли је тиме укинуто седам дана у недељи? ДА ЛИ ЈЕ УКИНУТА СЕДМИЧНА СУБОТА? Да ли су укинути први дани „младина” (почетни дани месеци)? СВЕ ТО У БОЖЈИМ ОЧИМА НИЈЕ УКИНУТО ! Стога нису укинути ни годишњи празници Господњи!

Жртве у Старом завету представљају прототип Христове жртве. Оне су уведене са Мојсијевим законом са којим су и нестале. Али, дани у које су се приносиле те жртве нису никакав прототип Христове жртве, нити су дошли са Мојсијевим законом, као што са њим нису ни нестали! ЊИХ ЈЕ ОБАВЕЗНО ЗАУВЕК СВЕТКОВАТИ! ЈЕР ЈЕ СУБОТА СПОМЕН, као што су то и Свети празници!
moca77
(Obozavalac)
07. октобар 2009. у 18.17
Iles polako, znaš kako kaže jedna poslovica „ne treba prodavati kozu medveda pre nego sto ćeš ga ubiti”.

Koriscenje Bozijeg imena uzalud, kunjenje u Boga i psovanje Boga ne može biti ceremonijalna zapovest i kao takva mora da je negde obnovljena u novom Zavetu. Kao sto sam znaš i kao sto si sam rekao obnavljanje subotnje zapovesti, ili zapovesti o obrezivanju, praznicima, žrtvama, zavetima i ostalim ceremonijalnim zakonima nemas nigde obnovljene u novom Zavetu, nego bas naprotiv imaš direktne stihove koji govore da su ukinuti. Dok su sve ostale moralne zapovesti obnovljenje u novom Zavetu, pa između ostalog i ona o uzaludnom koriscenju Bozijeg imena. Ako te interesuje mogu ti citirati celokupni moralni zakon iz novoga Zaveta, za sada evo ti samo ono sto si tražio:

МАТ 5:33-35 Још сте чули како је казано старима: не куни се криво, а испуни што си се Господу заклео.
A ja vam kažem: Ne kunite se nikako! Ni nebom jer je prijestolje Božje. 35Ni zemljom jer je podnožje njegovim nogama. Ni Jeruzalemom jer grad je Kralja velikoga!
Jak.5:12 Prije svega, braćo moja, ne zaklinjite se ni nebom ni zemljom, ni ikojom drugom zakletvom. Vaše „da” neka bude „da”,i „ne” - „ne”, da ne padnete pod sud.

Iles
(radnik)
08. октобар 2009. у 06.48
Moca77 ako sam te dobro razumeo, ti želiš da odgovoris na pitanje koje sam postavio Hugenot - u redu.
Nisam razumeo onu ilustraciju sa medvedjom kozom... ali dobro...

Nemam ništa protiv da idemo polako (ja se nigde ne zurim).

KAo prvo, razumem da si ti (znaci svojim tumacenjem), znaci TI stavio Subotu, koju je BOg posvetio i naredio u 4. zapovesti da se drzi, zajedno sa svim ceremonijalnim zakonima.

E, to vidis, ne razumem.

Odkud to???

Istovremeno kažeš: polako, kad sam ja u isti kos stavio 3. i 4. zapovest, koje su pisane - PRSTOM BOZIJIM.

Ja znam i ne morzs da mi citiras iz NZ da je ceremonijalni zakon prestao posle Hrista.

Kao drugo, ja sam juče napisao jedno sire objašnjenje i pitanja, ali kad sam hteo da postiram, sve je nestalo. Zato sam ponovo napisao kracu verziju, koja je ova gore.

Znam da se nalazi u Mat 5.33 nešto slično, ali mislim da nije to 100% 3. zapovest.

No, javicu se kasnije, a do tada, ako može komentar na moj komentar..
Hvala
moca77
(Obozavalac)
08. октобар 2009. у 14.04
 Iles: „ Moca77 ako sam te dobro razumeo, ti želiš da odgovoris na pitanje koje sam postavio Hugenot u redu.”

•replika : Da odlično si me razumeo, ako se ljutis onda mi oprosti. Znaš nije lako odgovarati ljudima koji u startu prekrse zapovest o ljubavi a cepidlace o suboti non-stop vecito otvarajuci nove teme o istoj. Ti si nov na ovoj diskusiji pa ne znaš da je ona često bombardovana tim temama. Pošto sam ja osetio da je Hugetu već mrsko da odgovara, onda kažem ja po koju i suprotno. A kada ja odgovorim nekome onda se obično javi veci broj adventista komentarisuci moj post i bez obzira na to još mi nije palo na pamet da im uputim slični komentar koji si ti meni uputio, jer svakog sagovornika treba postovati.

 Iles : « Nisam razumeo onu ilustraciju sa medvedjom kozom... ali dobro... »

•replika : Nisi razumeo ili nisi zeleo da razumes ? Mislim da ti ipak nisi glup a protiv ljudskog egoa već ne mogu da se borim.

 Iles : « Nemam ništa protiv da idemo polako (ja se nigde ne zurim) »

•replika : Odlično sto imaš vremena, ja ga nemam toliko, ali biće mi drago da krenemo polako, deo po deo, ne zurimo nigde.

•Iles : « KAo prvo, razumem da si ti (znaci svojim tumacenjem), znaci TI stavio Subotu, koju je BOg posvetio i naredio u 4. zapovesti da se drzi, zajedno sa svim ceremonijalnim zakonima.
E, to vidis, ne razumem.
Odkud to???„

•replika: Hajmo polako. Prvo moras da shvatis da su deset zapovesti kao sto kažu Jevreji rezume, ili sazete Torine zapovesti. U samoj Tori imaš mnogo zapovesti i te zapovesti zovemo Zakon. U zakonu su izmesane moralne i ceremonijalne zapovesti. Ceremonijalne zapovesti su kao sto i sam znaš i kakao sto ti logika sama govori na primer zakoni o žrtvovanju, prilozima, danima ociscenja, obrezanja, praznika, mladina, subota, zakoni o ishrani i drugo. Moralne zapovesti su zapovesti o odnosu između ljudi i Boga i duznoj ljubavi. Tako da imaš moralne zapovesti van sazetih zapovesti koji su ljudi numerisali i nazvali ih deset zapovesti, jer izraz « deset zapovesti » nemas nigde u Bibliji. Tako primera radi zapovest koja određuje šta treba da radi vlasnik vola koji je ubo namerno ili nenamerno drugog vola ili coveka je moralna zapovest a ne nalazi se u sazetih deset zapovesti.

Imaš moralne zapovesti u Tori koja kaže voli bliznjeg i voli Boga koje apsolutno zasluzuju da se nadju u sazetim zapovestima, ali se tamo ipak ne nalaze :
Зато љуби Господа Бога свог из свега срца свог и из све душе своје и из све снаге своје... (5.Мојсијева 6:5) …. Не буди осветљив, и не носи срдњу на синове народа свог; него љуби ближњег свог као себе самог; ја сам JHVH... (3.Мојсијева 19:18 )

Pa onda u ceremonijalnim zakonima koji definisu praznike, mladine i subote ( 1 Дн. 23:31 2 Дн. 2:4 2 Дн. 8:13 2 Дн. 31:3 Нем. 10:33) imaš samo jednu zapovest koja se nasla u deset sazetih zapovesti. Naravno da su mladine i praznici bili isto toliko vazni kao i subota, čak je i obrezivanje bilo važno isto kao sedmicna subota, pa se obavljalo subotom (ako osmi dan padne u subotu).

