Bol u ramenu može biti posljedica naglo nastale ozljede pri prebrzom, naglom dizanju preteških tereta. Što češće izvodite neki pokret, što pri tome ima više napinjanja i dizanja vjerojatnije je da će se ubrzati „trošenje” zgloba. Što je više transfera u toku dana i što su oni s, po visini, različitijih podloga (ulazak u kadu, na nisku sofu, na krevet, u visoki terenski automobil) opterećenje za rame je veće. A tako je pri i korištenju kolica na ručni pogon izvan kuće, po neravnom terenu, na dulje pruge, vožnji automobila (posebno bez servo volana), bavljenja sportom. Bol u ramenu može biti i prenesena npr. iz vratne kralježnice.

Rame je najgibljiviji zglob zahvaljujući svojoj anatomskoj strukturi, ali zbog toga i vrlo nestabilan. Bitni su mišići i ligamenti koji ga okružuju: stabiliziraju (četiri mišića koja čine „rotatornu manžetu”) i pokreću (deltoideus koji čini rame zaobljenim i drugi), a isto tako i njihovi međusobni odnosi.

Pri odmicanju i podizanju ruku može doći do uklještenja jedne tetive između koštanih dijelova zgloba, što izaziva bol (sindrom sraza), a pri učestalom ponavljanju može dovesti i do djelomičnog ili potpunog puknuća tetive. Tada je najveća je bol pri podizanju ruke iznad glave.

Tetiva dvoglavog mišića (bicepsa) koji se nalazi s prednje strane nadlaktice još je jedno ugroženo mjesto. Ona u ramenu prolazi kroz usjek na kosti, a ponavljani pokreti dovode do otoka i boli u i oko tetive, a time i do njenog slabljenja. Tada se bol javlja u sredini ramena sprijeda ili malo niže gdje se nalazi ta tetiva, a pogoršava se pri pokretu ruke unazad.

Ako doživite bol u ramenu korisno je savjetovati se s liječnikom koji će utvrditi o čemu se točno radi i preporučiti terapiju. Treba smanjiti bolove primjenom hladnih obloga ili masaže ledom te uzimanjem lijekova (a u nekim slučajevima i primjenom injekcije u zglob), a odmah, koliko god je moguće, započeti i s razgibavanjem pod nadzorom fizioterapeuta.

Treba razmisliti i o uzrocima koji su doveli do boli u ramenu i pokušati ih riješiti: smanjiti ili modificirati aktivnosti, nabaviti, promijeniti ili podesiti pomagala, angažirati nekoga u težim svakodnevnim poslovima.

Evo nekoliko savjeta:

Ako često dohvaćate stvari s polica iznad glave vrijeme je da ih presložite: ono što najčešće koristite mora biti nadohvat ruke.

Pazite na držanje, ne samo za vrijeme vožnje kolica nego i pri sjedenju ili drugom poslu. Promotrite se postrance u ogledalu: uho, rame, kuk i osovina kolica bi trebali biti povezani ravnom linijom okomitom na pod. Ako nije sve tako vrijeme je za promijene, savjetujete se s fizio i radnim terapeutom koji se razumiju u držanje tijela i pomagala i znaju kako ih treba modificirati.

Kad vozite kolica laktovi trebaju biti što bliže tijelu, možda je moguće pomaknuti naslone za ruke bliže ili ih sniziti.

Ako je bol neizdrživa treba razmisliti o elektromotornim kolicima.

Smanjite koliko je moguće transfere, posebno pomoću trapeza.

Izbjegavajte transfere gdje je velika razlika u visini: povisite krevet ili sofu, nabavite klupicu za kadu i sl. ili kad to nije moguće (ulazak u auto) koristite dasku za transfere. Ruke kod transfera držite što bliže tijelu.

Treba u svemu imati mjeru. Samo odmor i neaktivnost nisu rješenje. U jednom ispitivanju osoba s OKM više poteškoća s ramenom su imali nezaposleni!

Odmah učinite nešto za sebe: iako sada nemate tegoba, vjerojatnost da će se one pojaviti je veća što smo stariji.

Vožnja kolica jača prednji dio mišića ramena i nadlaktice, a manje je uobičajenih aktivnosti u kojima koristimo mišiće stražnjeg dijela, pa oni budu relativno slabiji. Zbog toga treba jačati i mišiće stražnje strane ramena: npr. voziti kolica unazad ili provoditi ciljane vježbe s ili bez opterećenja. To se može i u gotovo svakom rekreacijskom centru gdje postoje sprave na kojima možete i dozirati otpor. Više savjeta i ideja će vam dati kvalificirani fizioterapeut ili trener. A

moguća je i STAROST. Od nje niko nije pobegao niti se izlecio.
Covek od nečega mora da kvrcne.