Svaka muzika, ma kakva da je, utiče na naše raspoloženje, naša osjećanja, naše osobine, i na ponašanje koje iz njih proističe„.
U knjizi ”Muzika kao duhovna staza„, ”Pjesmu nad pjesmama„, taj dio Biblije koji predstavlja jednu od najljepših ljubavnih pjesama koje su ikada napisane i kazuje povijest o ljubavi jedne Sulamićanke prema mladom pastiru. Kralj Solomon, koji je uzalud pokazivao svu svoju mudrost i ljepotu u nastojanju da osvoji srce te mlade žene, ugrozio je njihov brak. Želeći da ostane odana svom pastiru, Sulamićanka moli svoje drugarice da je ne dovode u iskušenje da osjeti privlačnost prema kralju koji hoće da joj osvoji srce. Uvidjevši da izvjesne riječi imaju moć da preinače njene želje i da bi se ponašanje koje bi proizilazo iz slušanja tih riječi neminovno sukobilo sa njenim odanim osjećanjima, ona odbija da ih sluša.
Šta da radimo sa ovakvim stavom i dragocjenom poukom koju on sadrži u svjetlosti pjesama koje nam danonoćno pune uši? - pita se Bernar. O ma kojem muzičkom žanru da se radi, mnoge komercijalne pjesme imaju uspjeha kod široke slušalačke publike koja je neupućena u dugotrajne posljedice muzike na njene slušaoce.
Ne treba ishitreno da zaključimo da su sve popularne pjesme škodljive. Pjesme koje sadrže autentična osjećanja, i ne svode se samo na mehaničko ponavljanje sa nekoliko nakalemljenih akorda, doprinose obnavljanju mira i sklada u duši.
Bez obzira na to, postoji opravdan razlog za brigu ako razmotrimo gnjevnu prirodu riječi izvjesnih hitova. Ti stihovi predlažu svojim poslušnim slušaocima bučno negodovanje tjeskobe i paćeničke krike.
”