Вести
Спорт
Селебрити
Лајфстајл
Дискусије
Кувар
Огласи
Дискусије
:
Здравље
+0 / -0
0
BIO proizvodi
kisela-voda
(Sef ekipe)
29. август 2010. у 07.05
Cao! U početku se odmah izvinjavam ako je ova tema već bila.
Naime, radi se o bio proizvodima kojih sve ima vise po našim, vasim, onim, ovim rafovima. I ponekad sam zaista u iskusenju da li da ih uzmem i sebi priustim zdraviji obrok ili je to samo markentiski potez da bi razlicitost bila prisutna...?! Poznato je svima da su Bio proizvodi skuplji. Čak daleko skuplji od ovih opbicnih.
Moje pitanje glasi. Da li vredi i zbog čega doplatiti za bio proizvode?
Šta znaci Bio proizvod i koje standarde mora da ispunjava Bio jedan Bio proizvod? Da li je dovoljno da je jedna supstanca bioloska, pa da može već da etiketira kao Bio proizvod ili mora bas sve da bude Bio, da bi uopste mogao da stavi takvu etiketu. Tipa, ako uzmemo vocni jogurt ili mesano povrce u konzervi, smrznuto ili šta god, da li je dovoljno da recimo, bude samo grasak Bio, a ostalo ne mora, ili je pod moranje da budu sve supstance Bio? Da li se razlikuju standardi u Evropi i recimo.. USA ili šta god. Odnosno između Srbije i EU zemalja?
I koliko su ovi obični proizvodi losiji od Bio, odnosno da li postoje razlike ili ne?
+0 / -0
0
Spela
(Programer)
29. август 2010. у 09.47
Što se tiče BIO proizvoda vecina država ima reuglacije za BIO proizvode i stavlja prepoznatljiv znak na proizvod. Recimo Kanada ima tu regulaciju tek nekih godinu dana i vecina lokalnih proizvoda koja se prodaje pod BIO još uvek nemaju znaka.
BIO uglavnom znači da su proizvodi bez herbicida, pesticida, hormona itd. Medutim postoje i druge regulacije koje ogranicavaju recimo u Kanadi koristenje hormona u mleku za sva mleka, tako da nemojte misliti da su svi proizvodi losi a samo BIO dobri.
Da li vredi uziamti te proizvode ili ne po meni zavisi od dostupnosti proizvoda, budzeta, zagadenosti drugih proizvoda, šta inače konzumirate itd.
+0 / -0
0
oes123
(zubar)
29. август 2010. у 11.45
Niko ti bre ne garantuje da nisu voce i povrce zaprasivali heniskim pomagalima. Danas lažu svi i zašto zbog toga da placas vise.
Kod nas na selu se zaprasivalo sa svima i svacime.Drpisali smo voce i povrce kao klinci.Nismo ga ni prali i ništa nam danas ne fali.
Kad ti je sudjeno da majkas tad ćeš i otici sa ili bez hemikalija!
+0 / -0
0
kisela-voda
(Sef ekipe)
29. август 2010. у 11.58
Hm... samo dva mišljenja već napisana i već dva razlicita stava...!!! Tako sam i pretpostavio. Voleo bih da se još odazovu pa da čujemo i njihova mišljenja, jer me bas interesuju šta ostlai misle o tome.
+0 / -0
0
ecolid19
(...)
29. август 2010. у 13.08
Bio u Evropi ili organic u Americi je hrana bez pesticida insekticida, hormona i antibiotika, i da nije od GMO (genetic modified organisam) obelezena je kao i procenat 95% organic, ili 80% organic.
Za neke namirnice ima smilsla za neke ne.
http://en.wikipedia.org/wiki/Organic_food
ovo je na engleskom, ako pogledate istu stranu (levo je meni) na nemackom ili francuskom tamo ima vise evropskih propisa i naravno svi linkovi.
Nedavno je bila interesantna diskusija na Kulinarstvu, evo je:
http://www3.serbiancafe.com/lat/diskusije/new//read.php?num=47&id=14932367&thread=14932367
Zavisi gde živite gde kupujete hranu i sl. Treba znati da pijace na zapadu prakticno i nema ili su tako retke male jednom nedeljno od do neko vreme. U prodavnicama je obično sve komercijalno ili mesano mali deo organic.
Ko može isplati se za meso i mlecne proizvode i jedan deo voca i povrca, na zapadu ima skoro svo voce i povrce sveze preko cele godine i cene su manje vise slične. Ima i smisla uzimati za decu neke stvari.
+0 / -0
0
Spela
(Programer)
29. август 2010. у 19.36
Ima smisla uzimati neke proizvode, recimo brasno je podlozno da upija hemikalije iz prskanja, ili cena organske i obične kafe je otprilike ista sto je slučaj i sa jabukama i bananama.
Cena organskog mleka i mlecnih proizvoda je mnogo veca (za oko 100%)
itd.
