Socijalna fobija

�to je socijalna fobija ?

Fobija je izra�eni trajni strah, naj?e�?e prekomjeran iii neopravdan, a pojavljuje se u vezi o?ekivanja specifi?nog objekta ill situacije. Ve?ina se ljudi boji npr. visine iii pauka, ali taj ih strah ne ometa u svakida�njem �ivotu. Takav strah postaje fobija kada ih one mogu?uje u aktivnostima koje su do tada s lako?om obavljali ili u�ivaIi u njima.
Mnogi se ljudi osje?aju pomalo nelagodno ili strahuju pri susretu s nepoznatim ljudima ili u nekim socijalnim situacijama. Me?utim, neki postaju i vrlo upla�eni u takvim situacijama. Taj strah mo�e biti toliko intenzivan da po?inju izbjegavati takve, za njih ugro�avaju?e, situacije. To je socijalna fobija.
Razlikuju se op?a i specifi?na socijalna fobija.

Op?a socijalna fobija
Ako osoba pati od op?e socijalne fobije, tada strahuje u svakoj situaciji u kojoj bi mogla biti u sredi�tu pozornosti drugih ljudi. Zabrinuta je jer misli da svi gledaju u nju i prate �to ona radi. Strah se mo�e osje?ati pri rukovanju i upoznavanju s novim ljudima, ili pri jedenju i pijenju pred drugima. To mnogima mo�e ote�ati odlazak u kupnju ili u restorane. Mo�e se osje?ati vrlo nelagodno ako je razodjevena pred drugima, pa izbjegava odlaske na pla�u. Mo�da osje?a strah od toga da ne ispadne smije�na, neznalica ili od obra?anja autoritetima, pa se nikada ne suprotstavlja svojim kolegama ili �efu, ?ak ni onda kada bi to doista trebala u?initi.
I odlazak na zabave nekima mo�e biti veliki problem. Neki se pak osje?aju pomalo neugodno, nesigurno i napeto prije ulaska u sobu punu nepoznatih ljudi. Ako ?ovjek pati od socijalne fobije, mo�da ?e u takvim situacijama neko vrijeme hodati ispred vrata „skupljaju?i” hrabrost da u?e u prostoriju misle?i da se boji zatvorenog prostora, tj. da je klaustrofobi?an. Kada napokon u?e u prostoriju punu nepoznatih ljudi, mo�da ?e imati osje?aj da svi gledaju ba� u njega. Kako bi oboljeli od socijalne fobije umanjio napetost i strah koji osje?a, mo�da je ve? prije odlaska na zabavu popio „?a�icu pi?a”. Dolaskom na zabavu mo�da ima ponovno potrebu za „?a�icom” da bi se osje?ao opu�teno i manje upla�eno.

Specifi?na socijalna fobija
Ta vrsta fobije se obi?no pojavljuje u ljudi koji su u sredi�tu pozornosti zbog svog zanimanja, npr. trgovci, glumci, glazbenici, u?itelji. Specifi?na socijalna fobija se mo�e pojaviti i u bilo koje osobe koja prigodice mora nastupati iii govoriti u javnosti. Ako pati od te vrste fobije, vjerojatno u uobi?ajenim svakida�njim dru�tvenim doticajima s drugim ljudima nema nikakvih problema. Ali na?e li se u situaciji da mora javno nastupiti ili govoriti pred drugima ili ne�to sli?no tome, postajete vrlo upla�ena. Mo�da drhti ili su joj usta suha. Njen strah mo�e biti toliko intenzivan da je potpuno one mogu?ava da govori.

Kako to izgleda imati socijalnu fobiju?

Ako osoba pati od socijalne fobije, vjerojatno je zabrinuta i zaokupljeni time kako ?e ispasti neznalica ili se osramotiti u javnom nastupu pred drugima. Mo�da ?e iscrpno razmi�ljati o svim mogu?im neugodnim i zastra�uju?im situacijama koje joj se mogu dogoditi. I kada se doista na?e me?u skupinom ljudi, njen strah mo�e biti toliko intenzivan da je potpuno paralizira i da nije u stanju re?i ili u?initi ono �to je namjeravala. Kada se cijela situacija zavr�i, oboljeli je ponovno zabrinut zbog onoga �to se dogodilo, ponovno u detalje analizira cijelu situaciju �ele?i da je ovo ili ono druga?ije u?inio.
Mnogi tjelesni simptomi prate stanje socijalne fobije (suho?a usta, znojenje, lupanje srca, nagon za mokrenjem ill pra�njenjem crijeva). U nekih se taj strah manifestira crvenilom lica, drhtanjam tijela ili ubrzanim disanjem. Sve to mo�e jo� vi�e uve?ati strah.
Strah mo�e biti toliko jak da se javi pravi pani?ni napadaj. To je kratkotrajno razdoblje (tijekom nekoliko minuta) vrlo intenzivnog u�asavaju?eg straha kada osoba misli da ?e izgubiti kontrolu nad sobom, umrijeti ili poludjeti. Napad obi?no prolazi spontano, a osoba se nakon toga osje?a iscrpljeno i slabo (malaksalo).
Socijalna fobija utje?e na svakida�nji �ivot i na mi�ljenje o sebi. Tako svakida�nji �ivot mo�e biti uistinu te�ak i mu?an, kada se ?ini da ostali ljudi s lako?om obavljaju stvari koje se oboljelima ?ine ne mogu?ima. Mo�da osoba ima osje?aj da je preosjetljiva, da je dosadna i optere?uju?a za druge ljude. Zbog svega toga mo�e se osje?ati tu�no i nesretno, a time je i problem ve?i.
Zbog straha od razli?itih socijalnih situacija, svoj �ivot i �ivot obitelji osoba organizirate tako da ih izbjegava. Zato propu�ta u?initi mnoge stvari koje ve?inu ljudi vesele. Mo�da ne mo�e oti?i na roditeljski sastanak , u kupnju ili zubaru. A mo�da je namjerno „izbjegla” promaknu?e na radnome mjestu ?ak iako je sposobna obavljati zahtjevniji posao od onoga koji trenuta?no obavlja. Otprilike polovica ljudi koji pate od socijalne fobije, poglavito mu�karci, imaju te�ko?a u ostvarivanju dugotrajnijih emocionalnih veza. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ --------------