Na sve to adventisti će reći da je subota moralna zbog toga sto ju je Bog dao pre greha sto je smesan komentar. Prvo pre greha NIJE DATA ni jedna zapovest iako su zapovesti POSTOJALE. Tek na Sinaju Bog obelodanjuje zapovesti, tako da ljudi pre Sinaja nisu imali zakon: РИМ 5:13 Јер гријех бјеше на свијету до закона; али се гријех не примаше кад не бјеше закона;

A i danas se ne prima greh od zakona za one koji nisu u zakonu, nego u Hristu.

•Iles : « Istovremeno kažeš: polako, kad sam ja u isti kos stavio 3. i 4. zapovest, koje su pisane - PRSTOM BOZIJIM. »

• replika : Naravno da to nije isti « kos ». SVE moralne zapovesti iz sazetih deset zapovesti su obnovljene u novom Zavetu do tancina zato što su moralne. Subota nije nigde obnovljena a Pavle za subotu (i ostale stvari) kaže da je ceremonijalna ovde :

2:16 Да вас дакле нико не осуђује за јело или за пиће, или за какав празник, или за младине, или за суботе;

Eee, tô vidis Apostol Pavle stavlja u isti kos, mada adventisti zbog svoje prorocice tu prave selekciju. Za njih jelo i pice i subote su moralni a mladine i praznici ceremonijalni, sto je neposteno. Jer jedino tako adventizam ima osnovu za postojanje u suprotnom je bespotreban. Kasnije možemo o picu hrani da raspravljamo da ne bude sada previse.

Adventisti takođe kažu da Pavle ne misli na sedmicne subote, nego na praznicne subote koji padaju u subotu. Ali to je smesno. Te tri poredjane reci : « PRAZNICI, MLADINE, SUBOTE » se pominju na vise mesta u starom Zavetu kao sto rekoh u ( 1 Дн. 23:31 2 Дн. 2:4 2 Дн. 8:13 2 Дн. 31:3 Нем. 10:33). Praznici padaju dakle JEDNOM GODISNJE i mogu da padnu i u subotu a i ne moraju, mladine padaju JEDNOM MESECNO i one mogu da padaju u subotu, a subote padaju naravno SVAKE SEDMICE. Jasno je da je Pavle mislio na svakosedmicne subote, a ne tamo neke subote koje padaju jednom godisnje to jevrejski rabini jako dobro znaju. Mladine praznici i subote dakle spadaju u jednu istu kategoriju.

Ali isti taj stih u Kolosanima se i na drugom mestu pominje, tacnije pominje se u Galatima 4:10 Гледате на дане и мјесеце, и времена и године.

Obrati paznju : dani znace subote, meseci ukazuju na mladine i godine sinjifikuju praznike, sve tri stvari spadaju u jedan isti tip. Pogledaj i stih u РИМ 14:5.

•Iles : « Ja znam i ne morzs da mi citiras iz NZ da je ceremonijalni zakon prestao posle Hrista. »

• replica: Onaj ko se obrezuje duzan je drzati ceo zakon ; onaj ko svetkuje subotu, duzan je svetkovati mladine i praznike. To kaže i nas sagovornik Gavrilo i to jeste ispravno i posteno, ali on se sluzi necim što se zove izvrtanje logike tako da po njemu na kraju ispada da trebamo drzati i subote i mladine i praznike iako je to po Apostolu Pavlu zavrseno i bilo je samo senka Onoga koji će doći.

•Iles : « Znam da se nalazi u Mat 5.33 nešto slično, ali mislim da nije to 100% 3. zapovest.”

• replica: Pa koja je ako nije treca ? U Tori na drugom mestu piše ne kuni se imenom Mojim krivo i zna se da se i to odnosi na takozvanu treću zapovest, možda ti tako bolje zvuci. Ne uzimaj imena mojega uzalud, ili ne kuni se imenom mojim krivo je jedno isto. Samo je raspored reci u pitanju. A Isus kaže ne samo da se Bogom ne kunemo krivo, nego da se ne kunemo nikako i nicim. I to se odnosi na treću zapovest, mislim da je potpuno jasno.

•Iles : « No, javicu se kasnije, a do tada, ako može komentar na moj komentar..
Hvala„

• replica: Naravno, puno pozdrava !
Cartensius
(pisac)
08. октобар 2009. у 16.46
Pošto nisam teolog, obično izbegavam komentare koji mogu da stvore polemiku iz koje nije lako izaći. Ne mislim da polemika nije korisna, naprotiv, ona pomaže da se pojedine nejasnoće razjasne i usklade, ali ima neke razlike u doktrinama između verskih pravaca, kao što su neki već primetili i napomenuli, da će, bez obzira na dokaze koje druga strana daje, ostati pri ranijim ubeđenjima, svako po svome, svako na svome. Zbog toga i mislim da je beskorisno polemisati o stvarima, koje su npr. temelji jedne denominacije. Evo konkretnog primera, sa napomenom da nemam nikakve zle namere prema pripadnicima ili samoj organizaciji Pentekostalaca. Dakle, kako polemisati sa njima i ubeđivati ih da se sila Svetoga Duha ne manifestira u njihovoj zajednici i da glasololija nije prisutna među njima. Kako polemisati sa Katolicima u vezi tradicije, itd. U našem Pravoslavnom kalendaru, između ostalih zapisan je „Simbol Vere” i „DESET BOŽIJIH ZAPOVESTI”. Znači, one su još uvek na broju i snazi. Ne slavi se ili svetkuje nedelja zato što je ciklus dana poremećen ili promenjen, nego zato što je Gospod Isus Hristos u nedelju vaskrsnuo. Nije razlog Pravoslavnih Hrišćana što ne svetkuju subotu zato što je subota postala deo nekog ceremonijalnog zakona, tj. promenila mesto sa Deset Zapovesti i prešla u ceremonijalni i zbog toga je rasprava po ovom pitanju beskorisna. Naravno, istine radi to pitanje se može postaviti, ali neka to urade kompetentne ličnosti, postojeće vođe crkava tj. denominacija. Svako za sebe može lično da preispita izvesne stvari, međutim, najčešći problem je taj što se mi poveravamo našim vođama da nas vode i uče a mi sažvakano prihvatamo. Oni iz Bereje behu plemenitiji...jer svaki dan istraživahu, rekli bismo proveravahu. Ali nekada nemamo vremena za to, nekada nemamo volje za to, nekada smo pod tolikim uticajem da ne možemo se od njega odlepiti koliko god da nam se rasvetljuje ona druga strana koju uopšte ne želimo zbog predrasuda ili nečeg drugog da saslušamo, još manje prihvatimo. Ja se lično u svakom proveravanju služim raznim načinima i vrlo sam zadovoljan, npr.:
Dobro isčitam tekst koga želim proveriti i utvrditi njegovu verodostojnost koristeći sve što imam dostupno i pri ruci, bez pristrasnosti i sasvim objektivno. Onda koristim poznatu metodu, tzv.
dijalektičko-materijalističku, zatim Biblijsku metodu ili način, pre čitanja, najpre jedna usrdna molitva Bogu i Duhu Svetome u Hristovo ime da mi rasvetli to što čitam i uputi na pravi put a to je istina.
Nakon toga vodim razgovore sa ljudima kojih interesuje isti predmet i slušam njihove komentare. Tako se dođe do iscrpne informacije o željenom predmetu a to donosi veliko zadovoljstvo. Cartensius.
iles
(radnik)
09. октобар 2009. у 12.06
Za moca77: Kao prvo, hvala na opsitrnom odgovoru. Nisam ocekivao tako detaljan odgovor. NEmam ništa protiv da procitam sve sto si komentarisao, ali nedostatak ovako dugackog komentara je da se malo udaljavas od teme, bar po mom mišljenju, jer prelazis na 4. zapovest i ceremonijalni zakon.
Ne ljutim se sto odgovaras na pitanje koje sam postavio Hugenoti, ali (ako on nije tvoj brat sijamski blizanac) mislio sam da mi covek objasni svoju misao. Ono sto sam ja napisao, najbolje ja znam šta sam hteo da kažem.

