Kontrola vlastitih emocija od najvećeg je praktičnog značaja za svakog pojedinca. Neugodne emocije su velika opasnost za čitavu psihološku stabilnost ličnosti i one predstavljaju psihičke traume (povrede) koje ugrožavaju mentalno zdravlje i osjećaj osobne sreće i dobrobiti čovjeka kojim ovladaju.
Međutim, s druge strane, zbog svoje specifične prirode emocije su relativno neovisne o našoj volji i ne potpadaju pod svjesnu „komandu” čovjeka. Prema tome, emocije se ni ne mogu kontrolirati direktno, nego samo indirektno, tj. jedino što se može učiniti jest izbjegavanje situacija u kojima se javljaju nepoželjne emocije i osiguravanje uvjeta u kojima će što prije nastupiti emocionalno rasterećenje. Zbog toga je dobro poznavati neke opće principe ovakve emocionalne kontrole.

1. Gledanje u lice svakoj emociji. - U opasnoj situaciji, npr. kada se bojimo, treba samome sebi priznati strah. Inače, onaj koji u takvoj situaciji osjeća strah, a prsi se pred drugima svojom „neustrašivošću”, pati, zapravo, od dvostrukog straha: od straha koji nužno proizlazi iz opasnosti same situacije i od straha da ga netko „ne pročita” te otkrije da se iza njegove „neustrašivosti” krije, zapravo, strah. Ako realno priznamo postojanje neke emocije, ako joj pogledamo u oči, ma koliko nam to bilo neugodno, smanjit ćemo njezin intenzitet i na taj način sebi stvarno olakšati čitavu situaciju.

2. Izbjegavanje emocionalno zasićenih situacija. - Ako ne možemo direktno ukloniti neku nepoželjnu emociju, možemo izbjeći situaciju u kojoj se ona javlja pa tako indirektno ukloniti i nju samu. Ako netko, na primjer, strahuje od vožnje avionom, neka ne putuje njime; tko se „živcira” na nogometnoj utakmici, neka ostane kod kuće, itd.

3. Povećanje spremnosti za presretanje neugodnih situacija također zatupljuje oštricu neugodnih emocija. Tako, na primjer, tko osjeća strah od ispita, najbolje će ga suzbiti ako dobro nauči gradivo, itd.

4. Reinterpretiranje situacije. - Svakom se čovjeku ponekad neka situacija u kojoj se nalazi učini teška, puna opasnosti i prijetnje, jednom riječju, upravo nerješiva. Ovaj osjećaj beznadnosti dolazi dobrim dijelom od toga što nas takva situacija plaši i emocionalno uzbuđuje, što gubimo hladnokrvnost te je ne možemo objektivno razmotriti. Zato je u takvim situacijama veoma važno reinterpretirati sve dane elemente, po mogućnosti zajedno s nekim drugim čovjekom u kojeg imamo povjerenja, za koga mislimo da nam može pomoći. Ovakav razgovor i reinterpretiranje teških i neugodnih situacija nosi sa sobom nekoliko prednosti:

Samo oblikovanje u riječi, verbalizacija određene situacije prisiljava nas da je logički objasnimo i drugome i sebi. Ovakvo racionalno prilaženje automatski smanjuje osjećaj emocionalne napetosti jer je logično mišljenje „neprijatelj broj 1” emocionalnih stanja, i obrnuto.
Ako smo drugome i sebi logično objasnili danu situaciju i tako olakšali emocionalnu napetost, lakše ćemo vidjeti izlaz iz nje, što ga ranije nismo vidjeli baš zbog emocionalnog balasta kojim smo bili opterećeni.
Onaj kojemu pripovijedamo tu za nas neugodnu stvar nije u tome toliko emocionalno angažiran pa zato može gledati tu situaciju mnogo objektivnije, a to opet olakšava i pronalaženje nekog rješenja. Čovjek koji prosuđuje sa strane ono što drugoga emocionalno potresa uvijek je u stanju da to vidi „očima orla”, iz šire perspektive, a ne gleda na to „očima mrava”, kao što to čini onaj o čijoj se koži radi i čija je perspektiva zbog toga uska, subjektivna i iskrivljena. Zbog toga će i savjet što nam ga može pružiti „čovjek sa strane” biti često značajna pomoć, ili čak i rješenje problema koji nas muči.