Depresija se ubraja u najranije opisane bolesti u povijesti medicine, a danas je to jedan od naj?e�?ih psihi?kih poreme?aja. Tijekom druge polovine 20. stolje?a izrazito se pove?ala u?estalost depresije, tako da po nekim mi�ljenjima ulazimo u doba melankolije. Veliki je problem �to u op?oj populaciji ima dosta zabluda, mitova i neznanja o depresiji i mnogi uop?e ne znaju da je depresija bolest i ne tra�e stru?nu pomo?. ?esto se misli kako je depresija samo prolazna slabost, nedostatak morala, odraz manje vrijednosti, to jest ne�to �to se rje�ava jakom voljom, ?vrstom vjerom u Boga itd.
Epidemiolo�ka istra�ivanja pokazuju kako svaka 5. �ena i svaki 10. mu�karac tijekom �ivota mo�e do�ivjeti barem jednu ozbiljnu depresivnu epizodu. U?estalost depresivnih poreme?aja u op?oj populaciji je izme?u 3.6 i 6.8%, a po nekima je u?estalost i znatno ve?a, ?ak i vi�e od 20%.
Sukladno tome mo�emo pretpostaviti da u Hrvatskoj ima vi�e od 100.000 osoba koje pate od raznih formi depresivnog poreme?aja.
Depresija je poreme?aj koji se javlja epizodi?no, a u vi�e od 80% osoba s prvom depresivnom epizodom pojaviti ?e se nova depresivna epizoda. Nelije?ena depresivna epizoda u na?elu traje od 6 mjeseci do 2 godine, a ponekad ?ak i uz poku�aj lije?enja mo�e trajati do�ivotno. Takvih slu?ajeva ima 15-20%. Nelije?ena depresivna epizoda pra?ena je znatno ve?im rizikom od javljanja nove depresivne epizode i kronifikacije postoje?e.

?esto neprepoznati poreme?aj

Zbog neobavije�tenosti, depresiju kao bolest ?esto ne prepoznaju ni osobe koje pate od nje, kao ni njihova najbli�a okolina, ?ak i kada depresija uzrokuje ozbiljne osobne, bra?ne, obiteljske i profesionalne pote�ko?e. Porazna je i ?injenica da lije?nici primarne zdravstvene za�tite ne prepoznaju ?ak i do 60% depresivnih osoba koje su im se obratile za pomo?. Razlog tomu, uz ostalo, jest i u pojavi brojnih somatskih simptoma u depresivnih bolesnika, odnosno, neke depresije su maskirane i imaju „�uljaju?i” karakter.

Visoki postotak nelije?enih i neprimjereno lije?enih

Zabrinjavaju?a je ?injenica da veliki broj depresivnih osoba uop?e ne tra�i pomo?. S druge strane, porazna je ?injenica to �to se veliki postotak depresivnih bolesnika lije?i neprimjereno jer uzima manje doze od terapijskih i/ili prerano prekida s uzimanjem antidepresiva, znatno prije vremena.

Velika smrtnost

?ak 15% osoba lije?enih od tzv.velike depresije po?ini samoubojstvo, a me?u nelije?enim depresivnim bolesnicima taj postotak je vjerojatno i ve?i. Me?u samoubojicama najve?i je broj depresivnih osoba. Tomu u prilog govori slijede?a izreka: „Samoubojica gotovo nikada nije psihi?ki zdrava osoba, a jo� manje osoba koja ne boluje od depresije”. Obi?no po?etak i kraj depresivne epizode nose pove?an rizik od samoubojstva. Samoubojstvo za neke depresivne bolesnike zna?i „izlaz iz patnje” jer im je �ivot postao nepodno�ljiv„. Mogu?a su i tzv. samoubojstva nakon bilance, kada pacijent dr�i da je neizlje?ivo bolestan i strahuje od ponavljanja depresivne epizode. Ako je depresija pra?ena alkoholizmom, rizik od samoubojstva je znatno ve?i. Poreme?aj u bra?nim, odnosno obiteljskim odnosima tako?er pridonosi ve?oj vjerojatnosti samoubojstva depresivne osobe.

Gubitak radne sposobnosti

Depresija nije pra?ena samo gubitkom �ivotne radosti nego i smanjenjem i gubitkom radne sposobnosti.Radna nesposobnost, odnosno izostanci s posla, ?e�?i su zbog depresije nego zbog arterijske hipertenzije ili �e?erne bolesti.

”