Bez obzira kako nastaje i čime je uzrokovana njena definicija je uvijek ista: to je stanje smanjenog broja eritrocita u perifernoj krvi. Manjak eritrocita i anemiju najbolje se može odrediti mjerenjem mase eritrocita pomoću izotopske metode razrijeđenja. Međutim takav način određivanja je vrlo neprikladan i skup, pa se u rutinskom radu pribjegava puno praktičnijim i jednostavnijim postupcima kao što su određivanje koncentracije hemoglobina, hematokrita i broja eritrocita: • Određivanjem koncentracije hemoglobina mjeri se pigment koji služi kao glavni prenositelj kisika u krvi. Koncentracija hemoglobina se izražava u gramima na litru pune krvi (g/L); • Hematokrit predstavlja postotak volumena pune krvi koji zauzimaju eritrociti; • Ukupni broj eritrocita je određen brojem eritrocita u jedinici pune krvi. Broj eritrocita se izražava u milijonima eritrocita na μL pune krvi. U tablici 2. navedene su referentne vrijednosti krvne slike, temeljnih testova koji u kliničkoj medicini najbolje određuju prisustvo odnosno odsustvo anemije. Prema SZO anemija je određena koncentracijom hemoglobina. U muške osobe anemija je prisutna ako je hemoglobin <130 g/L, a u ženske osobe ako je hemoglobin <120 g/L. Navedene „normalne” vrijednosti u tablici i njihov raspon nose u sebi određene nepreciznosti. Anemiju ima i oko 2.5% osoba iako su njihove vrijednosti unutar predviđenog normalnog raspona. Pošto je raspon vrlo širok muška osoba može izgubiti i do 15% mase eritrocita (hemolizom ili krvarenjem) a da je hematokrit još uvijek unutar referentnih vrijednosti. Koncentracija sva tri mjerna parametra crvene krvne slike ovisi o odnosu eritrocitne mase i plazme. To znači da će im vrijednosti biti niže ako je eritrocitna masa smanjena u odnosu na plazmu ili ako je plazma povećana u odnosu na eritrocitnu masu. Npr. u trudnice se eritrocitna masa pri kraju trudnoće povećava za oko 25% a plazma za oko 50% što ima za posljedicu smanjenje koncentracije hemoglobina, hematokrita i broja eritrocita, iako je apsolutna masa eritrocita povećana. U izrazito dehidriranog bolesnika s anemijom laboratorijski znaci anemije biti će uočljivi tek nakon korekcije manjka plazme. Osobe koje žive na visinama, te pušači koji su davatelji krvi imaju u prosjeku više vrijednosti hemoglobina i hematokrita od ostale zdrave populacije.

Ovo sto je program korigovao je trebalo da stoji alfa-lanac odnosno alfa-globin...

Da bi se postavila konacna diajgnosa moraju se uraditi sve analize. Ne znam da li se bas radi o Thalassemia...ali ona može biti uzrok toga sto ste naveli, ne mora da znači da jeste. Thalassemia može biti alfa- ili beta-Thalassemia u zavisnosti na kom delu hemoglobina je greška nastala...ali ne bih Vam detaljno ovo opisivala jer bitno je da se utvrdi uzrok nedostatka Hb. Sacekajte sve analize pre nego pocnete brinuti.

Naravno da to nije strasno i ako nije nizak Hb onda se ne primenjuje nikakav tretman.

Ja mislim da Vi niste dobro razumeli doktora. To sto je on rekao znači da samo jedno dete nema taj mutirani gen. Dva deteta su nosioci tog mutiranog gena ALI KOD NJIH SE BOLEST NE MANIFESTUJE A samo jedno dete je bolesno od tih cetvoro dece. Da sledeće dete bude bolesno SANSE SU MALE..i zato ne brinite.

Thalassemia je recesivna genetska bolest i to znači da dete mora od oba roditelja naslediti taj mutirani gen da bi se on manifestovao, i to su sanse 1:2:1...znaci 25% da je dete zdravo potpuno, 50% da je nosioc tog mutiranog gena i 25% da je bolesno i to u prvoj generaciji, tj. prvo dete.

Ja ne razumem ovo oko gvozja..jer je gvozdje, vitamin B12 i folna kiselina neophodni za gradnju hemoglobina...Ako je dete imalo nizak hemoglobim verovatno je zato pedijatar prepisivao gvozdje.

Znate ja ne znam o kojim kolicinama gvozja se radi, i kolika je Hb vrednost bila kod deteta. Nizak Hb nije uvek uzrok nedostatka gvozdja ali sasvim je u redu da se daje gvozdje kod niskog Hb...međutim ne znam verovatno je lekar utvrdio da se radi o niskom Hb i to kao posledici nedostatka gvozdja i zato je prepisao gvozdje. Nizak Hb može biti i od nedostatka vitamina...ali valjda je to lekar sve utvrdio ne bih da pišem gluposti jer nemam podatke o celom slučaju.

Cudna je izjava hematologa da treba manje gvozdja davati detetu ...izuzev ako pedijatar nije davao neke enormne doze za dete. Velike doze gvozdja mogu imati negativne posledice. Mada ako je dete rođeno sa manjom tezinom od normalne onda je normalno da se daje gvozdje kao dodatak da bi se sprečio nedostatak gvozdja i moguća anemia.

Izvinite ako sam Vas prepala...samo sam objasnila sve mogućnosti za nizak nivo Hb a šta je u Vasem slučaju to bi analize trebale utvrditi.
Nadam se da će sve biti dobro na kraju..