Prvo bih te pitao o ovom: „Znaš nije lako odgovarati ljudima koji u startu prekrse zapovest o ljubavi a cepidlace o suboti” ... stvarno ne razumem.
Kao ni ono za medvedjom kozom; stvarno ne razumem. I zato ne razumem zašto spominjes moj ego i mislis da se pravim lud. KAd kažem da ne razumem, onda govorim istinu; šta ja imam od toga da lažem?
Želim da te pitam: Koju sam ja to zapovest o ljubavi prekrsio, dok me za to krivis? Citao sam ponovo svoj komentar, ali ne vidim u cemu je problem.

NE mogu da komentarisem ceo tvoj odgovor, jer bi otisli jako daleko od teme.
Što se tiče vremena, nisam rekao da imam puno vremena, nego da nemam ništa protiv da polako idemo i pokusamo da razumemo jedan drugog, a to je razlika.
Radi se isto tako i o prioritetu. Ako vidim da ima smisla da komuniciramo, ja ću ukrasti malo od spavanja i napisati komentar.

Kažeš: „U samoj Tori imaš mnogo zapovesti i te zapovesti zovemo Zakon. U zakonu su izmesane moralne i ceremonijalne zapovesti”

Odgovor: Ovo je za mene nešto novo. Zar tora nije isto sto i 10 zapovesti?

Kažeš: „Tako da imaš moralne zapovesti van sazetih zapovesti koji su ljudi numerisali i nazvali ih deset zapovesti, jer izraz « deset zapovesti » nemas nigde u Bibliji.”

Odgovor: Prvo: Ko su ti ljudi koji su „sazeli” zapovesti i nazvali ih 10 zapovesti? Zar nije Bog svojim prstom napisao svih 10 (recenica) i dao ih Mojsiju?
Drugo: Ti sam, u istom pasusu koristis naziv 10 zapovesti, tako da ne znam zašto je problem da se koristimo tim izrazom. A ako nećeš tako, onda može i ovako:
Kako to da prihvatas RECENICU: ne gradi sebi lika rezana... pa onda RECENICU: ne uzimaj uzalud ime moje... i Postuj oca i majku... a ne prihvatas ove RECENICE, koje su između ove dve zadnje: Secaj se dana od odmora da ga svetkujes?

Da li sam sad jasniji, ili mislis da je Bog, kada je dao Mojsiju 10 zapovesti( izvini na izrazu), izmesao svoju volju kao mesanu salatu i tako je dao svom narodu.
Bog nije Bog haosa, nego Bog reda.

To sto si napisao posle toga, je o Suboti i o hrani, ali o tome se ne radi u OVOM postu, tako da ne bih da odlazim od teme, ali kratko mogu da kažem, da ti u vezi toga imaš poseban način na koji si izmesao i podelio stvari.

Objasni mi ovo: „Prvo pre greha NIJE DATA ni jedna zapovest iako su zapovesti POSTOJALE.”

Meni to lici na kontradiktornost. JEr odakle zapovesti, ako su, kako kažeš postojale?

Sve u svemu, zadovoljstvo mi je da diskutujem sa tobom, iako se (u ovoj temi) malo slazemo.
MOzda bi bilo bolje da suzimo pogled na 1 ili 2 stvari, mislim da ćemo bolje moći da zadržimo fokus svi.

Hvala na komentaru.
Iles
(radnik)
09. октобар 2009. у 12.15
Cartensius
Razumeo sam šta mislis i mogu da pratim tvoje misli. Mislim da, ako su komentari razumni, a pod tim podrazumevam komentare koji su u dobroj nameri, da ipak možemo biti inspirisani tekstovima i komentarima drugih, ako to nisu copy/paste - tekstovi.
Znam da je problematično dirati u nečije temelje, ali ipak mislim da ako se držimo principa koji si i sam naveo, da proucavamo kao braca u Veriji, da možemo dobiti Bozjih blagoslova.

MOgu navesti samo kratak primer:Ap. Pavle kada je govorio o vaskrsenju mrtvih, govorio je ljudima koji su verovali nešto sasvim suprotno. Rekao im je: Ako nema vaskrsenja mrtvih, uzalud dakle vera nasa (drugim rečima: pa šta mi ustvari i pricamo o hrišćanstvu?). E sad: oni koji su hteli da slusaju i razmišljaju, mogli su da nauce puno.
Ne želim da nekog od nas upoređujem sa apostolima, ali ako koristimo biblijske čitate, i koristimo Bozju reč, mislim da možemo doći do istih rezultata. Meni je cilj da ljudi uvide istinu, koja biblija sadrzi. Meni nije cilj da tresnem „keca” na sto, kao kad igramo karte i kažem: evo vam, sve sam vas pobedio.

Vera biva od propovedanja - kaže biblija.

Pozdrav i hvala na tvom komentaru.
PrivatPolicyS
09. октобар 2009. у 16.05
Kolega Iles vidim plusići ti krase post! vidim da si pismen i da mudro biraš reči! vidim i da poznaješ Biblije ali ne vidim nit razumem zašto nema te odgovora ni na jedno pitanje koje vam postavljam??

Dali je to znak da vi takvo štivo ne studirate? dali je to znak da takva pitanja vas ne interesuju jer su beznačajna ili je to što vas nisu naučili pa ne poznajete i nije vam jasna ISTINA?

Kolega vidi sada kako padaju minusiću od tih ih zabavišta što nisu dorasli ni za kakve diskusije.

Ovako
Kolega Iles ako imate principa kako ovde govorite? i ako želite da diskutirate proučavajući i analizirajući vašu veru ne razumem zašto toliko ljubaznih reči u vetar a ono što ja pitam mudro zaobilazite?

„Kolega ša bi sa vašim supeoritetom koji ovde niste u stanu pokazali”?
Poela vam maca superiornost? bacate li superiornost u vodu?

Vidi kolega ja još uvek čekam da se vi uljudite i uredite pa da mi pokažete tu vašu superiornost kada vam citiram Biblijski stih. Kolega Iles i bez vaših TEHNIKALIJA ljubaznih reči, nego „KRATKO” jasno i glasno da se sve dobro razume.


veran
(planinar)
10. октобар 2009. у 00.01
Moca:
Pa onda u ceremonijalnim zakonima koji definisu praznike, mladine i subote ( 1 Дн. 23:31 2 Дн. 2:4 2 Дн. 8:13 2 Дн. 31:3 Нем. 10:33) imaš samo jednu zapovest koja se nasla u deset sazetih zapovesti. Naravno da su mladine i praznici bili isto toliko vazni kao i subota, čak je i obrezivanje bilo važno isto kao sedmicna subota, pa se obavljalo subotom (ako osmi dan padne u subotu).