Reinterpretacija i verbalizacija emocionalno zasićenih situacija jedna je od glavnih poluga za postizanje emocionalnog rasterećenja i zbog toga se široko primjenjuje u svim metodama rehabilitacije poremećene ličnosti.

5. Angažiranje aktivnošću. - Ovo je stari, prokušani „recept” protiv nekih neugodnih emocija. Kada ne možemo izbjeći opasne, teške ili neugodne situacije, angažirajmo se u nekoj aktivnosti, počnimo nešto raditi. Tko ide kroz šumu i od straha pjeva, zaista razgoni strah jer je aktivan, nešto radi - pjeva. Ili, poznato je iz rata da je za borce najteže iščekivanje juriša koji prati napetost i neugoda. Kada, međutim, juriš otpočne i nastane kretanje, borba, akcija - ta se napetost gubi, odnosno iščezava u kompleksu drugih, manje neugodnih emocija.

6. Otkrivanje humora. - Svaka životna situacija, ma koliko bila opasna, neugodna ili čak tragična, neminovno sadrži u sebi elemente humora. Te elemente treba znati uočiti i istaknuti jer će njihovo naglašavanje bitno smanjiti postojeću emocionalnu napetost. Svaki je humor, pa makar to bio i „Galgen-humor”, bolji nego nikakav u takvoj situaciji.

7. Uklanjanje briga. - Briga je najčešća neugodna emocionalna situacija s kojom se svatko susreće. Ona nije ništa drugo nego maštanje o budućim neprilikama koje nas mogu zadesiti, te je zato prožeta emocijama straha i tjeskobe. Poed opće metode verbalizacije, pri suzbijanju briga treba imati u vidu još i ove elemente:

Nema se smisla „gristi” zbog onoga što je već prošlo jer se u prošlosti i tako ne da ništa izmijeniti. Treba biti okrenut prema sadašnjosti i budućnosti jer tu možemo i moramo djelovati na događaje.
Većina se briga ne ostvaruje, tj. u najvećem broju slučajeva ipak se sve završava relativno dobro. Neke su ankete i ispitivanja pokazala da se svega oko jedne trećine naših briga realizira negativno po nas, a čitave dvije trećine pokazuju se kao nepotrebno plašenje samoga sebe. Ako se previše brinemo, trošimo uzaludno onu energiju koja bi nam inače mogla dobro poslužiti za akciju kojom ćemo predusresti eventualne poteškoće što nas zabrinjavaju.
Treba hladnokrvno analizirati što bi bilo čak i da se dogodi ono najgore zbog čega smo zabrinuti. Onda ćemo obično utvrditi da čak ni to ne bi bilo tako užasno kao što se čini na prvi pogled, jer, čini se da ima pravo ona izreka koja kaže da „ni vrag nije tako crn kao što ga slikaju”.

8. Fizička relaksacija. - U posljednje vrijeme veoma se naglašava važnost fizičke relaksacije u borbi protiv emocionalne napetosti. Činjenica je, naime, da je psihička napetost uvijek praćena fizičkom napetošću određenih grupa mišića. Zbog toga relaksacija, tj. opuštanje mišića u fiziološkom smislu, nužno dovodi i do psihičke, emocionalne relaksacije. Ali, na žalost, nije lako postići potpunu fizičku relaksaciju pa zato danas postoje razrađeni čitavi sistemi za uvježbavanje u što potpunijoj relaksaciji. Ako se jednom takva relaksacija postigne, onda je moguće - po mišljenju nekih autora - gotovo potpuno ukloniti psihičku napetost i sve neugodne posljedice koje ona izaziva.