Potpuno se ne slazem da ne kao sto je neko gore rekao „nam ništa ne fali”. Mislim da je evidentno da je hrana umnogome doprinela epidemijama razlicith bolesti (najviše raka) i da treba obratiti paznju šta se jede i odakle potice hrana koju konzumiramo.
+0 / -0
0
hing
31. август 2010. у 03.34
Ima razlika između bio velikih plantaza i malih uzgajivaca. Npr. u americi su najveci uzgajivaci bio hrane ozloglasena GMO firma Mosanto, Pioner itd...
Dakle sva ta hrana je bez pesticida i GMO-a, al je razlika u svjezini hrane, da li kupis od seljaka na pijaci ili u supermarketu i razlika u kvaliteti, tj nacinu uzgoja i dopremanja.
Tako da postoji vise bio i manje bio
+0 / -0
0
Spela
(Programer)
31. август 2010. у 09.17
Pijaca može biti mac sa dvije ostrice.
Mali proizvodac nije kontrolisan, nema znanje i motivisan je direktnim profitom i kad on potegne za prskanjem rezultati mogu biti još gori nego kada se radi o industriji.
Drugo mali proizvodac vrlo često nema adekvatnu ostavu, proizvod se po nekoliko dana povlaci po suncu itd i gubi svezinu i vrednost.
Mislim da u stvari treba kupovati hranu i na pijaci i u samoposluzi i bio i ne, citati nalepnice itd a najviše je važno odabrati koju vrstu hrane jesti. Drugim rečima nema svrhe piti BIO sok u kojem je 16 kasika secera...
+0 / -0
0
hing
31. август 2010. у 18.48
Mali proizvodjac je iz tvog kraja. Kaže se da hrana treba rasti u krugu od 50km.
Ovdje u Austriji postoji kontrola i malih proizvodjaca ,tj. imaju neku naljepnicu, sad koliko je redovna ne znam, ali se vidi po kvaliteti da je povrce svjeze, a najbolje je to da nije ni nešto skuplje od konvencionalnog na pijaci.
Treba praviti i razliku između bioloske i bio-dinamicke poljoprivrede. Naime kod bioloske poljoprivrede se u zemlju stavljaju gotovi sastojci, slično kao kod konvencionalne p., dok kod biodinamicke p. te elemente crpe mikroorganizmi iz zemlje i pretvaraju u oblik koji biljke mogu koristiti.
To ja najbolji način jer npr. samo se tako stvara npr. vitamin b12 koji npr. u supermarketu se unisti 50% već kada prođe zracenje.
Slazem se sa tim da „Mislim da u stvari treba kupovati hranu i na pijaci i u samoposluzi i bio i ne, citati nalepnice itd a najviše je važno odabrati koju vrstu hrane jesti.”, mada se debelo osjeti razlika između npr. bio sljiva sa pijace i sljiva iz supermarketa, od arome na dalje, Ne znam kako je u usa
+0 / -0
0
Spela
(Programer)
01. септембар 2010. у 10.02
Ja sam u Canadi
ovdje se takode oseti razlika izmedu „prave sljive” i one koju možeš kupiti tokom čitave god. Doduse, generalno, vise ćeš naletiti na losu hrane bez obzira kako ona bila etiketirana i gde je kupio nego na zaista dobar kvalitetan prirodni proizvod. Trenutni trend je da ljudi sami siju bastu koliko to mesto dozvoljava ili postoje čak i komune zajednickih basti. Trend BIO proizvoda cinimi se polako jenjava.
Otprilike ako pametno kupujes, sto je po mom mišljenju sto manje preradenih proizvoda možeš se relativno zdravo hraniti za 40tak% skuplje nego ako jedes najjeftinije proizvode (ovde podrazumevam mazanje margarina po belom hlebu, jeftino meso itd).
Poredeci sa EU najjeftiniji proizvodi u Kanadi su ispod svakog standarda (po mom mišljenju) dok su skuplji BIO proizvodi vise dostupni kupcu.
U biti sve je komercijalizovano i vodeno profitom a na potrosacu ostaje da se edukuje i donese odluku šta će staviti na trpezu.
Looking for Oil Diffuser Necklace?
Life Press
Najbrži način da napravite policu
Steznici nakon porođaja i u trudnoći
Dnevnik – Posvetite pažnju svojim mališanima
Napravite napitke za bolju laktaciju
Fenomenalna torta od nara
Slatki hleb sa šargarepom i jabukama
Изаберите државу:
Аустралија
Аустрија
Босна и Херцеговина
Велика Британија
Европска Унија
Канада
Немачка
Сједињене Америчке Државе (САД)
Србија
Француска
Холандија
Хрватска
Црна Гора
Швајцарска
Шведска
Ћирилица |
Latinica
|
English
© Trend Builder Inc. и сарадници. Сва права задржана.
Terms of use
-
Privacy policy
-
Маркетинг
.