Odgovor:

Moca,
da li ti mislis da se Bog zbunio pa Su8botu slučajnio naopisao u ,moralni zakon.

Ili pak mislis da si ti pametniji od Boga pa ćeš Mu ti pokazati kako i gde treba da bude Subota?

Naše nije da mastamo o Bozjem zakonu, nego da ga prihvatimo takvoga kakav jeste.
Bog je Subotu po svojoj odluci i svom i zboru uvrstao u moralni zakon, pa ko siti sxada da pricas kojekakve gluposti da je između svih ostalih, samo 4. zapovest ceremonijalna. Do takvog zakljucka ni dete ne nbi doslo. Umesto da izviodis price koje nemaju nikakve osnove, radije slusaj šta Bog kaže.
----------

Na sve to adventisti će reći da je subota moralna zbog toga sto ju je Bog dao pre greha sto je smesan komentar. Prvo pre greha NIJE DATA ni jedna zapovest iako su zapovesti POSTOJALE.

Odgovor:
Moca,

Ako je za tebe smesan logican ko9mentar, to je tvoj problem ali za mnioge nije.
Drugo, šta to znaci: „Prvo pre greha NIJE DATA ni jedna zapovest iako su zapovesti POSTOJALE?

Šta kažeš, pre greha nije data ni jedna zapovest?
Pogresio si.
A zapovest o zabrani kodiscenja polod aod Drveta od poznanja dobra i zla,kada je ona data?
Posle greha?
------------------

Tek na Sinaju Bog obelodanjuje zapovesti, tako da ljudi pre Sinaja nisu imali zakon:

Odgovor:
Moca, da li ti znaš šta govoris>
Da nije kod tebe ono: ”usta govore od suviska srca?„

Ako pre Sinaja nije postojao zakon,na osnovu čega je Kajin znao da je kriv sto je ubio brata?

Moca, molim te razmisli o ovome.
Ako nije bilo zakona pre Sinaja, na osnovu čega je Bog
okrivio i unistio predpotopni sve?

Može li neko biti kriv za ono sto mu niko nije rekao ne čini?

Moca, kako ti razumes ovu biblijsku izjavu:

”A zamlja se pokcari pred Bogokm,
napuni se zelmlja B E Z A K O N J A„.

РИМ 5:13 Јер гријех бјеше на свијету до закона; али се гријех не примаше кад не бјеше закона;
Veran
(planinar)
10. октобар 2009. у 00.36
Moca:
Pa onda u ceremonijalnim zakonima koji definisu praznike, mladine i subote ( 1 Дн. 23:31 2 Дн. 2:4 2 Дн. 8:13 2 Дн. 31:3 Нем. 10:33) imaš samo jednu zapovest koja se nasla u deset sazetih zapovesti. Naravno da su mladine i praznici bili isto toliko vazni kao i subota, čak je i obrezivanje bilo važno isto kao sedmicna subota, pa se obavljalo subotom (ako osmi dan padne u subotu).

Odgovor:

Moca,
da li ti mislis da se Bog zbunio pa Subotu slučajnio naopisao u moralni zakon>

Ili pak mislis da si ti pametniji od Boga pa ćeš Mu ti pokazati kako i gde treba da bude Subota?

Naše nije da mastamo o Bozjem zakonu, nego da ga prihvatimo takvoga kakav jeste.

Bog je Subotu po svojoj odluci i svom izboru uvrstao u moralni zakon, pa ko si ti sada da pricas kojekakve gluposti da je između svih ostalih, samo 4. zapovest ceremonijalna. Do takvog zakljucka ni dete ne bi doslo. Umesto da izvodis price koje nemaju nikakve osnove, radije slusaj šta Bog kaže.
----------

Na sve to adventisti će reći da je subota moralna zbog toga sto ju je Bog dao pre greha sto je smesan komentar. Prvo pre greha NIJE DATA ni jedna zapovest iako su zapovesti POSTOJALE.

Odgovor:
Moca,
Ako je za tebe smesan logican komentar, to je tvoj problem ali za mnioge nije.
Drugo, šta to znaci: „Prvo pre greha NIJE DATA ni jedna zapovest iako su zapovesti POSTOJALE?

Šta kažeš, pre greha nije data ni jedna zapovest?
Pogresio si.
A zapovest o zabrani koriscenja polod Drveta od poznanja dobra i zla,kada je ona data?
Posle greha, ili pre?
------------------

Tek na Sinaju Bog obelodanjuje zapovesti, tako da ljudi pre Sinaja nisu imali zakon:

Odgovor:
Moca, da li ti znaš šta govoris?
Da nije kod tebe ono: ”usta govore od suviska srca?„

Ako pre Sinaja nije postojao zakon,na osnovu čega je Kajin znao da je kriv sto je ubio brata?
Šta mislis, kako se nije osecao krivim kada je ubio srnu ili deugu zivotinju, nego samo coveka?

Moca, molim te razmisli o ovome.
Ako nije bilo zakona pre Sinaja, na osnovu čega je Bog
okrivio i unistio predpotopni sve?

Može li neko biti kriv za ono sto mu niko nije recemno, ne čini?

Moca, kako ti razumes ovu biblijsku izjavu:

”A zamlja se pokvari pred Bogom,
napuni se zemlja B E Z A K O N J A„.

Moca, ako nemas vere, imaš li imalo logike?
Kako može da postoji BEZASKONJE tamo tgde ne postoji zakon?
Ili, pak mislis da je Bog krivo okrivio predpotopni svet?
Vidis Moca da tvoje rezonovanje, ne samo da se ne slaze sa Biblijom, nego ne slaze se ni sa zdravom logikom.
-------------

Vro je dobro sto si naveo Pavlovu izjavu:

РИМ 5:13 Јер гријех бјеше на свијету до закона; али се гријех не примаше кад не бјеше закона;

A šta mislis o ovome: ”Jer gde nema zakona nema ni prestupa.„ Rim. 4,15. Pa na osnovu Pavlovih reci, posto je Bog okrivio ljude za bezakonje, da li su oni imali ili nisu imali zakon?
Ako nisu imali, Bog je pogresio sto ih je nazvao bezakonicima.
Isto tako pogresno je sto je unistio ljude zbog prestupa zakona ”koji nije postojao„. Da li je tako Moca?

Nemoj slediti svoj instikt, umesto toga slusaj Boga.

Sve najbolje
PrivatPolicyS
10. октобар 2009. у 01.06
Kolega SDA (seven day adventist) a šta misliš ako i u tu tvoju Pavlovu Bibliju piše da je „UKINUTO PRVO DA SE POSTAVI DRUGO”! ukino vam je taj veliki praznik SUBOTU da postavi drugo koje SDA (seven day adventist) ne priznaju niti poštuju zato što njima JEHOVINA Biblija ništa ne znači, nit nešto SDA znači da smišljaju LAŽ kako bi svedočili duh neistine u 28 paragrafa.


Konstatacija
SDA (seven day adventist)
Gospode Gospode pa svetkovali smo SUBOTE za veliki praznik!