Sve ovdje navedene mjere za emocionalnu kontrolu, naravno, nisu nikakav psihološki univerzalni lijek, ali sve one mogu, u određenim okolnostima, pridonijeti subjektivnom i objektivnom olakšanju u teškim i neugodnim situacijama.

Slusaj za stomak uzimaj svako jutro Activia jogurt koji će te stabilizovati.Veika je vjerovatnoca da si poubijao crijevnu floru znaci one sve DOBRE bakterije u stomaku koje razlazu hranu.Još jedna stvar provjeri u http://www.genevalabs.com/ ili neku od klinika za tropske bolesti da nemas slučajno crijevne parazite.Ja sam takođe mislio da sam pod stresom 6x u WC-u i na kraju se ustanovilo(6 godina poslije) da imam PARAZITE u crijevima koje je jako teskoizbaciti.http://badbugs.org/
Drugi savjet za@#$bi te lijekove.I uplati sebi ODMOR.Ali mislim odmor u koji je sve ukljuceno Meksiko Karibi.Uzmi bar 2 Sedmice.Masaza relaksacija,sauna,ako ti je dobro srce.Ja sam se sa Azotromicinom (antibiotik) uspio sam da dobijem ili ti provociram „anxiety” boli me u prijedelu grudnog kosha kad sam pod stresom.Onda sam sa prijeteljima otisao na pivo il dva i sve me prošlo.Ne savjetujem ti da jedan otrov zamijenis sa drugim ali moras da naucis kako da se opustis.Trci, hodaj, vozaj, bicikl.Ja sam se vratio sa bicikla i odrapio sam pola sata u kadi vrele vode i osjecam se super.Znaci odes na bicikl vozis se gledaš „koke” (gledanje grudi od žene smiruju pritisak naučno dokazano bez zezanja)Ozenjen sam 40 godina imam stresa na poslu ali se trudim da ne uzimam sve k srcu jer bi me prije ili kasnije pocelo opet stezati u prsima.Nadji sebi cilj u zivotu nešto sto će ti usmjeriti razmišljanje prema POZITIVNIM stvarima u zivotu.Ako je to porodica posveti se njima,to vrijeme sa njima će ti biti nešto o cemu ćeš razmišljati...Nadji neku zanimaciju kurs recimo gdje ćeš biti u drustvu ljudi koji imaju iste interese kao ti...okruzi se prijateljima i samo opusteno.

Ocigledno je da imaš stresan zivot i ti nisi sam. Ima ljudi koji imaju još vise problema u zivotu pa ne kukumavce kao ti.
Za bolove u stomaku obavezno idi kod specijaliste, možda si dobio cir u stomaku.Neki puta je to od nerovoze,a najcesce od bakcila,,,
I izgleda da si i na nervnoj bazi jer kao sto već rekoh i drugima su se roditelji razveli još ranije nego tebi pa im ne smeta i ne misle na to kao ti, ako je to prava reč da se to tako kaže.
Ako ti posao smeta onda trazi drugi,bolji jer radeci nocne smene isto tako utice na zdravlje,naročito zivce.
Nisi nam rekao da li imaš zensku.I to može da bude razlog tvog celokupnog ponasanja. Zato ti savetujem da nadjes zensku koja će ti misli skrenuti na drugo...Najbolje je neka Orijentalka,one su dobre za masazu,a i poslusne su,a ne kao ove nas ili ako već imaš ženu onda je Orijentalku drzi kao rezervnu gumu. Kad može auto da je ima,zašto i ti ne bi. To će te definitivno promeniti na bolje i nećeš se lomatati sa tako zstrasujucim mislima o bolesti,promasenom zivotu i td...
Moglo je da bude i gore:
Jedan covek tako prolazio ulicom i ispred jedne povece zgrade vidi stotinak ljudi kako nešto suskaju. Pridje im i upita šta se to desilo?
Neko mu odgovori da je muž dosao ranije dosao kuci sa posla i zatekao
ljubavnika sa zenom u krevetu i ubio ga.
Ovaj odgovori;- Pa moglo je da bude i gore!
Ljudi iznenadjeni ovakvim odgovorom skoro da ga linciju; Pa kako je moglo da bude gore kad je covek ubijen?
- Pa moglo je da bude i gore, da je dosao 3 sata ranije ubio bi mene.

