Helicobacter pylori infekcija koja uzrokuje više od 90% ulkusa (čireva) dvanaesnika i do 80% ulkusa želuca, danas se vrlo lako i jednostavno može dijagnosticiratiUočiti, odrediti bolest.. Za grupu pacijenata mlađih od 45 godina, bez teških, tzv. „alarmantnih” simptoma, dijagnostički se postupak može provesti već u ambulanti opće medicine jednom od neinvazivnih dijagnostičkih metoda. U slučaju pozitivnog nalaza preporuča se provesti terapiju infekcije. Uspjeh terapije kontrolira se također neinvazivno, prvenstveno se koristeći jednostavnim i bezbolnim ureja izdisajnim testom (puhanjem).

Kako se otkriva HP infekcija?

Dijagnostički postupci za otkrivanje HP infekcije svrstani su u dvije skupine:

•invazivni (pregled sa sondom)- endoskopski pregled uz ciljano uzimanje uzoraka (biopsija - brzi test ureaze, histologija ili kultura),
•neinvazivni. (pregled bez sonde)- metode koje otkrivaju prisutnost HP
1. puhanjem - dokazivanjem aktivnosti bakterijeJednostanični mikroorganizmi koji imaju tri osnovna oblika: štapića (bacili), okruglasti (koki) i spiralni (spirila). Obično se smatra da bakterije uzrokuju bolesti, ali su mnoge bakterije korisne i ne uzrokuju bolesti. ureja izdisajnim testom,

2. pregled krvi ili sline - prisutnosti specifičnih protutijela u serumu i/ili slini zaražene osobe (ova metoda nije dobra ukoliko se već uzimala terapija),

3. pregled stolice - dokazom dijela bakterijeJednostanični mikroorganizmi koji imaju tri osnovna oblika: štapića (bacili), okruglasti (koki) i spiralni (spirila). Obično se smatra da bakterije uzrokuju bolesti, ali su mnoge bakterije korisne i ne uzrokuju bolesti. (antigena HP) u stolici bolesnika.

Izbor dijagnostičkog postupka za određivanje HP infekcije u bolesnika s žgaravicom i sličnim simptomima (dispeptičnim smetnjama), a pri prvoj posjeti liječniku opće medicine, ovisi o intenzitetu simptoma i dobi bolesnika.

Europska grupa za HP infekciju predlaže različiti dijagnostički pristup u bolesnika mlađih i starijih od 45 godina.

Za grupu pacijenata mlađih od 45 godina, bez teških simptoma (tzv. „alarmantnih simptoma” - Tablica 1.) dijagnostički se postupak može provesti već u ambulanti opće medicine jednom od neinvazivnih dijagnostičkih metoda (puhanjem s ureja izdisajnim testom ili otkrivanjem antigena HP u stolici). U slučaju pozitivnog nalaza preporuča se provesti terapiju infekcije. Uspjeh terapije kontrolira se također neinvazivno, prvenstveno se koristeći jednostavnim i bezbolnim ureja izdisajnim testom (puhanjem). Ureja izdisajni test lako se izvodi čak i u djece.

„Alarmantni” simptomi
•jaki bolovi - koji bitno utječu na kvalitetu življenja
•znaci krvarenja (hematemeza - povraćanjeIzbacivanje sadržaja želuca kroz usta. krvi, melenaStolica crne boje poput katrana. Ukazuje na krvarenje iz probavnog sustava. - stolicaIzmetine, otpadne tvari iz crijeva. crne boje)
•anemija
•jako povraćanje
•veći (nerazjašnjeni) gubitak tjelesne težine
•otežano i bolno gutanja hrane
•nalaza opipljive tvorbe u trbuhu
•izraženi znakovi pothranjenosti
Kakva je dijagnostička vrijednost pregleda krvi - serološke dijagnostike (određivanja razine protutijela na HP u serumu ili krvi)?

Iako vrlo jednostavno, određivanje HP „iz krvi” se danas sve manje rabi. Razlog leži u velikom broju netočnih nalaza, posebno kad se tim testom želi kontrolirati uspjeh provedene terapije. Naime, i pri uspješno izliječenoj infekciji, test može ostati mjesecima, a ponekad i godinama, pozitivan.

Zato je danas opće prihvaćen stav da se pregled krvi - serološka dijagnostika koristi samo onda ako ne postoji mogućnost bolje dijagnostike, npr. ureja izdisajnog testa, a i tada samo ako bolesnik nikada prije nije liječio HP infekciju.

Neka pije odmenjsku vodu ...