Bež od mene Sotono! SUBOTA je ukinuta jer se nisi setio njena znaka! zato eto ti se postavi drugo al ni to ne poštuješ.
PrivatPolicyS
10. октобар 2009. у 01.10
...a da kolega SDA(seven day adventist) zašto robuješ SUBOTI kada je ukinuta jer je SJEN baš nako kako je i napisano?
Hoš colega da ti ja citiram iz te SDA Pavlove Biblije?

moca77
(Obozavalac)
10. октобар 2009. у 13.13
Iles: „Kao prvo, hvala na opsitrnom odgovoru. Nisam ocekivao tako detaljan odgovor. NEmam ništa protiv da procitam sve sto si komentarisao, ali nedostatak ovako dugackog komentara je da se malo udaljavas od teme, bar po mom mišljenju, jer prelazis na 4. zapovest i ceremonijalni zakon.
Ne ljutim se sto odgovaras na pitanje koje sam postavio Hugenoti, ali (ako on nije tvoj brat sijamski blizanac) mislio sam da mi covek objasni svoju misao. Ono sto sam ja napisao, najbolje ja znam šta sam hteo da kažem.”

•replika: Iles, sasvim je jasno da ciljas na subotu, stoga se uopste ne odaljavam od teme a nadam se da si razumeo moj odgovor vezan za treću zapovest. Ako zaista želiš mišljenje Hugenota otvori novu temu i nazovi je „samo za Hugenota” i on će ti odgovoriti; inače on i ja se slazemo po ovom pitanju.

Iles : « Prvo bih te pitao o ovom: „Znaš nije lako odgovarati ljudima koji u startu prekrse zapovest o ljubavi a cepidlace o suboti” ... stvarno ne razumem.
Kao ni ono za medvedjom kozom; stvarno ne razumem. I zato ne razumem zašto spominjes moj ego i mislis da se pravim lud. KAd kažem da ne razumem, onda govorim istinu; šta ja imam od toga da lažem?
Želim da te pitam: Koju sam ja to zapovest o ljubavi prekrsio, dok me za to krivis? Citao sam ponovo svoj komentar, ali ne vidim u cemu je problem. »

•replika : Ti mene možeš ubediti da ne razumes, ali šta će ti to kada Boga ne možeš ubediti On vidi sve. Nije bitno šta će ljudi da misle o tebi (iako si jako providan) nego je bitno šta misli Bog. Jer ako si kod Boga ispravan, onda nećeš imati potrebu da se pravis lud i naivan. Izvini na ovome ali tako ja vidim stvari.

Iles : « NE mogu da komentarisem ceo tvoj odgovor, jer bi otisli jako daleko od teme.
Što se tiče vremena, nisam rekao da imam puno vremena, nego da nemam ništa protiv da polako idemo i pokusamo da razumemo jedan drugog, a to je razlika.
Radi se isto tako i o prioritetu. Ako vidim da ima smisla da komuniciramo, ja ću ukrasti malo od spavanja i napisati komentar. »

•replika : Ok, nema problema.

Iles : « Kažeš: „U samoj Tori imaš mnogo zapovesti i te zapovesti zovemo Zakon. U zakonu su izmesane moralne i ceremonijalne zapovesti”

Odgovor: Ovo je za mene nešto novo. Zar tora nije isto sto i 10 zapovesti?

•replika : Ne nije, Tora nisu samo 10 zapovesti, Tora je ceo Zakon. Tora je sastavljena od svih pet Mojsijevih knjiga.

Iles : « Kažeš: „Tako da imaš moralne zapovesti van sazetih zapovesti koji su ljudi numerisali i nazvali ih deset zapovesti, jer izraz « deset zapovesti » nemas nigde u Bibliji.”

Odgovor: Prvo: Ko su ti ljudi koji su „sazeli” zapovesti i nazvali ih 10 zapovesti? Zar nije Bog svojim prstom napisao svih 10 (recenica) i dao ih Mojsiju?
Drugo: Ti sam, u istom pasusu koristis naziv 10 zapovesti, tako da ne znam zašto je problem da se koristimo tim izrazom. A ako nećeš tako, onda može i ovako:
Kako to da prihvatas RECENICU: ne gradi sebi lika rezana... pa onda RECENICU: ne uzimaj uzalud ime moje... i Postuj oca i majku... a ne prihvatas ove RECENICE, koje su između ove dve zadnje: Secaj se dana od odmora da ga svetkujes?
Da li sam sad jasniji, ili mislis da je Bog, kada je dao Mojsiju 10 zapovesti( izvini na izrazu), izmesao svoju volju kao mesanu salatu i tako je dao svom narodu.
Bog nije Bog haosa, nego Bog reda.„

•replika : Prvo ljudi nisu sazeli zapovesti nego ih je Bog sazeo, ljudi su samo numerisali te zapovesti i nazvali ih prva, druga, treca… Drugo u deset zapovesti nemas deset recenica kao sto ti kažeš, nego ih imaš vise. Prvu i drugu zapovest primera radi bez problema možeš da spojis i da od njih dobijes jednu zapovest a možeš da podelis , drugu, treću i četvrtu i da od te tri zapovesti dobijes sest ili vise.

Bog dakle nije izmesao svoju volju kao zelenu salatu. Bog je dao Zakon Jevrejima i oni su ga morali drzati celog, znaci sve stavke, naredbe i uputsva sto postoje u pet Mojsijevih knjiga. Zakon naravno ima svojih podela, kao sto su obredni, ceremonijalni, moralni i dr. Ali Zakon je sav bio bitan a ne samo 10 zapovesti. Šta mislis da li sve moralne zapovesti izvan 10 zapovesti nisu bitne, kao sto su voli Boga(3.Mojsijeva) i voli bliznje(5. Mojsijeva) i drugo? Da li to znači da te zapovesti nećemo drzati samo zato što nisu pobrojani u 10 zapovesti? Ljudi koji insistiraju samo na deset zapovesti obično ih povrsinski shvataju.

Sada bih polako presao na srz problema. Adventiste buni kako možemo razdvojiti ”ne uzimaj uzalud ime„, ”postuj oca„, od recenice ”secaj se dana„.
Tu moramo znaci shvatiti da je Hristov zakon nešto mnogo, mnogo, mnogo vise od pukih 10 zapovesti. Hristov zakon se ne ispunjava samo spoljasnjom formom, zato je Hristov zakon SAMO MORALAN a ne i ceremonijalan.

To ja nisam ništa izmislio. To ja sâm nisam ništa razdvojio. To nije moje mišljenje ili neka moja religija ili moja nekakva religiozna metafizika. To su jasne reci Apostola Pavle u Kolosanima 2:16 i sličnim stihovima. Ti sam ako si iskren(ne znam koliko vremena si imao kontakt sa adventistima) već bi trebao da se pitas zašto adventisti beze od tih stihova kao djavo od krsta.

Iles: ”To sto si napisao posle toga, je o Suboti i o hrani, ali o tome se ne radi u OVOM postu, tako da ne bih da odlazim od teme, ali kratko mogu da kažem, da ti u vezi toga imaš poseban način na koji si izmesao i podelio stvari.
Objasni mi ovo: „Prvo pre greha NIJE DATA ni jedna zapovest iako su zapovesti POSTOJALE.”
Meni to lici na kontradiktornost. JEr odakle zapovesti, ako su, kako kažeš postojale?„

•replika : E dobar si, ti i ja sve vreme govorimo o suboti a ti insistiras navodno kako to nije tema. Temu o hrani i picu nisam zeleo sada da nacinjem.
Dalje, ja nisam ništa izmesao, to su reci Apostola Pavla :
РИМ 5:13 Јер гријех бјеше на свијету до закона; али се гријех не примаше кад не бјеше закона;

Greh je bio do zakona sto znači da pre nije bilo zakona. I onda na kraju stiha Pavle direktno kaže da se greh nije primao, JER NIJE NI BILO ZAKONA. To nisu moje reci, nego reci Apostola Pavla svidjalo se to tebi ili ne. Moralne zapovesti su oduvek postajele i uvek će postojati, ali pre greha nisu bile potrebne biti ZVANICNO obelodaljene, kao Tora, jer su se prirodno ispunjavale i postovale. Procitaj post koji ću da napisem Veranu o tome ću govoriti detaljnije.