Kako je u stresu ravnoteža organizma poremećena, tijelo ulaže dodatne napore da bi ponovo uspostavilo ravnotežu. Ako je organizam, odnosno osoba, često izložena stresu ili je stanje stresa dugotrajno, stalno ulaganje napora da se vrati u ravnotežu iscrpljuje organizam i čini ga podložnijim nastanku raznih zdravstvenih poremećaja i bolesti.
Izvori stresa ili stresori jesu vanjska zbivanja ili unutarnji poticaji koje procjenjujemo kao ugrožavajuće. Stresori mogu biti:

• fizički - izloženost jakoj buci, vrućini, hladnoći, boli,

• psihološki - sukobi s članovima obitelji, prijateljima, kolegama na poslu,

• socijalni - ekonomske krize, ratovi i dr.

Reakcije na stres ovise o njegovom trajanju i jačini.
Stres može biti akutni - jaki, iznenadni, koji nastaje kao reakcija pojedinca na izravnu opasnost, npr. prometnu nesreću. Kronični stres nastaje kao posljedica trajne izloženosti stresnoj situaciji, npr. nezaposlenosti.
Postoje mali svakodnevni stresovi - npr. nedostatak vremena za svakodnevne poslove, prometna gužva, male svađe na poslu i u obitelji i sl.; veliki životni stresovi - koji se ne događaju često, ali se gotovo svima kad - tad dogode - npr. smrt bliske osobe, bolest i sl.; traumatski životni stresovi - koji se događaju vrlo rijetko i nekim se ljudima nikad ne
dogode, ali ostavljaju dugotrajne posljedice po tjelesno i psihičko zdravlje - npr. ratna stradanja.

Posljedice djelovanja stresa mogu biti:

• tjelesne - simptomi: glavobolja, ubrzan puls, nagle promjene krvnog tlaka, srčane aritmije, nesanica, gubitak teka, pretjerano znojenje i dr. ili bolesti u nastanku kojih stres ima jak utjecaj, npr.: čir na želucu, bronhijalna astma, oboljenja štitnjače, reumatoidni artritis i dr.;

• psihičke: razdražljivost, tjeskoba, potištenost, bespomoćnost, osjećaj krivnje, depresija, posttraumatski stresni poremećaj;

• socijalne: socijalna izolacija i devijantno socijalno ponašanje: agresija, alkoholizam, narkomanija, delinkvencija.

Iako često ne možemo utjecati na uzroke stresa, možemo utjecati na to kako ćemo se suočiti sa stresom. Suočavanje se odnosi na ponašanje i psihičke reakcije kojima pojedinac nastoji svladati ili ublažiti pritiske izazvane prijetećom situacijom. Zdrav način života, odnosno mjere za poboljšanje zdravlja, dovode i do povećanja otpornosti na stres, pa poduzimanje ovih mjera ubrajamo u vještine suočavanja sa stresom:

• redovita i odgovarajuća prehrana,
• izbaciti ili smanjiti uzimanje kofeina, nikotina i šećera,
• baviti se tjelesnim vježbanjem radi održanja tjelesne kondicije,
• osigurati redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje,
• promijeniti raspored obveza na poslu ili kod kuće,
• prekinuti s nekim aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale
opterećenje.

Kako bismo spriječili ili ublažili stres, ponekad možemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju:

• zadržati osjećaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres,
• održavati ravnotežu između rada i zabave,
• usporiti,
• pronaći vrijeme za opuštanje,
• podijeliti probleme s prijateljima i obitelji, izvorima socijalne podrške,
• poznavati sebe i svoje granice tolerancije na stres,
• zatražiti savjete od stručne osobe.