Iles: ”Sve u svemu, zadovoljstvo mi je da diskutujem sa tobom, iako se (u ovoj temi) malo slazemo.
MOzda bi bilo bolje da suzimo pogled na 1 ili 2 stvari, mislim da ćemo bolje moći da zadržimo fokus svi.
Hvala na komentaru.„

•replika : I meni je bilo zadovoljstvo diskutovati sa tobom, mislim da bi ovim trebali zakljuciti ovu diskusiju, barem za sada.
Puno pozdrava!
moca77
(Obozavalac)
10. октобар 2009. у 14.03
-Veran: „Moca: Pa onda u ceremonijalnim zakonima koji definisu praznike, mladine i subote ( 1 Дн. 23:31 2 Дн. 2:4 2 Дн. 8:13 2 Дн. 31:3 Нем. 10:33) imaš samo jednu zapovest koja se nasla u deset sazetih zapovesti. Naravno da su mladine i praznici bili isto toliko vazni kao i subota, čak je i obrezivanje bilo važno isto kao sedmicna subota, pa se obavljalo subotom (ako osmi dan padne u subotu).
Odgovor:
Moca, da li ti mislis da se Bog zbunio pa Su8botu slučajnio naopisao u ,moralni zakon.
Ili pak mislis da si ti pametniji od Boga pa ćeš Mu ti pokazati kako i gde treba da bude Subota?
Naše nije da mastamo o Bozjem zakonu, nego da ga prihvatimo takvoga kakav jeste.
Bog je Subotu po svojoj odluci i svom i zboru uvrstao u moralni zakon, pa ko siti sxada da pricas kojekakve gluposti da je između svih ostalih, samo 4. zapovest ceremonijalna. Do takvog zakljucka ni dete ne nbi doslo. Umesto da izviodis price koje nemaju nikakve osnove, radije slusaj šta Bog kaže.”

.

•replika: Nadji mi stih gde piše da su 10 zapovesti moralne? Prvo sam izraz « moralne » ne postoji nigde u Bibliji. To je samo u nasem srcu zapisano šta je moral a šta ceremonija. Jevreji na primer ne prave veliku razliku između morala i ceremonija, jer je njima Tora bila data celokupna a ne samo 10 zapovesti. U Tori imaš mnogo moralnih zapovesti koje su izvan 10 zapovesti, i te moralne zapovesti su okruzene ceremonijalnim. To je tako dato, to nije nikakva « zelena salata » kako rece Iles, jer sve ima svoju simboliku. A sam Apostol Pavle za subotu kaže da je ceremonijalna u Kolosanima i sličnim stihovima koje po obicaju vesto izbegavas, znaci to ja nisam ništa izmislio. Ti nije da se ne slazes sa mnom, nego se ne slazes sa Pavlom. Znam da tebe buni onaj Boziji prst i kamen, ali seti se šta je bilo ispisano na pesku u Novom Zavetu i zašto bas na pesku.

.

-Veran : « Ako je za tebe smesan logican ko9mentar, to je tvoj problem ali za mnioge nije.
Drugo, šta to znaci: „Prvo pre greha NIJE DATA ni jedna zapovest iako su zapovesti POSTOJALE?
Šta kažeš, pre greha nije data ni jedna zapovest?
Pogresio si.
A zapovest o zabrani kodiscenja polod aod Drveta od poznanja dobra i zla,kada je ona data?
Posle greha?
Tek na Sinaju Bog obelodanjuje zapovesti, tako da ljudi pre Sinaja nisu imali zakon:
Odgovor:
Moca, da li ti znaš šta govoris>
Da nije kod tebe ono: ”usta govore od suviska srca?„
Ako pre Sinaja nije postojao zakon,na osnovu čega je Kajin znao da je kriv sto je ubio brata?
Moca, molim te razmisli o ovome.
Ako nije bilo zakona pre Sinaja, na osnovu čega je Bog
okrivio i unistio predpotopni sve?
Može li neko biti kriv za ono sto mu niko nije rekao ne čini?
Moca, kako ti razumes ovu biblijsku izjavu:
”A zamlja se pokcari pred Bogokm,
napuni se zelmlja B E Z A K O N J A„.
РИМ 5:13 Јер гријех бјеше на свијету до закона; али се гријех не примаше кад не бјеше закона;

.

•replika: Dobro je sto si napomenuo plod drveta dobra i zla. Bog je dao savet ili uputstvo ili zakon ako ti vise odgovara, da se taj plod ne dira.
I GDE JE SADA TAJ ZAKON O DRVETU PITAM JA TEBE ? GDE JE ?
Nema ga ? Zašto ga nema ? Pa zato što JEDNOM PREKRSEN, ZAUVEK PREKRSEN. Tako je to sa Gospodnjim zakonima. Zato su svi ljudi odjednom nasledili Adamov i Evin greh, zato što je « zakon o drvetu » zauvek prekrsen. I 10 zapovesti su takođe zauvek prekrsene . Jer ko prekrsi zakon gine. Za coveka je nešto drugo moralo da se uradi da ne bi bio zauvek izgubljen. Hrist je morao biti žrtvovan da bi Isus postao nas Zakon po principu prihvatas Hrista ili ne. Ali do Isusove žrtve bilo je sedam zaveta koji su sluzili da nas nekako održe do Hrista, sedam zaveta ili sedam Bozijih pokusaja da spase coveka, koje je sve covek prekrsio. ALI ZADNJI HRISTOV SAVRSEN ZAVET NE MOžE COVEK DA PREKRSI JER TAJ ZAVET NE ZAVISI OD COVEKOVIH ZASLUGA, NEGO OD HRISTOVIH , PA NAM OSTAJE HOćEMO LI GA PRIHVATITI ILI NE.
A evo zaveti koji su zauvek prekrseni : Prvi je edemski( drvo poznanja, gen 1-2), drugi adamski(gen3), treci Nojev(gen6-9), četvrti Avramov(gen12-22), peti Mojsijev(ex19-40), sesti deutoronomic( peta mojsijeva 27-33) i sedmi danidic(2sam7).
Oćeš li se sada vracati na neki od ovih zauvek ponistenih zaveta, ili ćeš prihvatiti Hristov zavet koji se bazira na Njegovim zaslugama. Pazi Hristov zakon je nešto mnogo vise od Adamovog ili Avramovog ili Mojsijevog. Onaj ko se vraca na stare zauvek ponistene zavete gubi onaj Hristov savrsen zavet koji se ne bazira na covekovim zaslugama, nego na Bozijim.
Pozdrav !”
iles
(radnik)
10. октобар 2009. у 17.08
moca77 želim da ti kratko odgovorim, mislim da s eneces ljutiti.
U nekim stvarima se slazem sa tobom, ali neke ne razumem niti mogu da te pratim.
Izvini za pogresnu formulaciju oko tore, pisao sam na brzinu sa posla, pa se nisam dobro izrazio. NAravno da je tora isto sto i svih 5 knjiga Mojsijevih a ne 10 zapovesti, kako sam napisao. Moja greška.
Hteo sam da kažem da je za mene bilo novo da je u 10 zapovesti izmesan ceremonijalni i moralni zakon, ali sam te pogresno razumeo.
koristio sam rwec „recenica”, ali bez uspeha, jer ti kažeš da 10 zapovesti imaju vise od 10 recenica. JA to znam, ali sam mislio da ako formulaciju koja se zove 3. zapovest i formilaciju u 5. zapovesti prihvatas, zašto mislis da je ukinuta 4 formulacija.
Mislim da se dobro razumemo.
Nemoguće je, po meni, da je Bog bio tako neprecizan i ubacio jednu ceremonijalnu zapovest u sred ostalih 9(ili koliko od tih 10 ti mislis da su moralne), kada je to napisano u 2, Moj 20, 2-17.

Slazem se da u Tori ima i ceremonijalnih i moralnih zapovesti, ali objasni mi jedno (nadam se da ne bezis od ovoga, obzirom da si napisao: „mislim da bi ovim trebali zakljuciti ovu diskusiju, barem za sada.”):
Kada čitaš 2. Moj 20, 2-17 da li možeš nešto izbaciti, odnosno reći da ne vazi, dok za ostalo kažeš da vazi?

Da li ti ovaj tekst smatras jednom CELINOM.
JA ga tako razumem, a za Kol. 2.16 možemo drugi put.

Slazem se (verovao ili ne) i sa sledećom izjavom: „Tu moramo znaci shvatiti da je Hristov zakon nešto mnogo, mnogo, mnogo vise od pukih 10 zapovesti. Hristov zakon se ne ispunjava samo spoljasnjom formom, zato je Hristov zakon SAMO MORALAN a ne i ceremonijalan. ”

ALI..

Iako je tačno da Isus kaže: novu vam zapovest dajem.. da ljubite jedan drugoga, Isus nije rekao:

UMESTO SUBOTE novu vam zapovest dajem...

Isus je naprotiv rekao da ni jedna titla nije ukinuta, nego sve vazi i zato Isus ispunjava Bozji zakon i nas poziva na isto.
Šta vise, Isus kaže: Ljubite i Neprijatelje svoje, pa prica o milostivnom samarjaninu, i pita: ko je tvoj bliznji, pa onda govori knjizevnicima i farisejima u Mat 23.23: teško vama... jer dajete desetak od najsitnijih stvari, ali izostavili ste ono sto je NAJVAZNIJE.

Ali razumi da to Isus nije dao UMESTO Subote niti UMESTO bilo koje druge od 10 zapovesti, već PORED već postojecih zapovesti.
Zašto je onda Isus drzao Subotu? Zašto je rekao da ni jedna titla neće biti ukunuta?
Toliko op tome.

Želim samo da te pitam o jednoj stvari, koju si napisao malo dole: „Nema ga ? Zašto ga nema ? Pa zato što JEDNOM PREKRSEN, ZAUVEK PREKRSEN. Tako je to sa Gospodnjim zakonima”

kao i ovo: „I 10 zapovesti su takođe zauvek prekrsene . Jer ko prekrsi zakon gine”

To nikako ne razumem, ne znam da li Veran razume...

I još jedno: Odakle ti ovo: „A evo zaveti koji su zauvek prekrseni : Prvi je edemski( drvo poznanja, gen 1-2), drugi adamski(gen3), treci Nojev(gen6-9), četvrti Avramov(gen12-22), peti Mojsijev(ex19-40), sesti deutoronomic( peta mojsijeva 27-33) i sedmi danidic(2sam7).”

To nikad nisam čuo. JE li to tvoj zakljuvak, ili imaš neki tekst iz biblije?

Hvala na odgovoru, možda ću tvoriti novu temu, al bi voleo kad bi isli po nmanje stvari, jer mi je teško da odgovoaram na toliko raznih elemenata.

Bozje blagoslove želim i tebi i drugima.
moca77
(Obozavalac)
10. октобар 2009. у 17.33
Iles ne bezim niodcega, već slabo imam strpljenja da kuckam velike tekstove, ali eto ponekad nekoga ispostujem do kraja. . Neki drugi put možemo opet da se unesemo u neku temu, ali da napravimo pauzu, može, jer mislim da je dosta toga receno. A već sam ti govorio kako može subota da bude ceremonijalna iako se nalazi u takozvanih deset zapovesti. I zašto da ne; pogledaj na primer 3.Mojsijevu 19 glavu, postoje mnogo lepe moralne zapovesti a u istoj glavi postoje i ceremonijalne zapovesti o žrtvovanju i ostalo, imaš dosta sličnih primera. Zašto tu ne pitas kako je moguće da su moralne i ceremonijalne zapovesti izmesane? To meni nije nikakav problem. Uostalom Pavle je jasan u Kolosanima da je subota ceremonijalna isto kao i mladine i praznici, to nisam ja izmislo to piše u novom Zavetu.
I da, zapovesti jesu prekrsene za svagda a tamo kaže ko u jednom sagresi kriv je za sve i gine pred dva ili tri svedoka. Zavet jeste prekrsen. A ti hoćeš li reći da si bezgresan i da nisi nikad pogresio? Adam je samo jednom pogresio, ali to ga nije spaslo od smrti...Ali tu je novi Zavet, da ne duljim sad...Laku noc ako sad lezes:)
veran
(planinar)
11. октобар 2009. у 17.39
Moca,
hvala ti sto si tako lepo odgovorio na moj komentar.
Tako i treba da bude, svako od nas iznese ono sto zna
i šta veruje, pa niko ne motra da usvoji tudje mišljenje ako
mu ne odgovara.

Da pogledamo neke misli iz tvoga odgovora:

U Tori imaš mnogo moralnih zapovesti koje su izvan 10 zapovesti, i te moralne zapovesti su okruzene ceremonijalnim.

Odgovor:
Moca, potpuno se slazem sa prvim delom ove tvoje izjave.
U Tori se nalaze najmanje četiri vrste zakona:

1. Moralni, Dekalog ili 10 Bozjih zapovesti, zovi ga kako hoćeš.

2. Ceremonijalni zakon o obrezanju, žrtvama, svestenstvu i godisnjim praznicima.

3. Pošto je Izrailujski narod tek bio oslobodjen iz ropstva,
nisu imali gradjanske zakone, sudije, policiju, zatvore i slično, Bog
je preko Mojsija dao gradjanske zakone. „Oko za oko, zub za zub”,
ako nekoga ubije živince, šta da se radi sa robovima itd.
Mi danas o takvoom zakonu ne brinemo, to je domen države.

4. Bog je dao i zdravstvene zakone, kako treba da se ljudi hrane, održavaju higijenu i žive da bi bili zdravi.

Slazem se sa tobom, da su samih 10 zapovesti u Tori vise puta ponovljene, ali uvek se jasno vidi da se radi o Dekalogu, a ne o ostalim zakonima.

Međutim, u cemu nisi u pravu, da su zapovesti Dekalog okruzene ceremonijama.

Dobro je da shvatis, da je Bog postaviio granicu odvajanja ovih zakona, a ne covek. Sve obredne ili ceremonijalne zapovesti Bog je saopštio Mojsiju i on ih je zapisao u knjigu.
Knjiga sa tim zakonima cuvana je izvan kovceka zaveta.
Svi starozavetni obredi, žrtve, jela, godisnji praznici su deo obrednog zakona, a nisu deo Dekaloga.
Nije nam potrebno da zato pitamo Jevreje, slusajmo šta je Bog učini,
a on je Dekalog odvojio od svih drugih zakona.

Za razliku od svega toga, Bog lično piše Dekalog, i gotovog i napisanog predaje Mojsiju. Mojsije ga je samo primiao, a nije ništa pisao.

Dekalog je napisan na plocama, sto ukazuje na njeguvu venu primenu,
a ceremonijalni zakon napisan je u knjigu.
Dekalog je pisao Bog, a obredni, Mojsije.
Zato dekalog je Bozji zakon, a obredni, Mojsijev.

Bog je po svojoj zamisli i izboru, Subotu ukljucio u Dekalog,
10 zapovesti, a nije rekao Mojsiju da ga napise u knjigu sto je za druge zakone upravi tako rekao.

Nigde u Bibliji ne nalazimo da je Dekalog simbol icega.
Ali Obredni zakon pun je simbola.

Obredni zakon, ceremonijalni, nasao je svoje ispunjenje u Hristu, a Dekalog, nije, jer on nikada nije ni bio simbol Isusa Hrista.

Bog nije ovlastio ljude da po svome nahodjenju kasape Njegov zakon i da ga dele kako oni misle da bi ga trebalo deliti.
Bog je lično dao Dekalog kao celinu, i to je dovoljno za one koji traže istinu.

A kad Pavle govorio o praznicima (zapamti da govori u mnozini) o jelima, picima i subotama, nemamo potrebe da o tome filozofiramo,
i pitamo se šta to znacui, Pavle je lepo sam objasnio:

„Koje je sjen onoga sto scase doći, a telo je Hristovo.”

Ocito je da Pavle govori o starozavetnim odbredima,koji i jesu bili sjen Hristove žrtve, a da ne misli na Subotu, jer ona i nije nikada bila sjen ničega, nego sam Bog je u 4. zapovesti objasnio da je ona uspomena na stvaranje, uspomena na ono što se desilo kad greha još nije ni bilo i kad Spasitelji nije ni trebao da dodje.
---------------------

Odgovor:

Ako pre Sinaja nije postojao zakon,na osnovu čega je Kajin znao da je kriv sto je ubio brata?
Moca, molim te razmisli o ovome.
Ako nije bilo zakona pre Sinaja, na osnovu čega je Bog
okrivio i unistio predpotopni sve?
Može li neko biti kriv za ono sto mu niko nije rekao da ne čini?
Moca, kako ti razumes ovu biblijsku izjavu:

„A zamlja se pokcari pred Bogokm,
napuni se zelmlja B E Z A K O N J A”.
РИМ 5:13 Јер гријех бјеше на свијету до закона; али се гријех не примаше кад не бјеше закона;

•replika: Dobro je sto si napomenuo plod drveta dobra i zla. Bog je dao savet ili uputstvo ili zakon ako ti vise odgovara, da se taj plod ne dira.

Odgovor:
Moca, nije do mene i tebe da resimo da li je zabrana koriscenja ploda od Drveta znanja dobra i zla, zapovest ili nekakav savet.
Cinjenice potvrdjuju. Zbog prestupa te zapovesti Adam i Eva izgubili su prvi dom, isterani napolje, popstali su goli, i posledice su se nizale.
Vidis da to nije bio savet, nego jasna Bozja zapovest.
Akad bismo sada sve to analizirali, dosli bi do zakljucka da su skoro sve iz Dekalog prestupili.
------------

I GDE JE SADA TAJ ZAKON O DRVETU PITAM JA TEBE ? GDE JE ?

Odgovor;
Smesan si sto tako pitas. Pa eno ga u zapiovesti: „Ne pozeli ništa sto je tudje”. „Postuj oca i mater...”. Da li su Adam i Eva slusali i postovali svoga Stvoritelja? Itd.
------------------

Nema ga ? Zašto ga nema ? Pa zato što JEDNOM PREKRSEN, ZAUVEK PREKRSEN. Tako je to sa Gospodnjim zakonima. Zato su svi ljudi odjednom nasledili Adamov i Evin greh, zato što je « zakon o drvetu » zauvek prekrsen.

Odgovor:
Moca, ti si mi simpatican i dobar decko (covek).
Samo imaš nekakve posebne sakljucke pa me zanima gde si ih naucio?
Pre svega nije tačno da je jedan zakon jednom prekrsen zauvek prekrsen.
Čak i onoj koji je prekrsio zakon, ako se pokaje i poveruje, dobija oprostenje. A njegov prekrsaj nije uticao na zakon, zakon je ostao bez mane. Tako ako sam ja prestupio nekakvu zapovest, to svakako se ne odnosi na tebe, ti ipak možeš biti poslusan Bogu, a ja ću snositi posledice, kao i Adam, zbog svoga prestupa.

Na nesresu, slazem se sa tobom da smo od Adama nasledili njegovu gresnu prirodu, jer nam nije ni mogao dati ono sto ni sam nije imao, odnosno sto je i sam izgubio.
-----------
I 10 zapovesti su takođe zauvek prekrsene .

Odgovor:
Moca, ma nisu se zapovesti same prekrsile, nego ih je neko prekrsio.
Zato i jeste receno: „Koj dusa sagrewsi ona će umreti”.
Ako neko odbacuje , ne priznaje i krsi Bozji zakon, to ne znači da ti i ja treba isto da cinimo, mi, ako hoćemo možemo živeti po Bozjoj volji i u tome za nas zakon nije prekrsen
Slazem se da drzanejmz akona ne zasluzuje spasenje, nego ga prima verom kroz Isusa Hrista, ali zakon i dalje ostaje kakv je i bio.
Spaseni verom ne ostaju u bezakonju, nego žive zivotom novorođenja.

Moca, preskocio si najvaznije pitanje koje pobija tvoju tvrdnju da pre Sinaja nije postojao Bozji zakon:

Moca, molim te razmisli o ovome.
Ako nije bilo zakona pre Sinaja, na osnovu čega je Bog
okrivio i unistio predpotopni sve?
Može li neko biti kriv za ono sto mu niko nije rekao da ne čini?
Moca, kako ti razumes ovu biblijsku izjavu:

„A zamlja se pokcari pred Bogokm,
napuni se zelmlja B E Z A K O N J A”.

Ako nije bilo zakona, otkrud bezakonje?
Tekst iz Rimljanima ne odgovara na postavljeno pitanje.

РИМ 5:13 Јер гријех бјеше на свијету до закона; али се гријех не примаше кад не бјеше закона;

Vidis Moca, ovaj tvoj odgovor je suprotan tvojoj tvrdnji.
Ti si izjavuio da pre Sinaja nije bilo zakona.
Ja tvrdim da je postojao zakon.
Jer da nije postojao, Kajin ne bi znao da je pogresio.
Bog ne bi bio pravedan sto je unistio pretpotopni svet koji je , prema Bozjem zakljucku gresio, a nije ni znao da gresi, jer kako ti rece gde nema zakona nema ni greha.
Upravo zbog toga sto je zakon postojao, Bozji sud nad pretpotopnim besakonicima je opravdan.

Sve najbolje
 Коментар Запамти ову тему!

Looking for Tassel Necklaces?
.